Odlomak

Uvod

Kako stvari stoje, filozofija je izum Starih Grka. Oni su prvi proizveli tu specifičnu vrstu govora koja se odlikuje argumentacijom, opštošću i originalnošću. Učenja antičke filozofije su i danas inspirativna jer se u njima postavljaju pitanja koja se kasnije provlače kroz čitavu istoriju filozofije do današnjih dana. Grci najpre stvaraju nauku o prirodi. Različita učenja o prirodi i njenim počelima se množe i njihove razlike traže argumente u korist jedne ili druge strane. Ova situacija u kojoj smo stavljeni pred izbor dovodi nas na izvor filozofskih pitanja i odgovora. Grčki svet je rano postao dovoljno bogat da se u njemu rode prve filozofije.
Svaki razgovor o filozofiji pretpostavlja da već nešto znamo o tome šta je filozofija. Do takvog znanja moze se doći samo uvidom u ono što nam donosi filozofska tradicija, ali kako je reč o tradiciji dugoj preko dve i po hiljade godina, jasno je da znanja koja dolaze do nas, iz najrazličitijih razloga ne mogu biti u nekom velikom međusobnom saglasju, a istovremeno, daleko su od toga da budu jednoznačna. Istorija nas uči da bitna znanja ne bivaju nikad u celosti sačuvana za buduće generacije već je zadatak svake od njih da ta znanja iznova otkriva, da ih na svoj način i iz sopstvenog iskustva uvek iznova oblikuje.Srednjovekovna filozofija je filozofija koja se razvijala u oblastima Sredozemlja, Evrope i Bliskog istoka tokom srednjevekovnog perioda (približno od V do XV veka). Ovaj pojam obuhvata hrišćansku, islamsku i judejsku filozofiju.
Srednjovekovna filozofija se razvila iz potrebe tumačenja objavljenih verskih dogmi, s jedne strane, i pod uticajem ponovno otkrivene antičke filozofije, s druge. Filozofija se u srednjem veka uglavnom smatrala „sluškinjom teologije“, (lat. ancilla theologiae), a filozofi su mahom bili teolozi i sveštenici. Preovlađujuće teme srednjevekovne filozofije bile su odnos vere i razuma, predodređenja i slobode volje, dometi i ograničenja ljudske spoznaje, problem univerzalija i dokazi postojanja Boga.

1. Ime i pojam filozofije

Reč filozofija potiče od grčke reči sofija što znači mudrost i reči filos što znači prijatelj, ljubitelj. Filozofija je dakle ljubav prema mudrosti, težnja ka mudrosti, ne mudrost sama po sebi. Pod uticajem nemačkog i latinskog jezika kod nas je u upotrebi izraz filozofija i filozof, a ne filosofija i filosof. Stari Grci su smatrali da su samo besmrtni bogovi zaista mudri, a da običansmrtnik može samo da teži mudrosti.
Filozofija nastaje kao izraz čovekove svesne brige za sopstveni opstanak. Još kod starih Grka javlja se ta potreba da se razumom, snagom ljudskog duha uredi ljudski svet, da se razume čovek i njegov položaj u tom svetu. Baveći se filozofijom čovek preuzima odgovornost za smisao sopstvenog života kroz prevazilaženje duševnih i životnih kriza postojanja. U tom smislu filozofija je racionalno, metodsko i sistematsko ispitivanje stvarnosti. To podrazumeva razumevanje, objašnjavanje i vrednovanje sveta i čoveka u njemu. Filozofija je :
 životna mudrost
 ispitivanje čovekovog položaja u svetu
 istraživanje pravila ispravnog mišljenja
Filozofija je, dakle, razmišljanje o razmišljanju, traženje opštih crta u našem i u razmišljanju drugih ljudi, sa ciljem da se odluči koji način razmišljanja je bolji. A bolji je onaj način koji nam pomaže da bolje sagledavamo stvarnost, što je opšti cilj svakog saznanja. Pomoću filozofije bitrebalo da naučimo koji činioci povoljno utiču na sagledavanje stvarnosti.Istinito sagledavanje stvarnosti je jednostavan cilj filozofije.
1.1. Poreklo i istorijska podela filozofije

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 13 stranica
  • Metodologija naučno-istraživačkog rada Doc. dr.Karolina Perčić
  • Školska godina: Doc. dr.Karolina Perčić
  • Seminarski radovi, Skripte, Menadžment
  • Srbija,  Beograd,  UNIVERZITET U BEOGRADU - Fakultet Političkih nauka   VISOKA ŠKOLA MODERNOG BIZNISA BEOGRAD

Više u Menadžment

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari