UVOD: 

Makroekonomski agregati su sve ekonomske veličine u jednoj nacionalnoj privredi koje 
izražavaju resurse i rezultate. Pod resursima se podrazumijeva: veličina fiksnog kapitala, 
raspoloživi prirodni resursi, broj preduzeća, broj domaćinstava/stanovnika, broj 
zaposlenih/nezaposlenih.

Pod rezultatima se podrazumijeva: proizvodi i usluge-društveni bruto poizvod, društveni 
proizvod i nacionalni dohodak sa njihovim javnim komponentama-lična, javna potrošnja, 
investicije, izvoz.

Analiza društvene proizvodnje koja se obavlja u određenoj društvenoj zajednici nije moguća bez 
izražavanja   rezultata   proizvodnje.   Pošto   je   rezultat   pojedinačnog   procesa   neki   određeni 
proizvod, ako se sagledavaju svi pojedinačni procesi kao jedinstveni proces proizvodnje čitave 
jedne zajednice, onda se rezultat procesa proizvodnje u nekom vremenskom periodu, obično u 
toku jedne godine, naziva društveni bruto proizvod. Društveni bruto proizvod se može izraziti 
naturalno (metrima tkanine, litrima ulja, tonama uglja i sl.) i vrijednosno (u novcu). Naturalno 
izražavanje je moguće jedino kada se radi o jednoj vrsti proizvoda. Pošto društveni bruto 
proizvod sačinjavaju proizvodi različitih vrsta, to se u svom ukupnom iznosu društveni bruto 
proizvod može izraziti vrijednosno. Ukupan društveni bruto proizvod izračunava se tako što se 
sabiraju   vrijednosti   svih   proizvoda   (materijalna   dobra   i   proizvodnih   usluga)   koje   proizvode 
različiti proizvođači jedne države u toku godine.

 Društveni bruto proizvod nije realan pokazatelj rezultata proizvodnje, zato što se neki proizvodi 
više puta obračunavaju u ukupnoj vrijednosti društveno bruto proizvoda. Posljedica razvijene 
društvene podjele rada jeste da se veza između proizvođača različitih grana uspostavljaju na 
tržištu

Dešava se da proizvod jednog preduzeća ulazi u vrijednost proizvoda drugog preduzeća. 

Na primjer, šumsko gazdinstvo siječe drva

 

i prodaje pilani koja od drveta

 

pravi daske i prodaje 

preduzeću koje proizvodi nameštaj. Vrijednost drveta je ušla u sastav daske da bi se na kraju 
vrijednost daske našla u izrađenom nameštaju.

     

                     

POJAM DRUŠTVENOG BRUTO PROIZVODA

Bruto društveni proizvod je agregat koji pokazuje novčanu vrijednost ukupnih dobara i usluga 
proizvedenih u toku jedne godine. Društveni bruto proizvod se može meriti u stvarnim(tekućim) 
cijenama, kada se dobija nominalni bruto društveni proizvod.

Društveni   bruto   proizvod   predstavlja   ukupno   proizvedenu   količinu   materijalnih   dobara   i 
proizvodnih usluga u jednoj društvenoj zajednici (državi) u određenom vremenskom periodu 
(na primer, u godinu dana). U ovoj veličini isti iznosi vrijednosti se više puta obračunavaju. Da bi 
se to izbjeglo koristi se druga ekonomska kategorija koja se naziva društveni proizvod. 

Društveni bruto proizvod je jedan od najvažnijih makroekonomskih agregata. Njegova analitička 
vrijednost je mnogostruka. U društvenom bruto proizvodu se najpotpunije odražava uspjeh i 
efikasnost privređivanja uopšte. To je veličina od koje zavisi mogućnost obnavljanja proizvodnje 
i zadovoljenje potreba.

Društveni bruto proizvod izražava ukupan rezultat društvene proizvodnje u datom vremenskom 
periodu. Porast društveno bruto proizvoda u toku jedne godine pokazuje dinamiku privrednog 
rasta i razvoja jedne zemlje i izražava se preko stope privrednog rasta.

Društveni bruto proizvod možemo posmatrati sa raznih aspekata i  tada govorimo o strukturi 
(sastavnim dijelovima) društvenog bruto proizvoda. Tako ga možemo posmatrati sa stanovišta 
udjela pojedinačnih oblasti i grana privrede koje učestvuju u njihovom formiranju. U koliko je 
zemlja   razvijenija,   utoliko   u   stvaranju   njenog   društvenog   bruto   proizvoda   više   učestvuju 
sekundarne   grane   i   tercijarne   djelatnosti   (uslužni   sektor)   a   manje   primarne   delatnosti 
(poljoprivreda, šumarstvo), i obrnuto.

Danas u stvaranju društvenog bruto proizvoda sve više učestvuju znanje i sposobnost (nauka), 
što se naziva kvartalnim sektorom ili u njegovom okviru informatika (informatično društvo). 
Zatim društveni bruto proizvod možemo posmatrati sa stanovišta vlasničke strukture i tada 
govorimo o društvenom (državnom) i privatnom sektoru stvaranja društveno bruto proizvoda. 

background image

NAMJENSKA (FUNKCIONALNA) RASPODJELA DRUŠTVENOG BRUTO  PROIZVODA

 Materijalna struktura društvenog bruto proizvoda-jedan dio se koristi u proizvodnoj potrošnji 
kao sredstvo za proizvodnju (SP), a drugi dio u ličnoj potrošnji kao predmet lične potrošnje 
(PLPt).  Dakle, namjensku strukturu društvenog bruto proizvoda čini nadoknada utrošenih 
sredstava za proizvodnju, u šta spada nadoknada utošenih sredstava za rad-amortizacija (Am) i 
vrijednost utrošenih predmeta rad (MT), sredstva za proširenu reprodukciju (FA), što služi za 
kupovinu dodatnih sredstava za proizvodnju i dodatnih sredstava za ličnu potrošnju i fond lične 
potrošnje (FLP), što služi za kupovinu sredstava lične potrošnje. To se može prikazati na slijedeći 
način:

DBP=AM+MT+ND

  DBP=AM+MT+FA+FLP

AM+MT+FA-sredstva za p roizvodnju,

FLP- fond lične potrošnje.

                    

FAKTORI KOJI ODREĐUJU OBIM DRUŠTVENOG BRUTO PTOIZVODA

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti