Odlomak

UVOD
Pravni lijek je parnična radnja kojom stranka predlaže da sud ukine ili preinači odluku izrečenu na njenu štetu. U nekim slučajevima tu radnju preuzima javni organ u javnom interesu.
Za pojam pravnog lijeka bitno je da se njime pobija odluka. Pravni lijekovi se dijele na redovne i vanredne. Prvima se pobijaju nepravosnažne, a drugima pravosnažne odluke.
Žalba je redovno pravno sredstvo koje se ulaže protiv prvostepene odluke (najčešće suda) a to su presude ili rešenja radi zaštite ugroženog ili povredjenog subjektivnog prava žalioca, kao i prekršenih formalnih ili materijalnih propisa.
Pravo na žalbu je zagarantovano ustavom i spada u osnovna gradjanska prava. Koristeći ovo pravo gradjani podstiču državne organe na poštovanje principa zakonitosti i štite svoja prava i interese. Žalba se može izjaviti u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja o prekršaju. Sud u složenim predmetima, po zahtjevu bilo koje od stranaka može produžiti rok za izjavljivanje žalbe za najduže jos osam dana

 

 

 

ŽALBA
U prekršajnom postupku ovlašćena lica mogu koristiti redovne i vanredne pravne lijekove ( redovna i vanredna pravna sredstva ). Pravni lijekovi su sredstvo za ispravljanje grešaka koje su moguće i u najsavršenijim procesnim odredbama i sudskim postupcima. Postojanje pravnih lijekova upućuje prvostepene, odnosno osnovne sudove na kvalitetniji rad i postupanje, jer kontrolom pravilnosti njihove odluke postoji mogućnost kontrole njihovog rada od strane viših , odnosno okružnih sudova. Redovni pravni lijekovi su pravna sredstva koja koriste ovlašćena lica s ciljem pobijanja prvostepenih rješenja koja jos nisu postala pravosnažna i koji su devolutivni i po pravilu imaju suspenzivno dejstvo.
U prekršajnom postupku postoji samo jedan redovni pravni lijek – žalba. Žalba je redovan, potpun i devolutivan pravni lijek sa suspenzivnim dejstvom, protiv rješenja o prekršaju koje je donijeto u prvom stepenu. Žalbu mogu izjaviti okrivljeni i podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. U korist okrivljenog žalbu mogu da izjave i njegov branilac, bračni drug odnosno vanbračni drug, srodnik po krvi u prvoj liniji, zakonski zastupnik, usvojilac i usvojenik, ali ne protiv volje okrivljenog. Pravo na izjavljivanje žalbe na rješenje o prekršaju ima i oštećeni, ali samo u pogledu imovinskopravnog zahtjeva.1 Za pravno lice žalbu mogu da izjave predstavnik ili zastupnik. Ukoliko je rješenjem o prekršaju izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta, a okrivljeni nije vlasnik predmeta, žalbu u odnosu na odluku o toj mjeri može da izjavi i vlasnik oduzete stvari[1].
 

Osnovi žalbe
Žalba je pravni lijek kojim se napada prvostepeno rješenje o prekršaju zbog stvarnih i pravnih nedostataka sa prijedlogom da instanciono viši sud u postupku po žalbi preinači ili ukine prvostepeno rješenje o prekršaju. Žalba je i izraz ustavnog načela o višestepenosti, a najmanje dvostepenosti postupka, pri čemu se ona pojavljuje i kao uslov bez koga se ne može preispitati prvostepena odluka, odnosno rješenje, jer se preispitivanje prvostepenog rješenja o prekršaju vrši po incijativi ovlašćenih procesnih subjekata, odnosno podnosilaca žalbe ili žalilaca, a ne po službenoj dužnosti. Postupak po žalbi je zbog toga fakultativan.
Osnov žalbe predstavlja vrstu nedostataka zbog kojih se ona može izjaviti, tj. opšte ime za grupu nedostataka iste prirode. Osnov žalbe treba razlikovati od razloga žalbe koji označavaju konkretne nedostatke u okviru određenog osnova.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Maturski Radovi

Više u Skripte

Komentari