Odlomak

1. UVOD

Ukoliko izvršimo podelu finansijskih tržišta prema formiranju cena, možemo uočiti da postoje dva oblika. Neposredno formiranje tekućih cena finansijskih instrumenata, odnosno neposredno saldiranje operacija po izvršenoj trgovini, odnosno poslovanje na tekućem (spot market) tržištu, koje ne dozvoljava značajnija odstupanja cena od realne tražnje i formiranja visokog obima spekulativnog profita.

Druga podela daje finansijskom tržištu karakter terminskog tržišta (forward market) čije operacije uključuju odloženo izvršavanje obaveza prodavaca ili kupaca.

U ovom slučaju, učesnici u trgovini se obavezuju na određeno postupanje u budućnosti, imajući u vidu pretpostavljeni odnos ponude i tražnje.

Ovim načinom trgovine omogućava se učesnicima da u svoje investicione odluke ugrade očekivanu razliku između kretanja cena finansijskih instrumenata na tekućem tržištu i svojih očekivanja o budućem kretanju cena u terminskoj ceni, i da koristeći razliku između ove dve cene, zaštite prihod ili ostvare profit/gubitak.

Terminsko tržište derivata je segment finansijskog tržišta, koje poseduje i terminskim ugovorima koji glase na isporuku robe u budućnosti. Na ovom tržištu se posluje robnim i finansijskim derivatima putem terminskih ugovora. Cena terminskih ugovora uslovljena je kretanjem cena robe i finansijskih instrumenata koji im se nalazi u osnovi. Cena proizilazi – derivira iz cena robe i finansijskih instrumenata. Zato se terminski instrumenti nazivaju derivati .

Derivati su finansijski instrumenti, čija je cena uslovljena kretanjem cena osnovne robe i finansijskog instrumenta1.

Izvedene hartije od vrednosti ili finansijski derivati, su veoma značajni instrumenti finansijskih instrumenata koji su nastali bumom finansijskih inovacija u poslednjih 25 godina. Njihova pojava dala je berzanskom poslovanju novu dimenziju, dovodeći do krupnih promena na finansijskim tržištima razvijenih zemalja, ali i na međunarodnom finansijskom tržištu. Kao što je već spomenuto, izvedene hartije od vrednosti se nazivaju tako što se njihova vrednost izvodi iz vrednosti neke druge osnovne aktive, koja se nalazi u njihovoj osnovi. Ali za razliku od osnovnih hartija, finansijski derivati ne održavaju niti jedan od dva osnovna odnosa: kreditni i vlasnički.

One zapravo predstavljaju određenu vrstu kontigentnih prava na druge oblike finansijske aktive (akcije, npr. ili ostale osnovne hartije od vrednosti, kamatna stopa, tržišni indeks, kurs)

Pravi razlog finansijskih derivata leži u rastu obima i značaja terminskih poslova na finansijskim tržištima. Zadnjih 25 godina su doživeli pravu ekspanziju ali njihova istorija je mnogo duža. Koreni njihovih poslovanja nalaze se u 17. veku na prostorima Holandije i Japana. Prvi, poslovi kakve danas možemo sresti sa finansijskim derivatima na berzama su se odvijali na Londonskoj berzi metala. Tu su nastali prvi pravi terminski ugovori (forvordi) na različite metale (bakar i aluminijum najčešće). Ovi ugovori su bili takvog tipa, odnosno između kupaca i prodavaca o isporuci i plaćanju u budućnosti, s tim što se cena i uslovi plaćanja ugovaraju mnogo ranije, tj. na dan potpisivanja ugovora. Ovi ugovori su se zasnivali na potpunoj autonomiji volja ugovornih strana, odnosno nije postojao institucionalni mehanizam niti su bili standardizovani, iza kojih bi stajala klirinška kuća koja bi garantovala sigurnost isporuke i plaćanja. Paralelno ovom, u Čikagu se razvija isto tržište istog principa između trgovaca. U Čikagu se uvode poboljšanja u trgovini forvardima, uvodi se standardizacija količina (npr. za pšenicu 5000 bušela, koliko je i danas), uvodi se standardizovana isporuka u toku određenih meseci, dok 1874. na Čikaškoj trgovačkoj berzi je prvi put kreirana klirinška kuća kao garant isporuke i plaćanja.

Opcije predstavljaju jednu od najuspešnijih finansijskih inovacija i ako su najrazvijenija finansijska tržišta povremeno zabranjivala njihovo korišćenje. To se desilo u Engleskoj između 1931. i 1958. i u SAD, između 1930. i 1973. Argumenti ovih zabrana su bili zasnovani na stavu da opcije podižu špekulativni karakter, ili u slučaju opcija na robu, da nemaju racionalnu ekonomsku funkciju .

Organizovana trgovina opcijama počinje u SAD 1973. godine, kada je pri Čikaškoj robnoj berzi (Chicago Board of Trade), osnovana opcijska berza, (Chicago Board Option Exchange). Formiranje i organizovanje posebnog tržišta opcija omogućilo je delovanje sekundarnog tržišta koje je do tada egzistiralo kao šaltersko tržište . Danas obim trgovanja opcijama na berzi opcija u Čikagu je prevazišao obim trgovanja na Njujorškoj berzi akcija .

Tokom poslednjih pedesetak godina fjučersi (Futures) i opcije zauzeli su svoje mesto na međunarodnom tržištu. Originalno fjučersi i opcije koristili su se na berzansku robu, a u ranim sedamdesetim počinje njihova primena i na finansijske instrumente. Valutni fjučersi doživljavaju ekspanziju padom Bretton Woods sistema fiksnih deviznih kurseva. Pad ovog sistema najavio je nove finansijske instrumente koji će se koristiti kao sredstva za smanjenje rizika u sve više i više nestabilnom okruženju.

Opcijama se trguje na terminskim tržištima. Terminska tržišta obavezuju učesnike u trgovini na određeno postupanje u budućnosti, koje podrazumeva da u tačno buduće vreme, može biti utvrđen dan i vremenski period u zavisnosti od vrste ugovora, da jedna ugovorna strana isporuči aktivu koja je predmet ugovora, a druga strana plati ugovoreni novčani iznos. Ugovoreni novčani iznos za koji se vrši isporuka ugovorene aktive, predstavlja terminsku cenu, koja odgovara odnosu ponude i tražnje na terminskom tržištu. Ugovor koji se zaključuje na terminskom tržištu predstavlja na neki način opkladu između učesnika u trgovini u vezi sa budućim kretanjem aktive sa kojom se trguje. Način trgovine koji je karakterističan za terminska tržišta pružaju mogućnost učesnicima da se prilikom svojih investicionih ulaganja zaštite od neželjenih kretanja cena na tekućem tržištu i na taj način u svoju investicionu odluku ugrade očekivanu razliku između kretanja cena na tekućem i terminskom tržištu.

No votes yet.
Please wait…

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari