Rimsko pravo – skripta
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Pravo
Objavio Andjelka Djekic 07. januar 2013. Prijavi dokument
UVOD
Vlast je institucionalna moć, a zasnovana je na normativnim pretpostavkama koje imaju za sobom autoritet, koji proizilazi iz volje građana ili društvene organizacije. Normativni poredak je osnova konstituisanja vlasti. Bez organizacije nema vlasti. Vlast je legitimni oblik moći. Gde je vlast tu su uspostavljeni odnosi između prava i dužnosti njenih nosilaca, ali i onih koji su joj potčinjeni. Vlast je takav odnos u kome nema mesta samovolji niti slepoj poslušnosti nego su odnosi međusobno jasno uspostavljeni. Moć je difuzno rasprostranjena, a vlast se kreće u određenim granicama. Ona nikada ne znači potpunu kontrolu. Vlast izdaje određeno upozorenje i zabrane što zavisi od prirode, društva i vlasti. Ona štiti uspostavljenu društvenu organizaciju i služi toj svrsi. Da bi to postigla mora biti sankcionisana, a da bi sankcionisala mora imati instrumente- koristi prinudu (bez obzira na moralnu saglasnost i volju građana). Postoje razni oblici vlasti i državnog uređenja.
Podela vlasti
2.0.1. Zakonodavna vlast
Zakonodavna vlast ili legislativna vlast je jedna od tri osnovne grane vlasti. Glavni zadatak zakonodavne vlasti jeste donošenje zakona. Zakone donosi parlament. U liberalnim demokratijama građani biraju svoje predstavnike u parlamentu (na izborima) i time im daju autoritet da glasaju za zakone u njihovo ime. Proces izglasavanja zakona zavisi od toga kakvo je parlamentarno uređenje neke države. U liberalnim demokratijama imamo dvodomne (bikameralizam) i jednodomne parlamente. U dvodomne parlamente spadaju američki Kongres i britanski Parlament.
Izvršna vlast
Izvršna vlast ima zadatak da sprovodi zakone koje je donijela zakonodavna vlast i interpretirala sudska vlast. U opštem smislu, izvršnu vlast čini vlada. Zavisno od političkog sistema na čelu vlade može biti premijer (Velika Britanija i druge) ili predsednik (SAD i druge). Neke države su hibridi, što znači da imaju i premijera i predsednika (Francuska, Srbija i druge). Takav sistem naziva se i bicefalni (dvoglavi) sistem izvršne vlasti.
Sudska vlast
Sudska vlast je jedna od tri osnovne grane vlasti i njen zadatak je da primenjuje i tumači zakone koje je donela zakonodavna vlast (legislativa). U liberalnim demokratijama sudska vlast treba da ima apsolutnu nezavisnost od ostalih grana vlasti. U Sjedinjenim Američkim Državama, sudska vlast je odvojena od ostale dvije i postoji u obliku Vrhovnog suda. Neki teoretičari raspravljaju da izvršna vlast ima uticaja na američki Vrhovni sud jer predsednik Sjedinjenih Američkih Država lično bira sudije. Međutim, protivargumenti su da predsednik ima pravo da bira sudiju tek kada jedan od njih umre (sudije u Vrhovnom sudu SAD rade doživotno) i da nema pravo smenjivati sudije koje rade (načelo stalnosti sudijske funkcije).
Prema obliku vladavine
U ovom obliku vlasti gledaju se osobine koje imaju nosioci vlasti, načinu dolaska na vlast te prema odnosu vlasti i vladara prema građanima. U ovu podelu spada: monarhija, diktatura, republika i kalifat.
Monarhija
Monarhija je državno uređenje u kome je državni poglavar, odnosno monarh na svoju funkciju dolazi po naslednom pravu, a ređe i izborom među naslednim pravom ograničenim kandidatima (članovi vladajuće porodice ili najjači plemići u državi).
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Objavio mob0629649492 25. mart 2024.
Objavio dragicamilica 25. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.