Odlomak

 

Akvarijum

Akvarijum je posuda ispunjena vodom, sa bar jednom providnom stranom u kojoj se nalaze vodene biljke i životinje. Mogu se podeliti na slatkovodne, akvarijume sa morskom vodom i akvarijume sa braktičnom vodom, zavisno od toga koji biljni i životinjski svet ih ispunjava. U akvarijumima se od životinja čuvaju kako beskičmenjaci (na primer puževi i rakovi) tako i kičmenjaci (ribe, vodozemci, gmizavci i vodeni sisari).
Pojam akvarijum je kovanica sastavljena od osnove, latinske reči “aqua” što znači voda i sufiksa “-arium” u značenju mesta za čuvanje.
Osoba kojoj je hobi održavanje akvarijuma se naziva akvarista, a njen hobi akvaristika.

Oblik i veličina akvarijuma

Postoje razni oblici akvarijuma. Najčešći su:
• prizmatični (najčešće u obliku kvadra, ili sa trougaonom osnovom za smeštanje u ugao prostorije);
• loptasti (ili kuglasti).
Veličina akvarijuma je određena njegovom zapreminom. Zapremina kućnih akvarijuma se kreće od svega nekoliko litara pa do nekoliko stotina litara. Gornja zapremina kućnog akvarijuma je ograničena hidrostatičkim pritiskom vode u njemu. Pošto se kućni akvarijumi izrađuju od ploča stakla ili plastike koje se spajaju silikonom, oni ne mogu izdržati preveliki hidrostatički pritisak.
Osnovni delovi akvarijuma

Skoro svaki amaterski akvarijum sadrži sledeće komponente:
• sistem za filtriranje vode;
• sistem za aeraciju (obogaćenje vode vazduhom);
• sistem za osvetljenje;
• sistem za grejanje ili hlađenje vode (zavisno od stanovnika akvarijuma);
• poklopac čija je namena da spreči ribice da napuste akvarijum, ali i bilo šta iz spoljnjeg sveta da uđe u akvarijum.
Sistemi filtracije obično kombinuju mehaničku, nekada hemijsku i biološku filtraciju. Sistemi filtracije su najsloženiji sistemi koji se koriste na jednom akvarijumu.
Sistemi za aeraciju se koriste da bi se pospešilo rastvaranje vazduha u vodi ukoliko intenzitet spontanog rastvaranja vazduha ne zadovoljava potrebe akvarijumskih stanovnika za kiseonikom. Rastvaranje vazduha u vodi se može pospešiti i talasanjem površine vode. Stoga su razvijeni sistemi (uređaji) za talasaje površine vode.
Osvetljenje na akvarijumu mora biti dobro rešeno i prilagođeno potrebama kako biljnih tako i životinjskih vrsta u njemu. Pored intenziteta svetlosti, neophodno je postići i optimalno dnevno trajanje svetla. Biljkama je za pravilan rast i razvoj neophodan intenzitet svetlosti koji imaju i u svom prirodnom staništu, kao i njegovo dnevno trajanje. Isti je slučaj i sa ribicama. Idealno bi bilo da u istom akvarijumu postoje i jako osvetljena mesta i senovita mesta, da bi bile zadovoljene potrebe svih stanovnika. Jedan od prvih pokazatelja loše rešenog osvetljenja u akvarijumu je pojava algi na zidovima i na dnu akvarijuma. Zelene alge nastaju usled prejakog osvetljenja, a žuto-smeđe alge nastaju usled nedovoljnog osvetljenja.
Sistemi za grejanje ili hlađenje se primenjuju ukoliko temperatura vazduha u prostoriji ne odgovara temperaturi koja vlada u prirodnom staništu stanovnika akvarijuma. Grejač vode se obično sastoji od grejnog tela i termostata koji akvaristi omogućuje podešavanje željene temperature.
Poklopac je takođe neophodan na svakom akvarijumu. Neretko se dešava da ribica koja je pohrlila ka površini vode za hranom na trenutak napusti vodu. Ukoliko ne bi bilo poklopca da je zadrži, mogla bi napustiti akvarijum potpuno i uginuti.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Veterina

Komentari