Odlomak

1. PojamUstava 22.09.2009.
2. Ekonomske slobode i prava, pravo na strajk
3. Vrhovni kasaeioni sud
4. Sluzbenaupotrebajezikaipisma
5. Izvomi i povereni posiovi LS
6. Visoki savet sudstva sastav I nadleznost
7. Drzvavljanstvo
8. Nadleznost Predsednika RS i akti
9. Drzavno veee tuzilaca po TJstavu
10. Licna slobode i prava zabrana diskrimancije
11. Nadleznost Vlade
12. Nadleznost Viseg trgovinskog suda
13. Nacelo podele vlasti
14. Finansiranje jediniea LS -porez n imovinu, nasledje i poklon su transferna sredstva
15. Nacin izbor i prestanak mandate sudija Ustavnog suda ( ko odlueuje o razresenju?)
16. Pravo svojine po Ustavu
17. Nadleznosti NS i akti
18. Nadleznost trgovinskog siida
19. Naeelo politickog pluralizma
20. Prava i duznosti AP
21. Ustavna zalba
22. Postupak promene URS
23. Nadleznosti jedinicaLS
24. Nadleznost Opstinskog suda
25. Ustavna naeela o sudovitna – 5 puta
26. Odnos Predsednika i NS
27. Nadleznost Okruznog suda
28. Socijalna prava, obavezno socijatao osiguranje
29. Poslanicki imunitet
30. Uslovi za obavljanje advokatske delatnosti (organi komore)
31. Prava i duznosti roditelja po URS (prava deteta)
32. Postupak donosenja zakona (NBS moze predloziti zakone iz oblasti bankarskog sistema, kreditne i monetarne polltike, devizne politke)
33. Vrste organa drzavne uprave – koji su organi, sta rade ministarstva i koje akte donose
34. ustavna nacela o sudovima
35. Vrste ustava
36. Nadleznost organa jedinicaLS
37. Nadzor nad sudovima po postupanju u rokovima od strne ministarstva pravde (sta je veiiko personalne vece- prelazi u visoki savet sudstva, ne postoji) i sta je Nadozrni odbor Vrhovno suda srbije –
38. Finansiranje nadleznosti RS li budzetsko finansiranje
39. OdlucivanjeuNS
40. Izbor i prestanak madnata sudije
41. Ostvarivanje i zastita prava zajemcenih ustavom (ljud i manjinaska prava) kako se ostvaraju, neposredno, mogu li se ogranici, kada u slucaju vanredno stanju, inace mogu da se ogranice kada je ustavom to ograniceno, u granicama koje je ustav odredio – u kojoj raeri, – u kojoj je neophodno
42. Odnos Vlade iNS
43. Vrste i dejstva odluka Ustavnog suda ( sta donosi US, odluka resenje zaljueke, kada ne donosi odhiku, vec resenje – sukob nadleznosti), kad resava po ustavnoj zalbi- i odluku i resenje (procesno)
44. Drzavna teritorija i amblemi
45. Postupak izbor i prestanak mandata Vlade
46. Nadleznost Vrhovnog suda na Opstoj sednici
47. Nacela Tuzilastva

■f.
USTAVKAO OSNOVNIIZVOR USTAVNOGPRAVA
/ ly POJAM USTAVA (it))
@-NORMATIVNIPOJAM USTA VA – OSNOVNIZAKON KOJI USTANOVLJAVA ORGANIZACIJU DRZAVE i propisuje prava gradiana. To je akt na osnovu koga se upravlia zemljom. koji gradjanima dodeljuje prava i odgovornosti, a drzavnoj vlasti ovlascenja I duznosti al – USTAV U FORMALNOM SMISLU – prema postupku donosenja odredjuje se kao skup pravila koja se donose i menjaju po postupku tezem od postupka za donosenje obicnih zakona . Za njega je sininim cvrst ustav, kao sto je nas.
a2 – USTAV U MATERIJALNOM SMISLU – odredjuje se prema sadrzini pravila koja su od najvece vaznosti za drzavu , a odnose se na(jp organizaciju drzavnih vlasti iTj ljudska prava,
rfS) teritorijalnu organizaciju drzave. To je akt koji uredjuje medjusobne odnose izmedju vlasti u drzavi i medjusobne odnose izmedju pojedinca i drzave…..
Ustav u materijalnom smislu su Ustavni zakon za sprovodjenje ustava, zakoni, uredbe Vlade kojima se izvrsavaju ti zakoni itd….
[bj- SOCIOLOSKI POJAM USTAVA – po Lasalu je to realni, fakticki odnos sila koji postoji u
jednom drustvu. To je stvarni ustav jedne zemlje koji ima svaka zemlja u svako doba.
Q)-POLITICKI POJAM USTAVA – odredjuje se prema stvarnom odnosu drzave i drustva. Prema Levenstajnu ne moze se ocekivati da nosioci drzavne vlasti sami sebe ogranicavaju u cilju zastite gradjana od zloupotrebe vlasti.
Ustav je osnovni instrument kontrole drzave. buduci da ogranicava drzavnu vlast, fakticki stavljajuci je pod kontrolu.
BOSINA POTPITANJA
1) Normativnipojam ustava, 2) Staje ustav uformalnom smislu, 3) Staje ustav u
materijalnom smislu
2. MATERIJAI SVOJSTVA USTAVA (1)
MA TERIJU USTA VA cine pitania koja ustav regulise. drugim recima to je predmet ustava. Po teoretiearima postoji nekoliko osnovnih shvatanja:
(to – Prema jednom shvatanju materiju ustava cini drzava. ogranizaciia, funkcionisanje i odnosi kako drzavnih vlasti mediusobno. tako i izmedju drzave i NJENIH TERITORUALNIH JEDINICA. Prema S. Jovanovicu ustav obuhvata 2 vrste pravila: ona kojima se organizuju drz.vlasti i one kojima se jemce licne slobode gradjana, te bi stoga ustav trebalo da garantuje nezavisnost pojedinaca naspram drzave i nezavisnostpojedinih vlasti jedne naspram druge.

b – Prema Kelzenu obuhvata norme koiima se regulise zakonodavni postupak, Ustav sadrzi
pravila koja se ticu organakoji treba donesu zakone i postupka za donosenja zakona, ali u odredjenoj meri odredjuje i sadrzinu buducih zakona. Takodje ustav moze sadrzati i propise koji se odnose na upravnu i sudsku vlast, ali oni nisu deo ustava u materijalnom smislu, nego deo krivicnog, gradjanskog, procesnog ill upravnog prava.
v – Prema trecem shvatanju ideopoklonika u politickom smislu, rnateriju ustava cini SISTEM STVARNOG15GRANICENJA DRZAVNE VLASTI.
g – prema cetvrtom shvatanju materiju ustava cini ODNOS IZMEDJU NOSILACA VLASTI I ONIH NAD KOJIMA SE VLAST VRSI, prilikom stvaranja drzavne volje

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 168 stranica
  • Ustavno pravo Bosa Nenadic
  • Školska godina: Bosa Nenadic
  • Skripte, Pravo
  • Srbija,  Beograd,  UNIVERZITET U BEOGRADU - Pravni fakultet  

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari