Obaveze i nadležnosti rukovodioca u javnom sektoru na primeru Direkcije za naknadu štete
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Maturski Radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio amir601 14. oktobar 2013. Prijavi dokument
Uvod
U ovom maturskom radu govoriti će se o Velikoj ekonomskoj krizi odnosno Velikoj depresiji koja je trajala od 1929-1933. godine. U prvom dijelu će se govoriti o periodu prije krize i o početku krize kao i o uzrocima Velike depresije. Kriza iz 30-tih godina XX veka dovela do verovatno najznačajnije promjene u ekonomskoj teoriji, okončanja klasične ekonomije i razvoja makroekonomije kao posebne discipline, a bazirane na Kejnsovoj teoriji, kao i do promjena u vođenju ekonomske politike, po prvi put je uvedena aktivna politika upravljanja agregatnom tražnjom bazirana na monetarnoj i fiskalnoj ekspanziji, a kasnije i stvaranjem osnova svjetskog monetarnog i finansijskog sistema, tako se i danas očekuje da će kriza izroditi promjenu dominantne makroekonomske paradigme, ali i stvaranje novog finansijskog sistema, koji bi se bazirao ne većoj transparentnosti i regulaciji. Zbog toga se danas sve glasnije govori o kraju neoliberlne makroekonomske paradigme, kao i liberalizma u vođenju makroekonomske politike, jer je sve veća uloga državne intervencije, kao i pritisci za primjenom protekcionističke ekonomske politike.
U drugom djelu će se govori o samoj krizi. Istražuje se sam slom, učinak deflacije, banke i novac za vrijeme kriza i nezaposlenost. U treće dijelu se govori o New Dealu i njegovim programima, te njegovim utjecajem na oporavak privrede. Četvrti dio govori o kraju ekonomske krize, njenim posljedicama i poređenju Velike depresije sa krizom 2008. godine.
PERIOD PRIJE KRIZE
Zlatne dvadesete godine bile su posljednja faza reprezentativnog privatno kapitalističkog „big businessa“ a simbolikom uspjeha i idealom potrošačkog društva. Obilje u tim godinama predstavlja automobil, hladnjak i radio, zabavljačka filmska industrija, komercijalizirani sport, džez i ilustrirani visokotiražni časopisi. Od 1921. do 1929. industrijska proizvodnja se udvostručuje, pri čemu najviši porast postiže proizvodnja artikala široke potrošnje, građevinarstvo i automobilska industrija (1926. proizvedeno je 26 miliona automobila). Taj period je obilježen jakom koncentracijom poduzeća, naročito automobilske industrije i industrije potrošnih dobara, banaka i trgovačkih kuća (chain stores).
No, zbog velikih inovacija na području proizvodnje za vrijeme i poslije rata produktivnost je toliko porasla da je nadmašila kupovnu moć američkih farmera i običnih građana. Nastao je nerazmjer između proizvodnje i kupovne moći.
Većina kupovina na tržištu vrijednosnih papira obavljala se putem odobrenih zajmova. U tom razdoblju nije bilo kredita koji se nije mogao dobiti, bilo je potrebno samo založiti svoju imovinu. Kupac vrijednosnih papira plaćao je samo dio u gotovu novcu i razliku pozajmljivao zalažući novokupljene dionice kao jamstvo za kupnju.
Kupci su takve kredite prihvaćali čak i po nešto većoj kamatnoj stopi jer im ništa nije značilo to da plate posredniku 6, 10 ili 15 %, kad je vrijednost dionice mogla narasti 10% preko noći. Tržišna vrijednost dionica povećavala 36 % godišnje, a u prvih osam mjeseci 1929.-e čak 53%. U prvih devet mjeseci 1929.-e 1436 kompanija je objavilo da će isplatiti veće dividende nego prilikom prijašnje isplate. Samo u septembru je takvu objavu dalo 193 kompanije.
Međutim takvo stanje nije moglo dugo potrajati. Radničke nadnice nisu rasle dovoljnom brzinom da bi zadovoljile narasle apetite proizvođača i potrošača. Zalihe su se počele gomilati u skladištima. Kako je prodaja dobara opadala tako su proizvođači počeli raditi sve veće rezove u proizvodnji i radnici su počeli ostajati bez posla..
Američki je BDP dosegnuo vrhunac u prva tri mjeseca 1929.-e i onda je počeo polako kliziti prema dolje. Proizvodnja je počela opadati pa je tako proizvodnja automobila pala sa 660 000 jedinica u ožujku, na 440 000 u kolovozu i u listopadu na 319 000.
Unatoč tim pokazateljima ,berza je nastavila rasti, i ljudi su nastavljali kupovati dionice očekujući još veći rast. U odnosu na 1928.-u kada su burzovni mešetari podigli zajmove u vrijednosti 5 miliona dolara, taj se iznos do rujna 1929. popeo na vrtoglavih 850 miliona dolara.
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio Nenad Zivkovic 25. mart 2024.
Objavio Nenad Zivkovic 25. mart 2024.
Objavio dragan79 25. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.