Odlomak

UVOD

Sistemi za kontrolu pristupa služe za programiranje, kontrolu prava pristupa zatvorenim prostorima i evidenciju ulaska,odnosno izlaska i boravka u prostorijama. Protivprovalni sistemi su namijenjeni za zaštitu zatvorenih prostora od nedozvoljenog boravka odnosno ulaska u ulaska u prostorije. Svaki želi na određeni način osigurati teško stečenu imovinu i povećati sigurnost. Za ostvarenje ovakvih ciljeva potrebna je odgovarajuća zaštita koju ostvarujemo ugradnjom protivprovalnog sistema. Protivprovalni alarmni sistemi su namenjeni otkrivanju i signaliziranju neovlašćenog ulaska u štićeni prostor. Naravno ovaj sistem bi trebalo integrisati sa ostalim sistemima, prvenstveno sa sistemom za detekciju požara, poplave i sistemom video nadzora, zatim i sa sistemom kontrole pristupa. Protivprovalni sistem je osnovni sistem zaštite.  Putem akustičnih i optičkih signala, odnosno mrežnog upravljačkog sistema,kompjuterskim ili telefonskim putem alarmni sistem prenosi svoje reakcije do ovlašćenih osoba ili vlasnika.

 

 
Kratak historijat

Već su stari Egipćani, Grci, Rimljani, Kinezi i drugi narodi imali primitivne naprave za zaključavanje prostorija, i to od drveta. Prema nalazima u iskopinama može se zaključiti da su Rimljani u kasnijoj epohi već imali metalne brave i ključeve, ali se nisu sačuvale njihove gvozdene brave, već samo bronzani ključevi. Pretpostavlja se da je izrada brava kod njih bila već prilično napredna i proširena po čitavoj teritoriji njihove imperije. Potražnja za bravama je vrlo brzo rasla, tako da joj zanatska proizvodnja nije mogla udovoljiti, pa se prešlo na fabričku proizvodnju.
Ona se od druge polovine XIX vijeka sve više razvijala i u industrijski razvijenim zemljama sasvim potisnula zanatsku proizvodnju. U Indiji, za vrijeme vladavine Annama, dragocjenosti su bile zaključavane u velike drvene blokove i tako odlagane na mala ostrva ili potapane u bazene koji su okruživali unutrašnje dvorove palača. Tu su ih štitili kraljevski «anđeli čuvari», krokodili koji su držani na granici izgladnjelosti. Ulazak za bazen je svakoga značio sigurnu smrt, izuzev ako bi krokodile drogirali ili ubili.  Stotinama godina užad su bila korištena za “zaključavanje” vrata i njihovo vezanje za zidove. Prema legendi, čvor od konopca postao je poznati simbol sigurnosti. Zamršen od Gordiusa, kralja Frigije, i poznat po njegovom imenu – gordijev čvor, brinuo se da osovina njegove kočije ostane pričvršćena za konje.
Pričalo se da će ga odriješiti čovjek kojem je suđeno da osvoji Aziju. Ključ je bio simbol čovjekovog statusa, njegov autoritet.Stoljećima unazad, u Egiptu, važnost «glave kuće» bila je određivana brojem ključeva koje je posjedovao.Oni su bili veliki i robovi su ih nosili na svojim ramenima.Ukoliko je imao nekoliko robova ili nosača ključeva, smatran je čovjekom velikog bogatstva.

U Srednjem stoljeću izrada gvozdenih brava razvijala se od 11. stoljeća uporedo s razvojem bravarskog zanata. Brave su i dale ime tom zanatu gotovo u svim jezicima. Brave i ključevi dotjerivali su se ukrasnom izradom. Istaknuti majstori na tom polju do 17. stoljeća bili su Nijemci, a u drugoj polovini 17. stoljeća Francuzi su unaprijedili izradu brava uvođenjem uređaja za utvrđivanje otvora i zatvaranjem mehanizma u kutiju. Od tada se sve manje polagala važnost na umjetničku, a više na tehničku stranu izrade.

U 19. stoljeću ostvaren je upravo revolucionaran napredak u izradi sigurnosnih brava. Pronalaze se novi tipovi brava poznati pod imenima njihovih izumitelja: Bramah, Chubb, Yale i Wertheim, od kojih oba posljednja sistema brava još i danas preovlađuju. Potražnja za bravama je vrlo brzo rasla, tako da joj zanatska proizvodnja nije mogla udovoljiti, pa se prešlo na fabričku proizvodnju. Ona se od druge polovine 19. stoljeća sve više razvijala i u industrijski razvijenim zemljama sasvim potisnula zanatsku proizvodnju, ostavljajući bravarskom zanatu samo popravke.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Zaštita na radu

Komentari