Odlomak

UVOD

Beč ne predstavlja samo jedno od najstarijih naselja srednje Evrope, centar kulture i privrede, scenu kako austrijske tako i evropske istorije, već i fenomen sam za sebe, prostor koji je kao retko koji drugi uticao na razvoj i promenu duhovnih, umetničkih, ekonomskih shvatanja, svojevrsna veza između istoka i zapada. Zbog svog povoljnog geografskog položaja, Beč je prošao kroz sve faze razvoja kroz koje je jedan srednjoevropski grad mogao da prođe: Rimski kastrum i tvrđava u ranom srednjem veku, odbrambeni bastion i trgovačko mesto, mesto okupljanja trubadura i minesengera, rezidencija kneževa, grotlo verskih ratova i uporište katoličke kontrareformacije, renesansno utvrđenje i kao Carski grad barokni kulturni centar.
Bio je i cilj napada osvajača iz raznih krajeva sveta ali i mesto spajanja različitih naroda, središte multinacionalne države i već više od devet decenija glavni grad jedne republike u srcu Evrope koja od 1995. Godine pripada evropskoj uniji i uporno insistira na svojoj neutralnosti. Sve ove metamorfoze i još mnoge druge, karakterišu onaj Beč koji je u svetu poznat kao otvoreni grad, grad čuvar možda najvećeg kulturnog nasleđa u Evropi

 

 

TURISTIČKO – GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Beč se prostire na 414, 65 km² i time je najmanja savezna država Austrije. Smešten je u istočnijem delu Austrije, blizu granice sa Slovačkom. Grad okružuje savezna država Donja Austrija. Nadmorska visina grada varira u rasponu od 151 m u Lobau do 542 m na Hermanskogelu (nem. Hermannskogel). Gotovo polovina bečkog regiona je pod zelenim površinama, od čega 28. 4% teritorije grada zauzimaju parkovi i bašte, 16. 6% bečke šume, dok se veliki deo ovih površina iskorišćava i u poljoprivredne svrhe. Beč je tako i jedna od 4 austrijske savezne države gde se uzgaja vinova loza, na 1, 7% teritorije.
Povoljan geografski položaj imao je presudan uticaj na razvoj Beča, kao jednog od najvažnijih i najvećih gradova centralne Evrope. Grad je smešten između severoistočnih venaca Alpa, u Bečkom basenu na Dunavu. Istorijski Beč se nalazio južno od Dunava, da bi se do danas proširio i na drugu, severnu obalu reke. Beč je oduvek predstavljao raskrsnicu puteva između zapada i istoka, pravcem Dunava između centralne i jugoistočne Evrope, i na ruti najstarije evropske trase između juga i severa, na Putu ćilibara. Ovakav položaj grada pogodovao je prvenstveno razvoju trgovine i putne infrastrukture, a potom i ne manje značajnim kulturnim uticajima i prilivu stanovništva iz raznih regiona Evrope koji su dali veliki doprinos i ostavili jak pečat na razvoj čitavog Bečkog regiona.
Nakon pada Gvozdene zavese 1989. Godine, počinju vidno da jačaju ekonomske i saobraćajne veze sa susednim severnim i istočnim zemljama. Time je blizina Beča zemljama bivšeg istočnog bloka ponovo dobila na značaju. Tako je Slovačka prestonica Bratislava udaljena svega 60 km od Beča, te je to jedinstven primer u Evropi da se dva glavna grada nalaze na tako maloj udaljenosti jedan od drugog (izuzimajući poseban slučaj Vatikana i Rima). Konačno, nakon širenja šengenskog prostra 21. Decembra 2007. Godine na Mađarsku, Češku i Slovačku, istočne granice Austrije se prvi put nakon novembra 1918. Godine mogu ponovo prelaziti bez graničnih kontrola.

 

 

PRIRODNE TURISTIČKE VREDNOSTI

KLIMA

Beč ima umereno – kontinentalnu klimu sa vlažnim uticajima iz zapadne Evrope, odnosno Atlantika, i hladnijim kontinentalnim uticajem sa istoka. Grad ima relativno topla leta sa prosečnom dnevnom temperaturom u intervalu od 22°C do 26°C i najnižom letnjom prosečnom temepraturom od oko 15°C. Poslednjih godina međutim, temerature leti prelaze i 30°C. Zime su hladne, no ipak i relativno blage u odnosu na ostale delove Austrije sa prosečnom temeraturom od oko 0°C. Prosečna godišnja temeratura u središnjim delovima grada iznosi 11, 4°C, dok je u predgrađima i na obodu nešto niža i iznosi 10, 2°C. Količina padavina generalno varira tokom godine i najviša je tokom juna u jula. Najveća verovatnoća snežnih padavina je u periodu od druge polovine decembra do početka marta.

 

 

DRUŠTVENE KARAKTERISTIKE

ISTORIJA

Istorija Beča počinje pre oko 4 milenijuma čime se područje grada svrstava među najstarije ljudske naseobine na svetu. Beč je tako jedna od najstarijih metropola u ‘srcu’ Evrope, carski grad i mesto ukrštanja raznih kultura i uticaja, grad koji je vekovima imao vodeću ulogu u kreiranju političke scene Evrope i ovog dela sveta. Bio je sedište imperatora Svetog rimskog carstva, glavni grad austrijskog carstva kao i austrougarske monarhije kada i dostiže svoj vrhunac krajem XIX veka.

Posle perioda pada, usled dva svetska rata i okupacije grada od strane savezničkih snaga, Beč ponovo preuzima stare funkcije trgovačkog centra koji je u dobrim odnosima sa istočnoevropskim zemljama, univerzitetskog, kulturnog i turističkog centra koji ugošćava učesnike međunarodnih konferencija i kongresa. Time je Beč danas jedan od najvažnijih kongresnih centara na svetu i sedište mnogih međunarodnih institucija, od kojih su najznačajnije Organizacija za bezbednost i saradnju u Evropi (OSCE) , Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (IAEA) , Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) , i jedan od četiri centra Ujedinjenih nacija. Grad je, između ostalog, i jedno od najomiljenijih evropskih odredišta turista iz čitavog sveta ali i imigranata koji čine, posebno poslednjih godina, veliki udeo u broju gradskog stanovništva. Grad godišnje posete milioni turista najviše zahvaljujući mnogobrojnim kulturno – istorijskim spomenicima, palatama i raznovrsnoj kulturnoj ponudi. Beč nosi i epitet muzičke prestonice sveta i jednog od najznačajnijih kulturnih centara starog kontinenta. Od 2001. Godine kulturno – istorijsko jezgro Beča je na listi centara kulturne baštine od posebnog značaja i pod zaštitom Uneska.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari