Marina Erić, 2014/864, grupa 26 

Izveštaj o istraživanju 

 

1.

 

Predmet istraživanja 

U ovom istraživanju bavićemo se razvojnim procesima u usvajanju maternjeg jezika. Deo 

dnevnika trogodišnje Nataše Žikić, odnosno transkribovani snimci njenog govora, čine građu za 

korpus koji je korišćen u istraživanju, te ćemo se mi u ovom radu fokusirati upravo na usvajanje 

govornog jezika. Biće izvršena kvalitativna i kvantitativna analiza svih leksičkih grešaka na koje 

smo u korpusu naišli, a posebnu pažnju posvetićemo neologizmima i hipergeneralizacijama kao 

zanimljivim pojavama u procesu usvajanja prvog jezika.  

 

2.

 

Ispitanik i korpus 

Korpus  je  pravljen  1973.  godine  i  sačinjen  je  od  transkribovanih  snimaka  govora 

trogodišnje Nataše Žikić. Autorka korpusa beležila je Natašin govor na pisaćoj mašini, a autorka 

ovog  istraživanja  prenela  je  transkript  u  Microsoft  Word  dokument.  Prilikom  prenošenja 

transkripta  u  elektornsku  formu,  autorka  se  služila  standardizovanim  formatom  i  oznakama 

korpusa dečijeg govora CHILDES. Oznake su sledeće: %act – akcija koju dete vrši u trenutku 

iskaza, %gpx – gest koji prati iskaz, %com – autorkin komentar na prethodni iskaz ili akciju, %par 

– paralingvistički  element  koji prati iskaz, %gls  –  glosa iskaza i  %add – adresat  kome se dete 

obraća. Oznaku CHI ima ispitanica, odnosno trogodišnja Nataša. 

U korpusu nailazimo na uobičajene metode kojima se autroka koristila da bi prikupila što 

bolje podatke o dečijem govoru u datom uzrastu: svakodnevne aktivnosti, igre, zajedničko čitanje 

slikovnica i gledanje televizije. Ispitanica, dakle, ima tri godine, nije ušla u školski sistem i nije 

krenula sa usvajanjem pisanog jezika. Korpus se isključivo sastoji od zabeleženog govornog jezika 

ispitanice. 

Korpus sadrži 47 stranica transkribovanog govora u Microsoft Word dokumentu, zajedno 

sa  komentarima  autorke  originalnog  korpusa.  Podeljen  je  u  manje  celine  po  datumima.  U 

originalnom korpusu kucanom na mašini autorka je delila korpus i na veće celine od po nekoliko 

dana  uz  koje  je  navodila  i  tačan  broj  Natašinih  iskaza  u  svakoj  od  tih  celina.  Tako  imamo 

informaciju o ukupnom broju iskaza u našem korpusu.   

 

3.

 

Kvalitativna i kvantitativna analiza 

Kvalitativna  analiza  predstavlja  izdvajanje  leksičkih  grešaka  prisutnih  u  korpusu,  a 

kvantitativna  analiza  vršena  je  ručnim  prebrojavanjem  grešaka  koje  su  grupisane  prema  tipu  u 

deset  kategorija:  (1)  neadekvatan  izbor  lekseme,  (2)  neadekvatan  izbor  funkcionalne  reči,  (3) 

pogrešan fonetski oblik/lik lekseme, (4) pogrešan morfosintaksički oblik reči, (5) leksema višak, 

(6) 

ispuštena 

leksema, 

(7) 

gramatička/funkcionalna 

reč 

višak, 

(8) 

ispuštena 

gramatička/funkcionalna  reč,  (9)  neologizam,  (10)  morfološke  hipergeneralizacije.  Svaka  od 

grešaka je radi preglednosti obeležena posebnom bojom.  

Broj iskaza u kojima se pojavljuju leskičke greške je 54, a ukupan broj iskaza u korpusu je 

625. U ovom odeljku izložićemo svaku od leksičkih grešaka na koje smo naišli, kao i komentare 

autorke korpusa koji se na njih odnose. 

(1)

 

Na neadekvatan izbor lekseme u našem korpusu nailazimo šest puta. 

*CHI:  

Laula u svoju stolicu. 

*CHI: 

Svaki djak u svoju stolicu. 

*CHI: 

Gurni se djak. 

      *CHI: 

Ne idi ništa. 

      *CHI: 

Doći će mali Nenad, pa će on tu sesti. 

      *CHI: 

Ja ću bolje tu sesti. 

      *CHI: 

Ja ću pored malog Nenada. 

      %act:  

Nataša je stavila lutku Lauru na stolicu, govori lutki koja je sada „đak” da gurne 
stolicu do stola, zatim je ona sama primakla stolicu stolu, lutka se nije videla, ona 
je razočarana i zato govori da će tu sesti mali nenad, njen drug. 

%com:  

Ja ću bolje tu sesti – sela je na drugu stolicu, – ja ću radije tu sesti, bolje je da ja tu 
sednem.  

 

    *CHI:  

Di je jelka okićena? 

   *VER:  

Prošla je Nova godina, pa smo... 

    *CHI:  

Što je prošla? 

    *CHI:  

Ima još nove godine? 

background image

*CHI:   

I jedni indijanci što pucaju. 

%com:  

Voćni krokodili – trenutna veza; Imaš... jedni indijanci – kod Nataše je još uvek 
prilično neustaljena konstrukcija egzistencijalnog tipa. 

 
*VER:  

Gde smo juče bili? 

 *CHI:  

U bijoskopu. 

 

*CHI:   

Jedan patak stali; 

*CHI:   

On živi u paklu. 

%gls:   

Parku. 

 

*CHI:   

To sam ja uzabrala.  

%com:  

Za sebe je izabrala manikir; još uvek se muči sa prefiksima uz/iz. 

 

(4)

 

Pogrešan morfosintaksički oblik javlja se 12 puta i tako čini jednu od najbrojnijih grešaka 

u korpusu. Ove greške se najčešće javljaju u vidu pogrešnog padežnog oblika neke imenske 

reči,  a  izražene  su  i  greške  u  kongruenciji.  Ispitanici  kongruentna  kategorija  broja  nije 

sasvim  jasna,  naročito  u  situacijama  kada  je  imenički  pojam  kome  se  pripisuje  sadržaj 

glagola ili prideva u množini.

 

*CHI:   

Šta su mislili dva čoveka? 

%act:    

Gleda u knjigu 

%com:  

To je priča o Petru Panu, na slici su kapetan Kuka i gusari, ne voli ih. 

 
*CHI:   

Ne može noge da stanu. 

*CHI:   

Ne mogu noge da stanu. 

%com:  

Sama se ispravila, dakle uočava grešku, ali ne uvek. 

 
*CHI:   

Ne sme novine da se cepaju. 

%act:   

Piše i govori šta je napisala. 

%com: 

Oblici u množini joj još uvek predstavljaju problem koji utiče na strukturu cele 
rečenice. 

*CHI:   

Isto i Jogiju boli noga. 

%com: 

Jogi je takođe na podu; neuobičajeno je za nju da je upotrebila pogrešan padežni 
oblik. 

 
 

*CHI:   

To su svake lečenice. 

%com:  

Zabeleženo: zamenica svaki – sve. 

 
*CHI:   

Ko putuju? 

%com:  

Na TV se vide dvoje u kolima. 

 
 
*CHI:   

Koje ove tete znaju? 

%com: 

Na programu je sada emisija francuskog jezika, CHI ne samo da nije poznat jezik, 
pa se zato interesuje, u tom slučaju bi pitanje verovatno bilo: kako oni govore ili 
sl., nego je ona svesna da se radi o drugom jeziku, pošto je navkla da prepodne 
gledamo i te programe; koje – možda zamenica prema reči 

„reči”

 (koje reči), ali 

autorka nije sigurna, jer ona zna da CHI zna za termin 

jezik

 
*CHI:   

Donesi nam jednu šelpu, puno jaje. 

%com:  

Genitiv množine. 

 
*CHI:   

Tu jedna glava, tu jedna oči. 

%com:  

Jedna oči – inače pravilno, slučajna greška. 

 
*CHI:   

Što me stalno zbuniš. 

%com: 

Zbuniš – pored toga što je verovatno nesigurna u promeni glagola 

zbunjivati

 

postoji mogućnost da je htela da obeleži perfekt, a ne imperfektivnost akcije. 

 
 
 
*CHI:   

Tu imaš samo voćnji klokodili. 

*CHI:   

I jedni indijanci što pucaju. 

%com:  

Voćni krokodili – trenutna veza; Imaš... jedni indijanci – kod Nataše je još uvek 
prilično neustaljena konstrukcija egzistencijalnog tipa. 

 
 
*CHI:  

To je bila pva plilika u kojoj su živeli Mika, Ika Tika i Žika. To bili jedni lođaci, 
to je bio glavni lođaci, a to su bili jedni plijatelji. 

%act:    

Čita. 

%com:  

U iskazima ovog tipa javljaju se karakteristične greške primeri nekongruentnosti, 
verovatno zbog tempa i nevezanosti same misli. 

 

(5)

 

Grešaka u vidu lekseme koja je višak u korpusu ima samo dve. 

 
 
*VER:  

A kako ti se sviđa Crvenkapa? 

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti