Trgovina narkoticima

UVOD

Narkomanija, zloupotrebe i krijumčarenje opojnih droga predstavljaju njznačajniji bezbjednosni, društveni, zdravstveni i socijalni problem u najvećem broju zemalja svijeta.
Opasnosti od droga u pojedinim državama dostižu takve razmjere, da nastali problemi duboko zadiru u socijalnu i ekonomsku sferu društva.

Ilegalna trgovina i krijumčarenje droga, povezano je sa širenjem organizovanog kriminala i korupcije, posebno u državama u kojima nije uspostavljena vladavina prava i ne postoje ili ne funkcionišu odgovarajuće institucije, što može zaustaviti ili usporiti proces razvoja u tim društvima.

Proizvodnja i trgovina narkoticima je u jednom broju država postala nacionalna privredna djelatnost, koja kao svojevrsna podzemna ekonomija organizovanim kriminalnim grupama obezbjeđuje enorman kriminalni profit i uticaj u tim državama.

Zloupotreba opojnih sredstava posljednjih godina doživljava svoju ekspanziju, naročito zabrinjava činjenica da je sve veći broj narkomana mlađe životne dobi.

Savremeni razvoj čovječanstva karakteriše kontinuirani porast različitih socijalnopatoloških pojava, među kojima se, po naročito teškim posljedicama, izdvaja narkomanija, čije žrtve su prije svega sami narkomani, porodica, kao i društvo u cjelini.

Zloupotrebe i krijumčarenje opojnih droga povezane su i sa drugim kriminalnim aktivnostima kao trgovina oružjem, ljudima, zelenaštvom i sve više pranjem novca zbog nastojanja kriminalaca da novac zarađen trgovinom drogama investiraju u legalne poslove.

I pored preduzetih mjera koje sve države preduzimaju na nacionalnom nivou, kao i kroz sve intezivniju međunarodnu saradnju, narkomanija predstavlja najznačajniji bezbjednosni problem.

Stoga, glavni cilj je smanjenje ponude i potražnje narkotika, što uključuje mjere prevencije zavisnosti, mjere ljiječenja, rehabilitacije i resocijalizacije zavisnika o drogama, mjere smanjenja štete od upotrebe droga, kao i mjere suzbijanja kriminaliteta u vezi zloupotreba narkotika.

POJAM I POJAVA NARKOMANIJE I NARKOTIKA

Postoje brojni dokazi da ljudi već hiljadama godina koriste različita prirodna sredstva koja mijenjaju njihovu svijest, raspoloženje, mišljenje i ponašanje. Drevne knjige starih naroda koje govore o religioznim i filozofskim poimanjima života, zdravlja i smrti govore i o čovjekovoj potrebi da pobjedi bol i da nepodnošljivi svijet realnosti zamjeni svijetom fantazija, u kome je, makar na trenutak, lakše živjeti. Droge i njihovi efekti su predstavljali jedan od odgovora na pitanje kako se život može učiniti ljepšim, kako izbjeći bol i frustracije. Još od starog Rima poznata je izreka „Dolarum sedare divinum opus est“ (ublažiti bol, božansko je delo).

Razvojem civilizacije, tokom vremena, došlo je do nekontrolisane upotrebe opojnih droga, koje u svom krajnjem ishodu razaraju čovjekovu ličnost i duhovno i fizički.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije – Komiteta eksperata za droge, narkomanija je „stanje periodične ili hronične intoksikacije, štetno kako za pojedinca, tako i za društvo, do koje dolazi ponovljenim uzimanjem neke droge (prirodne ili stintetičke).

Narkomanija je uveliko poprimila status privredne grane, kao svojevrsna podzemna ekonomija kojom se ostvaruju enormni kriminalni profiti. Međunarodni karakter trgovine drogom, potvrđuje činjenica da se njeno tržište može podmiriti samo uvozom iz jednog broja zemalja Bliskog, Srednjeg ili Dalekog istoka, kao i prekookeanskih zemalja, u kojima je proizvodnja drogama postala nacionalna privredna djelatnost.

Postavlja se pitanje šta je i u čemu je uzrok enormnog rasta potrošnje i profita od narkotika. Preovlađuju mišljenja, da je interes za profitom prouzrokovao pojavu epidemija narkomanije više nego svi drugi uzroci zajedno. Profiti iz međunarodne ilegalne trgovine drogom omogućili su stvaranje tzv. podzemne ekonomije. Sve se teže otkrivaju plantaže sirovina, ilegalne laboratorije, skladišta narkotika, privatni aerodromi i prevozna sredstva .

Da je droga jedan od najprofitabilnijih proizvoda u strukturi organizovanog kriminaliteta upozorava se i u najvišim tijelima međunarodne zajednice. Organizovani kriminalitet i mreža rasturača počele su aktivno promovisati droge koje bi podstakle njihovu potražnju.

Profitabilnost poslova u vezi sa drogom, bez obzira koja je vrsta u pitanju, obezbjeđuje kriminalcima enormne zarade, što dodatno dovodi do ohrabrivanja kriminalaca da se uključe u zloupotrebe i trgovinu narkoticima. Ove poslove najčešće organizuju i kontrolišu organizovane kriminalne grupe iz države i regiona, koje ostvaruju i direktne veze sa proizvođačima.

Zloupotrebe i krijumčarenje opojnih droga povezivane su sa drugim kriminalnim aktivnostima: trgovinom oružja, ljudi, pranjem novca, zelenašenjem, iznudama i dr.

Posljedice širenja narkomanije i zloupotreba opojnih droga osjećaju se u čitavom društvu, a posebno u zdravstvenoj zaštiti, porodičnom nasilju i kriminalu povezanom sa drogom (krađe, provale, razbojništva, i druga krivična djela sa elementima nasilja), što zahtjeva angažovanje svih subjekata društva na prevenciji i sprečavanju vršenja ovih krivičnih djela, liječenju i rehabilitaciji zavisnika, smanjenju ponude droga na tržištu, borbi protiv krijumčarenja opojnih droga i organizovanih kriminalnih grupa, međunarodnu i međuagencijsku saradnju svih subjekata u sistemu bezbjednosti, jačanju tehničkih i materijalnih resursa službi za borbu protiv zloupotreba opojnih droga.

Rasprostranjenost i posljedice zloupotreba droga dostižu epidemijske razmjere, a njihovo sprečavanje iziskuje angažovanje svih institucija i država u svijetu . Poseban akcenat se stavlja na pojavu zloupotrebe droga kod mladih, koja zbog svojih posljedica osobenosti zahtjeva specifičan stručni i društveni pristup. Za razliku od narkomana iz prethodnih perioda koji su predstavljali «odraslu» populaciju, usmjerenu obično na zloupotrebu jedne droge (morfin, kokain), mladi narkomani pokazuju izrazitu tendenciju ka politoksikomaniji (zloupotrebi više droga istovremeno).