VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA LESKOVAC

SEMINARSKI RAD

Analiza poslovanja

Tema: 

Mentor:                                                                                              Student:
Prof. Dragomir Radovanović                                                            Mitrović Đurđica 10713

                                                                                                 Finansije i bankarstvo 

Leskovac 2012.

Sadržaj:

UVOD3

TEORIJSKI DEO

1. FINANSIJSKO IZVEŠTAVANJE KROZ PRIZMU CILJNIH VELIČINA 
USPEHA………………………………………………………………………………………4

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI……………………………………………………….5
POKAZATELJ ZADUŽENOSTI………………………………………………………5
POKAZATELJ POKRIĆA……………………………………………………………...5
POKAZATELJI AKTIVNOSTI………………………………………………………..6
POKAZATELJI RENTABILNOSTI I PROFITABILNOSTI……………………….6

2. FINANSIJSKA ANALIZA STANJA…………………………………………………….8
3. BILANSNA ANALIZA USPEHA……………………………………………………….10

PRAKTIČNI DEO

4.   ANALIZA   USPEŠNOSTI   POSLOVANJA   PREMA   FINANSIJSKIM   RACIO 
BROJEVIMA PREDUZEĆA “RADOST” D.O.O. GUČA……………………………….11

Bilans stanja.....................................................................................................................11
Bilans uspeha……………………………………………………………………………12
Izveštaj o tokovima gotovine...........................................................................................14
Izveštaj o promenama u kapitalu...................................................................................15
Napomene uz finansijski izveštaj....................................................................................16

5. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………..19
6. LITERATURA……………………………………………………………………………20

2

background image

TEORIJSKI DEO

1. FINANSIJSKO IZVEŠTAVANJE KROZ PRIZMU CILJNIH VELIČINA USPEHA

Brojni korisnici finansijskih učinaka analiza finansijskih izveštaja, imaju za cilj da povećaju svoju 

iskaznu moć da omoguće tačniju primenu ciljnih veličina i da omoguće uspešno upravljanje rastom i 
razvojom preduzeća. Finansijsko izvestavanje se u poslovnoj praksi manifestuje i kao funkcija i kao 
zadatak.

Gledajuži kroz sva razdoblja drustva likvidnost trgovaca i preduzeža je uvek bila na prvom mestu 

– odnosno primarni cilj finansijskog izveštavanja pa nekada i kao merilo uspeha.

Kreditori su insistirali da se principu likvidnosti doda i princip sigurnosti. Polazeći od osnovne 

teze da veći rentabilitet povećava sigurnost i olakšava likvidnost i obrnuto, ova merna veličina uspeha 
zadovoljava potrebe vlasnika ali i poverilaca i kreditora.

Primarni zadatak je utvrđivanje ne samo stanja (imovine i kapitala) na određeni dan u prošlosti, 

vec   i   ocena   međusobnog   uticaja   likvidnosti   i   rentabilnosti   što   naravno   predstavlja   odlučujuće 
determinate ocene svrsishodnosti ranijih odluka menadžmenta preduzeća.

Gore navedene informacije su neophodne za pripremanje budućih odluka rukovodstva, na koji 

nacin će vršiti realizaciju izmirenja zahteva   (likvidnosti i rentabilnosti) da bi se nesmetano izmirile 
sve dospele obaveze. Zadatak finansijskog izveštavanja tumače tri navedene ciljne veličine, svrstane u 
redosledu: potencijal – uspeh, uspeh – likvidnost.

Ukoliko   preduzeće   želi   da   se   održi   i   optimalno   razvija   i   zaštiti   svoje   interese,   finansijsko 

izveštavanje treba da zadovolji sve interne i eksterne potrebe za informacijom:

informacije za potrebe kontrole sopstvene pozicije i razvoja

informacije o ulaganju sopstvenog kapitala

informacije za potrebe kreditora o finansijskom polozaju solvetnosti,

informacije o izgledima rentabilnosti i solidnosti preduzeća

analiza   bilansa   uspeha   u   okviru   propisane   revizije   godišnjih   zaključaka, 

obezbeđuje značajan izvor informacija za samo preduzeća, savetnike i korespodentne 
banke.

Sve je usmereno na prognozu mogućnosti održavanja sposobnosti plaćanja u budućnost.
Da   bi   se   ocenilo   finansijsko   stanje   i   uspešnost   preduzeća,   finansijska   analiza   se   bavi 

sagledavanjem i utvrđivanjem, finansijskih odnosa između bilansnih pozicija (stanja i uspeha) koje 
stoje u neposrednoj korelacionoj vezi.

Prema jednoj od klasifikacija koja je izuzetne analitiččke vrednosti racio brojevi se svrstavaju u 

sledećih 7 kategorija indikatora: strukture imovine, sastava kapitala, finansijske strukture, likvidnosti, 
finansijske snage, uspeha prodaje i prinosne snage.

Postoje brojni finansijski odnosi, a neki od njih su:

1) pokazatelj likvidnosti
2) pokazatelj zaduženosti
3) pozatelji aktivnosti
4) pokazatelji pokrića
5) pokazatelji rentabilnosti i profitabilnosti

4

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

U   ovu   grupu   pokazatelja   spadaju   svi   odnosi   koji   se   upotrebljavaju   za   merenje   sposobnosti 

preduzeća da izmiri kratkoročne novčane obaveze.

Najvažniji od njih su: tekući odnos i brzi odnos.

Koeficijent za tekući odnos se izračunava tako sto se stavi u odnos obrtna sredstva i tekuće 

obaveze.

__obrtna sredstva__

tekuće obaveze

Što je veci stepen likvidnosti preduzeće ima veću sposobnost da plati svoje račune. Koeficijent za 

brzi   odnos   se   izračunava   tako   što   se   stave   u   odnos   tekuća   imovina   minus   zalihe   sa   tekućim   i 
kratkoročnim obavezama.

__tekuća imovina - zalihe__

tekuće i kratkoročne obaveze

Ovaj indikator služi kao dodatak tekućem odnosu u analizi likvidnosti

.

POKAZATELJ ZADUŽENOSTI

Ovaj pokazatelj govori o tome do koje se granice preduzece finansira zaduzivanjem.  Dva su 

osnovna pokazatelja:

odnos duga i glavnice

__ukupan dug ( dugoročne i kratkoročne obaveze )__

ukupan sopstveni kapital

Poverioci žele da ovaj odnos bude što niži jer je tako veća zaštita njihovog kapitala.

odnos duga i ukupne aktive

ukupan dug__

ukupna aktiva

Odnos   naglašava   relativni   značaj   finansiranja   kapitala,   odnosno   procenat   imovine   koja   je 

nabavljena zaduživanjem. Veća je zaštita za poverioce i investirore ukoliko je veži procenat kapitala 
obezbeđen iz sopstvenih izvora preduzeća.

POKAZATELJ POKRIĆA

Da bi smo ocenili sposobnost preduzeća da podmiri ili pokrije svoje finansijske troškove obično 

koristimo pokazatelj pokrića. Jedan od najčešće korišćenih odnosa pokrića jeste odnos poslovnog 
dobitka i kamate.

Koeficijent pokrića  =    __poslovni dobitak__

                                     troškovi kamate

5

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti