Odlomak

UVOD

Drvo je jako važan materijal koji je biljnog porekla i koji se troši u ogromne svrhe i zadovoljava različite ljudske potrebe. Ima ga svuda oko nas, a kako se koristi u drvnoj industriji, građevinarstvu kao sirovina ili gotovo proizvod takođe nesmemo zanemariti i njegov značaj sa ekološke strane. Tako ćemo u nastavu ovog rada pokušati da pokažemo koliki je značaj drveta u svakodnevnom životu.
U prvom delu rada govorićemo o hemijskom sastavu drveta. Videćemo da su glavna jedinjenja koja drvo sadrži u sebi celuloza, hemiceluloza i lignin, a pored njih su šećer, smola, tanin, boje, eterična ulja, masti i minerali koji su u minimalnom procentu. Potom ćemo se osvrnuti na tehnička svojstva drveta i pokušati da na što koncizniji način objasnimo koje su fizičke, mehaničke i estetske osobine koje poseduje drvo.
Zatim, ćemo obratiti pažnju na prednosti i nedostatke ovog značajnog materijala. Visoka mehanička čvrstoća, čini drvo otpornim usled delovanja spoljnih sila uz malu zapreminsku masu. Drvo kao materijal ima jako nisku toplotnu i zvučnu provodljivost pa je to još jedna od prednosti, nasuprot manama koje se ogledaju u nehomogenosti građe i anizotropnosti, hidroskopnost, podložnost truljenju i laka zapaljivost.
Potom, će biti reči o drvnoj industriji u Srbiji i pokušaćemo da prikazom SWOT analize da vidimo koje su osnovne komparativne prednosti drvne industrije u Srbiji. Između značajnih prednosti navešćemo sirovinsku bazu, kvalitetnim i osposobljenim kadrom, kao i relativno očuvanim kapacitetima.
Na samom kraju, obratićemo pažnju na mogućnost plasmana naših proizvoda (drveta i proizvoda primarne prerade drveta). U trenutnoj situaciji šumama gazduje javno preduzeće Srbijašume i privatna lica, koja su vlasnici poljoprivrednih gazdinstva. Veliki problem srpske privrede, ne samo drvne industrije, ogleda se u tome što se izvoze sirovine ili proizvodi koji su na najnižem stepenu prerade. Podaci našeg spoljnotrgovinskog bilansa pokazuju veliki udeo izvoza drvne industrije ogleda se u izvozu sirove građe (trupaca, dasaka, četvrtača, friza za parket).

 

 

 
Drvo

Drvo je jako važan materijal koji je biljnog porekla i koji se troši u različite svrhe i zadovoljava različite ljudske potrebe. Njegova kako fizička tako i mehanička svojstva, niska cena, jednostavna prerada i dobijanje, vredan hemijski sastav, doveli su da se drvo smatra jednim od najvažnijih reprodukcionih materijala koji se koriste u industriji.
Pod drvetom se smatra višegodišnja drvena biljka čija je visina iznad zemlje i to najmanje 5 metara. Od davnina se drvo koristilo kao sirovina i imalo je različitu upotrebu. Drvo ima jako složenu strukturu tj građu i različita svojstva. Uočavanjem tehničko – tehnoloških svojstva drveta videćemo da se drvo koristi u različite svrhe i namene kao i da je ovo jako dragocena sirovina koja se koristi u različitim industrijama. Postoje u suštini tri glavna sektora prerade drveta:
•    Prerada drveta u strugarama, fabrikama nameštaja, ambalaže i drugih proizvoda mehančike prerade,
•    Hemijska prerada drveta, gde je najvažniji sektor industrije celuloza,
•    Upotreba drveta za gorivo .
Pored toga što se drvo koristi i primenjuje u industriji, drvo i šume imaju jako važnu ulogu sa stanovišta životne sredine. Svi znamo da drvo, tj šuma oslobađa kiseoni u procesu fotosinteze, vrši apsorbciju gasova, sedimentiraju prašinu, filtriraju čvrste i radioaktivne čestice. Takođe, filtriraju vodu, sprečavaju klizišta i eroziju, smanjuju buku, ublažavaju nastanak klimatskih promena kao i mnogo druga korisna svojstva.
Praktični primeri najbolje govore koliko su drveća i šume značajni. Samo četiri bukova stabla za 100 godina obezbediće kiseonik jednom čoveku za 80 godina života. Takođe, smatra se da prosečan čovek može da živi bez hrane 5 nedelja, bez vode 5 dana ali bez vazduha može opstati svega 5 minuta. Sa pojavog motornih vozila i velikih proizvodnih fabrika koji se danas veliki zagađivači, uloga drveća u prečišćavanju zagađene atmosfere je mnogo važnija od njegove uloge u proizvodni kiseonika.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari