Ponašanje u organizaciji
Objavio goja91 24. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Menadžment
Objavio teodoratomac 01. april 2013. Prijavi dokument
UVOD
Motivacija zaposlenih je problematika kojom se svaka ozbiljna kompanija koja posluje po principima tržišta mora pozabaviti.Za menadžment preduzeća je od velike važnosti da ima sposobnost da u što većoj meri motiviše svoje zaposlene.
Produktivnost rada zavisi direktno od stepena motivisanosti zaposlenih. Zadatak menadžera u oblasti motivisanja sastoji se u navođenju ljudi da što uspešnijim obavljanjem radnih zadataka omoguće ostvarivanje ciljeva preduzeća. Da bi ostvarili maksimalan stepen motivacije, menadžeri moraju poznavati potrebe i motive ljudi kojima rukovode i znati kako da obezbede njihovo zadovoljenje. Satisfakcija zaposlenih je jedini način na koji se stabilno može obezbediti visok nivo produktivnosti, kao i kreativnosti zaposlenih. Ljudi se u preduzeću mogu uspešno motivisati udruživanjem sposobnosti pojedinaca sa ciljevima organizacije.
Motivi pokreću ljudsku aktivnost, usmeravaju je u određenom pravcu i održavaju sve dotle dok se cilj ne ispuni. Motivacija se najčešće definiše kao proces pobuđivanja svojih aktivnosti i aktivnosti drugih u cilju dostizanja ličnih ciljeva i ciljeva sistema. Motivacija je u suštini skup faktora koji podstiču ljude i usmeravaju ih ka tome da istraju u svojim naporima i time dođu do određenog cilja.
Ostvarivanje učinka svakog preduzeća je rezultat tri ključna faktora:
Motivaciju kao način uticanja menadžera na zaposlene obuhvataju teorija o ljudskim potrebama i teorija o procesima motivisanja.
TEORIJA O LJUDSKIM POTREBAMA
Teorija potreba koncetriše se na ono što je ljudima potrebno da bi živeli ispunjenim životom. U praksi, ova teorija se bavi ulogom rada u procesu zadovoljavanja potreba. Pojedinac je motivisan sve dok on ili ona ne dostignu određeni nivo zadovoljstva sopstvenim životom. Potrebe je neophodno grupisati po značaju i po redosledu zadovoljavanja kako bi se ljudi što bolje založili za uspeh organizacije.
Menadžeri najviše pažnje posvećuju hijerarhiji potreba koju je razvio Abraham Maslov. Pored ove teorije javljaju se još i Alfredov ERG model, Meklilandova teorija potreba i Hercbergova teorija dva faktora.
Maslovljeva teorija potreba
Prema konceptu A. Maslova, ljudske potrebe mogu se svrstati u pet grupa prema hitnosti njihovog zadovoljavanja. To su sledeće potrebe:
Maslovljeva hijerarhija pokazuje da će pojedinci nastojati da zadovolje prvo fiziološke potrebe a tek kasnije potrebe višeg ranga. Polazeći od ove hijerarhije potreba menadžeri nastoje da zadovolje potreba na sledeće načine:
Hercbegova teorija dva faktora
Hercbergova teorija motivacije takođe je zasnovana na ljudskim potrebama, ali on i njegovi saradnici znatno su je modifikovali. Sproveli su anketu među računovođama i inženjerima o njihovim stavovima prema poslu. Hercberg je odgovore svrstao u dve kategorije: u one koji su zadovoljni i one koji su nezadovoljni poslom. Na osnovu ovog ispitivanja, zaključio je da uzroci zadovoljstva i nezadovoljstva poslom potiču iz dve posebne grupe faktora. Stoga, Hercberg razlikuje higijenske (negativne) faktore koji određuju nezadovoljstvo i motivacione faktore (pozitivne) koji određuju zadovoljstvo.
Higijenskim faktorima zaposleni se mogu motivisati ali samo do određene granice, što znači da se oslanjanjem samo na ove faktore ne može iskoristiti sva kreativnost i potencijal radnika. Zbog toga se moraju koristiti i motivacioni faktori da bi se ostvarila puna motivacija zaposlenih.
Objavio goja91 24. april 2024.
Objavio Norma Jean 24. april 2024.
Objavio anitatorbica 15. april 2024.
Objavio goja91 24. april 2024.
Objavio seminar444 24. april 2024.
Objavio seminar444 24. april 2024.
Objavio mitrovicm993 24. april 2024.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Objavio goja91 24. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.