Odlomak

Uvod

Svojina i tržište predstavljaju dvije osnovne institucije privrednog sistema. Svojina određuje ko će biti učesnik na tržištu i kako će se ponašati u tržišnoj razmjeni, dok tržište predstavlja uređeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjene. Ta uređenost tržišta znači da postoje određena definisana pravila ponašanja kojih treba da se pridržavaju učesnici u razmjeni. Na osnovu ovoga svaki učesnik u razmjeni može da predviđa reakcije drugih učesnika na aktivnosti koje on preduzima, kao i moguće sankcije u slučaju ako se jedan od učesnika u razmjeni ne pridržava ustaljenih pravila ponašanja. Na osnovu ovoga može se reći da tržište predstavlja uređeni i ustaljeni mehanizam robne razmjene.

Može se definisati kao ukupnost odnosa ponude i tražnje koji se na određenom prostoru i u odredjeno vrijeme ispoljavaju povodom razmjene roba i usluga. Da bi se neki proizvod mogao prodavati, za njega treba da postoji tržište. Ukoliko nema tržišta nema ni biznisa. “Na tržištu ne postoji poželjnija alternativa od stalnog prisustva na njemu!”

Tržište nije statičan i nepromjenljiv potencijal. Šta više, to je jedan dinamičan organizam u kome se kontinuirano dešavaju raznovrsne ekonomske i društvene promjene. Na njemu se svakodnevno pojavljuju novi prodavci i kupci, dok neki stari nestaju. Pojavljuju se i novi ponudbeni artikli, a drugi se tiho gube, jer su potrošači za njih izgubili interes. Zato je neophodno upoznavanje potreba, želja i interesovanja kupaca radi poznavanja i praćenja tržišne potražnje, jer nema važnijeg zadatka od stalnog pronalaženja novih kupaca i zadržavanja postojećih.

  • “Postoji samo jedna nagrada koju tržište nudi:novac!Ako ne znate da pravite novac, bježite! “ (Mekej)
  • “Na tržištu pobjeđuju oni koji posjeduju kvalitet i sposobnosti koje tržište svojim zakonitostima određuje kao prioritetne!” Jer se “ kvalitet dokazuje isključivo na tržištu!” (Ujes)
  • “Zna se šta je konjuktura: kupovati kad svi prodaju i prodavati kad svi kupuju. Ali za to treba imati dovoljno hrabrosti, inače se ne može postati Rokfeler!” (Rokfeler)
  • “Ukoliko je tržište razvijeno, onda možete smatrati da ukoliko posoji potražnja, izvjesno je da će se pojaviti neko s namjerom da tu tražnju zadovolji!”
  • “Tržište je arena na kojoj se konačno određuje da li je preduzetnik dobitnik ili gubitnik!”
  • “Umjesnim rasčlanjivanjem cjelokupnog tržišta na određene segmente pronicljiv preduzetnik je u mogućnosti da zapazi širok spektar različitih segmenata kupaca unutar njega, te da prepozna strateški važne segmente, prema kojima ce usmjeravati svoju ponudu!” (Omae)

 

 
Pojam tržišta

Tržište se može definisati na različite načine u zavisnosti od svrhe definisanja. Različitost gledišta i definicija o tržištu izraz je poznate činjenice da je tržište kao fenomen veoma kompleksno, da postoje mnogobrojni aspekti analize tržišta i različite forme u kojima se tržište ispoljava.

Posmatrano sa aspekta odnosa koji se uspostavljaju na tržištu, definiše se kao: ”sveukupnost odnosa ponude i tražnje koji na određenom mjestu i određenom vremenu utiču na prodaju pojedinih roba i skup svih ustanova područja i uredjaja koji omogućuju organizovani i stalni kontakt između kupaca i prodavaca.”

Iz ugla marketinga tržište se može definisati kao “agregatni skup snaga i uslova u okviru kojih kupci i prodavci donose odluke koje rezultiraju u transferu roba ili usluga”. Opšta teorija sistema definiše pojam tržišta kao “jedan složen dinamički i stohastički sistem, koji je istovremeno podsistem sistema funkcionisanja velikog ekonomskog sistema”. Razmatrajući definicije tržišta konstatujemo da bi se u svim novijim definicijama mogle izdvojiti tri različite grupe, s obzirom na značaj koji se u tim definicijama pridaje pojedinim komponentama tržišta.

U te grupe spadaju:

  • u prvoj grupi definicija akcenat je stavljen na same učesnike u razmjeni “na ukupnost kupaca i prodavaca”, tako da se tu posebno ističe personalna komponenta tržišta
  • u drugoj grupi definicija može se uočiti da se ističe “odnos izmedju nosilaca ponude i tražnje”, tj. akcenat je stavljen na kontakte između aktera u procesu razmjene
  • u trećoj grupi definicija može se uočiti da se akcenat stavlja na sučeljavanje ponude i tražnje

Dakle može se uočiti da postoje jasne razlike u definisanju tržišta. Dati jednu potpunu definiciju tržišta značilo bi da se u definisanju pored uzimanja u obzir njegovih komponenti, moraju uzeti u obzir i njegova struktura i funkcije. U pojedinim definicijama može se uočiti pokušaj, da se struktura tržišta svodi na ukupnost ponude i tražnje a funkcije na njihovo sučeljavanje. Ono što se ne nalazi u mnogobrojnim definicijama tržišta, može se naći u brojnim analizama konkretnog tržišta, gdje je tržište kao fenomen našlo svoje potpuno objašnjenje. Stepen razvijenosti i stabilnosti tržišta je u korelaciji sa razvijenošću i stabilnosti velikog ekonomskog sistema, mada tržište može pružiti relevantne informacije za sagledavanje nekih karakteristika stanja velikog ekonomskog sistema.

U ekonomskoj teoriji često se javljaju nesporazumi, jer se ne shvata da tržište tamo gdje je, neophodno, mora funkcionisati kao kompletan i razvijen sistem. Treba imati jasnu predstavu o njegovoj strukturi bez koje on ne bi mogao funkcionisati kao podsistem, te razlikovati izvjesne njegove sistematske nedostatke od odredjenih nedostataka koji su mu samom sebi svojstveni. Ova negativna dejstva se moraju odredjenim mjerama ekonomske politike ublažiti, pa čak, u određenim slučajevima, i sasvim neutralisati.

 

 
Funkcije tržišta
Osnovna funkcija tržišta ogleda se u povezivanju proizvodnje i potrošnje. Ova osnovna tržišna funkcija može se rasčlaniti na četiri konkretne tržišne funkcije:

  1. informativna funkcija i funkcija povezivanja osamostaljenih robnih proizvođača
  2. selektivna funkcija ( funkcija regulatora privrednih kretanja )
  3. alokativna funkcija ( usklađivanja ponude i tražnje )
  4. distributivna funkcija ( funkcija raspodjele )

Informativna funkcija i funkcija povezivanja osamostaljenih robnih proizvođača: tržište prima jednu opštu informaciju o stanju ponude i tražnje za određenom robom ili uslugom. Ta informacija je u stvari tržišna cjena. Na osnovu kretanja tržišne cjene privredni subjekt se može informisati o stanju ponude i tražnje, na konkretnom tržištu, i na osnovu toga uočiti i vidjeti gdje je njegovo mjesto u odnosu na tu cijenu. A proizvođači su nužno povezani (kroz kupoprodajne transakcije na tržištu ) i na razmjenu svojih proizvoda, kako bi nabavili neophodne inpute za proces proizvodnje, ili da bi realizovali svoju robu.

Selektivna funkcija: tržište vrši selekciju privrednih subjekata kroz proces konkurencije. Na tržištu se za istu vrstu proizvoda formira jedinstvena cijena po kojoj svi prodavci prodaju svoje proizvode. Oni koji imaju niže troškove proizvodnje ostvaruju veću zaradu, dok neefikasni proizvođači ne mogu svoje troškove da podmire na osnovu tržišne cijene, i posluju sa gubicima tako da prije ili kasnije moraju napustiti ovu djelatnost. Zbog toga, proizvođači, da bi ostvarili svoje ciljeve, tj. maksimizirali profit, svoju proizvodnju moraju prilagođavati zahtjevima i kriterijumima tržišta kroz stalne promjene, usavršavanja i preorjentaciju u proizvodnji.

Alokativna funkcija: tržište omogućava razmještaj (alokaciju) privrednih resursa na pojedine privredne aktivnosti u kojima se stvaraju neophodni proizvodi i usluge. Na osnovu kretanja cijena proizvoda u pojedinim djelatnostima, vlasnici privrednih resursa povlače svoje resurse iz djelatnosti sa lošom perspektivom poslovanja i ulažu ih u druge djelatnosti gdje su veće mogućnosti zarade. U zavisnosti od toga da li tržišne cijene rastu ili opadaju, ponuda i tražnja se mijenjaju sa težnjom da se uravnoteže

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese