Odlomak

Uvod

Đorđo De Kiriko (1888-1978), tvorac metafizičkog slikarstva, bio je svestrana ličnost: akademski slikar koji se bavio i vajarstvom, pravio scenografije za pozorišne predstave, komponovao i ostavio iza sebe bogat literalni korpus biografskih i poetskih spisa u kojima je teoretski formulisao osnovne ideje svoje nesvakidašnje likovne poetike.
Za razliku od većine umetnika XX veka, za koje karakteristično da su formirali jedan osoben stil, „etiketu“ na osnovu koje ih prepoznajemo, De Kiriko je tokom svoje duge stvaralačke karijere uspeo da osmisli i razvije različite stilove izražavanja – njih dvanaest, što govori o velikom talentu ovog umetnika.
Inspiraciju za pojam metafizičko slikarstvo, koji doslovno znači „izvan fizičkih stvari; izvan empirijske realnosti“, De Kiriko pronalazi čitajući poeziju i filozofske spise Fridriha Ničea, filozofa koji je krajem XIX veka kritikovao celokupnu evropsku civilizaciju, prvi progovorio da je Zapad izgubio veru u viši smisao života, a zalagao se za aktivni nihilizam, svesno odbacivanje i razaranje postojećih vrednosti kako bi se stvorili uslovi za ponovno jedinstvo kulture i života. De Kiriko je od Ničea preuzeo ideju da svaka stvar ima dvojak karakter ili dve strane stvarnosti: čulno dostupnu, ali neistinitu, i drugu, esencijalnu, metafizičku. U svom slikarstvu težio je da prikaže prikriveni, univerzalni metafizički karakter prikazanog bića ili predmeta, imajući u vidu da je taj karakter višeslojan, zagonetan, da se njegova suština može samo naslutiti ili eventualno spoznati samo pomoću otkrovenja.
Sva starija bibliografija pripisuje minhenskom periodu De Kirikovo upoznavanje s nemačkom filozofijom, naročito s delima tri mislioca koji su na njega ostavila najsnažniji uticaj: Ničea, Šopenhauera i Vejningera. Iako je mnogo spekulisano o tome, ne postoji nijedan dokaz da je De Kiriko studirao, pa čak i samo površno čitao, originalne spise ovih autora u Nemačkoj. Danas smo u stanju da sa sigurnošću tvrdimo da je počeo da čita Ničea u leto 1909. u Italiji. Tokom 1910. i 1911. u Firenci, a potom i u Parizu, njegovo interesovanje se okreće prema Heraklitu.

Rating: 5.0/5. From 1 vote.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 13 stranica
  • Likovna kultura prof. Milena Filipović
  • Školska godina: prof. Milena Filipović
  • Seminarski radovi, Skripte, Umetnost/Dizajn
  • Srbija,  Kragujevac,  UNIVERZITET U KRAGUJEVCU - Filološko umetnički fakultet  

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Jedan komentar na “Djordjo de Kiriko”

Komentari