Odlomak

UVOD
U današnje vreme nemoguće je izbeći kontakt sa računarom.Koriste se na sve strane, na poslu, u školama,na univerzitetima,kodkuće. Čak i deca, koja još uvek ne znaju pisati niti čitati, koriste računare igrajući igrice satima.
Poslednja istraživanja pokazuju da nas računari ne čine zdravijim,već da nam mogu naneti nepopravljivu štetu ukoliko ga koristimo nepravilno. Jaka konkurencija u svetu kompjutera ima podeljeno mišljenje po ovom pitanju. Proizvođači kompjutera tvrde da je rad sa kompjuterom potpuno bezbedan. Sa druge strane, proizvođači zaštitnih sredstava i lekova imaju suprotno mišljenje.

U svim zemljama širom sveta uobičajena je praksa da je rad sa računarima jedan od najintezivnijih i najnapornijih poslova. Na primjer u Nemačkoj rad operatera na računara je svrstan na listu 40 najštetnijih poslova po zdravlje i u skladu sa propisanim pravilima tog posla, operater ne bi smio da provede više od 50% radnog vremena radeći na monitoru.

Utvrđeno je da su deca i žene najviše izložene kompjuterskoj interakciji. Postoji interesantan podataka da je tokom aktivnog rada mozak kod svih ljudi najmanje sklon štetnim uticajima.Najvjerovatnije da ljudi tokom rada ne obraćaju pažnju na štetne efekte koji se prouzrokuju tokom rada s računarom, već je njihova pažnja zaokupljena poslom koji obavljaju, stoga ne obraćaju pažnju na njihovo zdravstveno stanje dovoljno.

Ljudi koji se profesionalno bave radom na računaru, najviše se žale na tegobe kao što su bolovi u mišićima i zglobovima. Uglavnom to je ukočenost vrata, bol u ramenima i bokovima, ili peckanje u nogama. Ali to može prerasti u mnogo veće tegobe i ozbiljne bolesti. Najčešće je to sindrom karpalnog tunela. U ovom slučaju nervi ruke su oštećeni tokom čestog i dugog rada na računaru.Najteži oblik ovog sindroma jestu bolovi koji uskraćuju ljudsku efikasnost. Proces oporavka zavisi od prethodnih aktivnosti. U tom slučaju treba što više štediti ruku i voditi računa da se u tom periodu izbegava rad na računaru. Tokom rada na PC opterećenje vlaknastih mišića je 8.5% , a trapezionih mišića je 13.5% . Broj pokreta koji je izdržljiv jeste oko 40.000 hiljada tokom rada na tastaturi. Ukoliko se taj broj pređe,dolazi do premora koji takoše može izazvati i profesionalno oboljenje. Ne preporučuje se više od 10-20 hiljada pritisnutih tastera na sat(što približno iznosi oko 1700 karaktera) odnosno 30 hiljada za četiri sata rada.

Što se tiče uticaja elektromagnethih talasa niže frekfencije (50-100 Hz)koji potiču od računara i ostalih aparata iz domaćinstva, naučnici i branioci prava potrošača ni danas se nisu složili oko toga. Poslednjih godina sva istraživanja u ovoj oblasti samo su povećala alarmantnost i postavila nova pitanja na koja nema odgovora.

1. OČI I VIZUELNI SISTEMI

Odrasli koriste kompjuter onda kada imaju predstavu o tome što koriste. Danas, milioni dece korsite kompjutere u školi, kod kuće, kako za obrazovanje takoi za rekreaciju. Vizuelni zahtevi u školi zahtevaju integraciju više različitih veština vizije kao što je oštrina vida, vizuelna fiksacija(oko kao cilj),smještaj(fokusiranje), binokularnu fuziju(formiranje jedne slike), konvergenciju(okretanje očiju),vidno polje i formu percepcije(prepoznavanje oblika).Ukoliko se ne koriste efikasno i onako kako treba, ovi sistemi mogu dovesti do nagle preopterećenosti oka. Obzirom da kod dece još uvek nije razvijena u potpunosti ovakva vizuelna veština, tada za njih to predstavlja još veći napor.

Deca mogu iskusiti mnoge iste simptome vezane za upotrebu računara kao i odrasli. preterano korišćenje računara može dovesti do nelagodnosti očiju, očnog zamora, zamagljenog vida i glavobolje. Međutim deca su podložnija svemu ovome od odraslih.

Simptomi fizičih problema koje korisnici doživljavaju su u naglom porastu. Očni lekari su svedoci sve većeg broja pacijenata koji se žale na simptome koje izaziva rad na računaru. Ovo je dovelo do toga da udruženje Američkih Optometričara (AOA-American Optometric Association) imenuje Kompjuterski sindrom .
Prema definiciji AOA ovaj sindrom je kompleks očnih i vizuelnih problema koji je vezan sa radom na računaru, i koji su korisnici dobili u toku rada sa računarom. Najčešći simptomi koji prate ovo oboljenje su glavobolja, zamagljen vid,suve i crvene oči,bol u ledjima i vratu, dupla vizija i osetljivost na svetlo.

Problem sa decom je u tome što oni nisu svesni posledica koje su štetne po zdravlje, tako da se dešava da provode sate i sate pored računara, igrajući video igrice bez pauze.
Deca su vrlo prilagodljiva i često ignorišu probleme na koje odrasli ne bi ostali imuni. Bez obzira što im dugo gledanje u monitor stvara probleme za vid, prouzrokuju zamagljen vid usled kratkovidosti ili dalekovidosti ili čak astigmatizma, deca misle da je to u redu, i da ostali vide na isti način.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Zaštita na radu

Komentari