Trziste

UVOD

Tržište se može definisati kao mjesto na kome se povezuju kupci i prodavci kako bi odredili cijene i međusobno razmjenjivali robu i usluge. To je, zapravo, mehanizam kojim se putem konkurencije i cijena usklađuju odluke prodavaca i kupaca za određene proizvode i usluge. Kupci su u stvari oni koji određuju tražnju za proizvodima, dok su prodavci oni koji određuju ponudu istih.

Osnovni elementi tržišta su ponuda, tražnja I cijena, a u okviru čega, takođe, spada i ponašanje prodavaca i kupaca. Shodno tome, svako tžište se sastoji iz sledećih dimenzija, i to: ljudi, platežne moći, spremnosti ljudi da kupuju i prodaju, proizvoda ili usluga, vremena i prostora.

» Bez ljudi ne bi bilo ni tržišta. Oni su ti koji se na tržištu pojavljuju ili kao prodavci ili kao kupci. Ipak, čini se da sve brži razvoj savremenih komunikacija i sredstava za komunikacije polako zauzimaju mjesto covjeku, pa se zato u budućnosti očekuje da će tržište i zavisiti manje od ljudi, a više od sredstava i informacija.
» Platežna moć u određenom vremenskom periodu ne podrazumijeva samo zarade i mjesečne plate, već se dopunjava štednjom i potrošačkim kreditima. Platežna moć zapravo diktira i količinu prodavaca i kupaca na tržištu, jer ukoliko ta moć opada onda opadaju i kupovina i prodaja.
» Sedeća dimenzija koja definiše tržište jeste spremnost ljudi da kupuju i prodaju. Naime, ljudi mogu imati i novac za kupovinu i robu za prodaju, ali se može desiti da oni ne žele ni kupovati a ni prodavati. Shodno tome, marketing je taj koji ima zadatak da podstakne spremnost ljudi za kupoprodaju. Isto tako, spremnost ljudi za neku veću kupovinu je u direktnoj srazmjeri sa kamatnom stopom, a to se objašnjava time da će niske kamatne stope stimulisati potrošnju, dok će visoke kamatne stope uticati na to da se više štedi. Visoka inflacija takođe stimuliše potrošnju.
» Vrijeme je isto tako vrlo bitna dimenzija tržišta. Ako u pogrešno vrijeme imate kvalitetne proizvode, to je isto kao da ih nemate. Uložili ste i potrošili dosta sredstava za njihovu proizvodnju i taj novac ne možete povratiti. Da ne bi došlo do toga i da bi u pravo vrijeme imali i pravu robu, moramo konstantno pratiti tržište.
» Slično vremenu možemo objasniti i dimenziju prostora. Ukoliko imamo proizvode i usluge ali na pogrešnom mjestu, tada smo bespotrebno potrošili resurse koje nećemo moći da povratimo.

1.2. FUNKCIJE TRŽIŠTA

Tržište, pored povezivanja ponude i tražnje, ima još nekoliko osnovnih funkcija i to:

» Informativnu – koja upoređuje postojeće i informacije sa tržišta kako bi domaćinstva i privredni subjekti donijeli odluke o kupovini roba i usluga. U stvari, te informacije su tržišna cijena i na osnovu njenog kretanja se privredni subjekti informišu o stanju ponude i tražnje na tom tržištu i tako uočavaju gdje je njihovo mjesto u odnosu na cijenu. Proizvođači su takođe povezani na tržištu kupoprodajnim transakcijama i ta povezanost im pomaže ne samo da nabave potrebne inpute za proces proizvodnje već i da realizuju svoju robu.
» Selektivnu – koja motiviše i nagrađuje sa jedne strane a kažnjava sa druge strane one privredne subjekte koji su dovoljno ili nedovoljno produktivni. Dakle, ona vrši njihovu selekciju koja se zasniva na procesu konkurencije. Kako se na tržištu formiraju iste cijene po kojima svi učesnici plasiraju svoje proizvode, veću zaradu ostvaruju oni koji imaju manje troškove proizvodnje. S toga, kako bi ostvarili željene ciljeve i ostvarili bolju zaradu, proizvođači se moraju prilagođavati zahtjevima tržišta tako što će se usavršavati i stalno nešto mijenjati.
» Alokativnu – koja se bavi usklađivanjem ponude i tražnje. Praćenjem cijena proizvoda u različitim djelatnostima, proizvođači povlače ili ulažu svoje proizvode na ona tržišta gdje je veća mogućnost zarade. Zavisno od toga da li tržišne cijene rastu ili opadaju, ponuda i tražnja se mijenjaju sa težnjom da se uravnoteže.
» Distributivnu – koja formiranjem cijena utiče na formiranje i raspodjelu društvenog proizvoda na osnovu čega vlasnici proizvoda stiču dohodak i učestvuju u raspodjeli nacionalnog dohodka.