Ugovor o skladištenju robe

Ugovor o skladištenju robe

Uvod

Smatra se da je skladištenje pasivna funkcija, tj. čuvanje robe dok se ne javi potreba za njom. Skladištenje je »srce« sistema fizičke distribucije.Praktično, svaki proizvod koji je namenjen prodaji, prodaje se preko jednog ili više skladišta. Pojam skladištenja se označavao kao smeštaj zaliha i služio je za prijem i otpremu robe. Danas je situacija drugačija, jer su tu uključeni
dopunski poslovi, kao sastavni delovi procesa skladištenja. Na početku je bitno napraviti jasnu razliku izmenu skladišta koje je ureneni prostor za smeštaj i rukovanje robom i skladištenja kao skup aktivnosti koje se preduzimaju nad robom dok je u skladištu. Ovo razlikovanje je bitno sa stanovišta pravilnog daljeg istraživanja ove oblasti. Pošto potrebe za odrenenim predmetima rada, dužina vremena nabavke kao i dinamika odliva gotovih proizvoda nisu unapred poznate veličine, javlja se potreba za držanjem odrenenih zaliha pa samim tim i postojanjem odgovarajućih prostora za smeštaj tih zaliha. Dugo vremena se skladištenje smatralo pasivnom funkcijom pa mu se i manje prostora posvećivalo u naučnim radovima. Menutim, sa razvojem privrede sve je značajnija uloga skladištenja kao podsistema fizičke distribucije. “Skladištenje, kako kaže Rupert više nije “spavaonica kapitala”1 već element menadžment funkcije sa precizno definisanim zadacima”. Funkcija skladištenja danas je obogaćena brojnim aktivnostima, koje, direktno ili indirektno, značajno utiču na kvalitet tog procesa.

1.    POJAM UGOVORA O SKLADIŠTENJU

Pojam ugovora. – Ugovorom o uskladištenju robe, koji se smatra ugovorom o trgovinskim uslugama, podrazumeva se takav ugovor po kojem se skladištar obavezuje da primi i čuva određenu robu i da preduzima potrebne ili ugovorene mere radi njenog očuvanja u određenom stanju i da je na zahtevostavioca (ostavodavca) ili drugog ovlašćenog lica preda, a ostavodavac (ostavilac) se obavezuje da za to plati određenu naknadu skladištaru. Ovakvu definiciju ugovora o uskladištenju dao je Zakon o obligacionim odnosima.

 
2.    VRSTE UGOVORA O SKLADIŠTENJU

Specijalizacija skladišnih preduzeća prema vrstama robe, koja se skladištava u tim skladištima i prema tehnološkom procesu kojin se primjenjuje u pojedinim skladištima, radi održavanja i poboljšavanja stanja robe, utiče i na specifičnosti ugovora o skladištenju, koje zaključuju specijalizovana skladišna preduzeća.
P a prema tome u  pravnoj literaturi se razlikuju tri sistema osnivanja javnih skladišta.
1. Slobodni ili liberalni sistem osnivanja javnih skladišta i izdavanje skladišnica, koji je u primeni u Engleskoj, SAD, Belgiji, kao kao i u zemljama koje suizradile svoje zakonodavstvo  pod uticajem prava ovih zemalja. Po ovom sistemu skladišna preduzeća se slobodno osnivaju, bez nekih posebnih uslova i svako skladišno preduzeće ima pravo da izdaje skladišnice.
2. Normativni sistem u zakonima se određuje uslovi koji moraju biti ispunjeni prilikom osnivanja javnih skladišta. Svako javno skladište ima pravo da izdaje skladišnice. Takav sistem postoji u Italiji, Mađarskoj i kod nas.