Odlomak

Uvod

U ovom maturskom radu govoriti će se o Velikoj ekonomskoj krizi odnosno Velikoj depresiji koja je trajala od 1929-1933. godine. U prvom dijelu će se govoriti o periodu prije krize i o početku krize kao i o uzrocima Velike depresije. Kriza iz 30-tih godina XX veka dovela do verovatno najznačajnije promjene u ekonomskoj teoriji, okončanja klasične ekonomije i razvoja makroekonomije kao posebne discipline, a bazirane na Kejnsovoj teoriji, kao i do promjena u vođenju ekonomske politike, po prvi put je uvedena aktivna politika upravljanja agregatnom tražnjom bazirana na monetarnoj i fiskalnoj ekspanziji, a kasnije i stvaranjem osnova svjetskog monetarnog i finansijskog sistema, tako se i danas očekuje da će kriza izroditi promjenu dominantne makroekonomske paradigme, ali i stvaranje novog finansijskog sistema, koji bi se bazirao ne većoj transparentnosti i regulaciji. Zbog toga se danas sve glasnije govori o kraju neoliberlne makroekonomske paradigme, kao i liberalizma u vođenju makroekonomske politike, jer je sve veća uloga državne intervencije, kao i pritisci za primjenom protekcionističke ekonomske politike.
U drugom djelu će se govori o samoj krizi. Istražuje se sam slom, učinak deflacije, banke i novac za vrijeme kriza i nezaposlenost. U treće dijelu se govori o New Dealu i njegovim programima, te njegovim utjecajem na oporavak privrede. Četvrti dio govori o kraju ekonomske krize, njenim posljedicama i poređenju Velike depresije sa krizom 2008. godine.

 

 

 

 

PERIOD PRIJE KRIZE

Zlatne dvadesete godine bile su posljednja faza reprezentativnog privatno kapitalističkog „big businessa“ a simbolikom uspjeha i idealom potrošačkog društva. Obilje u tim godinama predstavlja automobil, hladnjak i radio, zabavljačka filmska industrija, komercijalizirani sport, džez i ilustrirani visokotiražni časopisi. Od 1921. do 1929. industrijska proizvodnja se udvostručuje, pri čemu najviši porast postiže proizvodnja artikala široke potrošnje, građevinarstvo i automobilska industrija (1926. proizvedeno je 26 miliona automobila). Taj period je obilježen jakom koncentracijom poduzeća, naročito automobilske industrije i industrije potrošnih dobara, banaka i trgovačkih kuća (chain stores).
No, zbog velikih inovacija na području proizvodnje za vrijeme i poslije rata produktivnost je toliko porasla da je nadmašila kupovnu moć američkih farmera i običnih građana. Nastao je nerazmjer između proizvodnje i kupovne moći.
Većina kupovina na tržištu vrijednosnih papira obavljala se putem odobrenih zajmova. U tom razdoblju nije bilo kredita koji se nije mogao dobiti, bilo je potrebno samo založiti svoju imovinu. Kupac vrijednosnih papira plaćao je samo dio u gotovu novcu i razliku pozajmljivao zalažući novokupljene dionice kao jamstvo za kupnju.
Kupci su takve kredite prihvaćali čak i po nešto većoj kamatnoj stopi jer im ništa nije značilo to da plate posredniku 6, 10 ili 15 %, kad je vrijednost dionice mogla narasti 10% preko noći. Tržišna vrijednost dionica povećavala 36 % godišnje, a u prvih osam mjeseci 1929.-e čak 53%. U prvih devet mjeseci 1929.-e 1436 kompanija je objavilo da će isplatiti veće dividende nego prilikom prijašnje isplate. Samo u septembru je takvu objavu dalo 193 kompanije.
Međutim takvo stanje nije moglo dugo potrajati. Radničke nadnice nisu rasle dovoljnom brzinom da bi zadovoljile narasle apetite proizvođača i potrošača. Zalihe su se počele gomilati u skladištima. Kako je prodaja dobara opadala tako su proizvođači počeli raditi sve veće rezove u proizvodnji i radnici su počeli ostajati bez posla..
Američki je BDP dosegnuo vrhunac u prva tri mjeseca 1929.-e i onda je počeo polako kliziti prema dolje. Proizvodnja je počela opadati pa je tako proizvodnja automobila pala sa 660 000 jedinica u ožujku, na 440 000 u kolovozu i u listopadu na 319 000.
Unatoč tim pokazateljima ,berza je nastavila rasti, i ljudi su nastavljali kupovati dionice očekujući još veći rast. U odnosu na 1928.-u kada su burzovni mešetari podigli zajmove u vrijednosti 5 miliona dolara, taj se iznos do rujna 1929. popeo na vrtoglavih 850 miliona dolara.

No votes yet.
Please wait…

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Maturski Radovi

Više u Skripte

Komentari