Berze: ispitna pitanja i odgovori
Berze- ispitna pitanja
Pitanja profesora:
1.vrste berznskog naloga
Prema vrsti posla
:
-nalog za kupovinu berzanskog materijala
-nalog za prodaju berzanskog materijala
Prema velicini naloga:
-nalozi putem kojih se vrsi trgovina u lotovima
-nalozi putem kojih se vrsi pojedinacna kupovina
-zbirni nalog, tj skup naloga jednakih po vrsti transakcije, cijeni, vremenu i kolicini
Prema tome kako je odredjena cijena po kojoj se moze izvrsiti nalog:
-nalog po najpovoljnijim uslovima
-limit nalog (limit order) je ograniceni nalog sa precizno uvrdjenom cijenom ili sadrzi cijenu u
okviru odredjene zone fluktuacije
-stop nalog ili stop limitirani nalog moze biti prodajni ili kupovni stop nalog. Prodajni stop
nalog se aktivira kaa se efektom trguje po ili ispod unaprijed utvrdjene cijene oja se naziva
stop cijena. Kupovni stop nalog se aktivira kada se efektom trguje po ili iznad stop cijene.
Stop nalozi se koriste da bi se sacuvao profit ili ogranicio gubitak.
Prema vremenu vazenja:
-dnevni nalog, prestaje na kraju dana kada je plasiran
-nedeljni nalog, prestaje na kraju kalendarske nedelje
-mjesecni nalog, prestaje zadnjeg radnog dana u jesecu
-nalog sa vaznoscu do odredjenog dana, najduze 90 dana
-do opoziva, nalog je valjan dok ga klijent ne opozove
Prema ovlascenjima koja se daju posredniku:
-diskrecioni nalog
-alternativni nalog, nalog za promijenu ranijeg naloga
-sve ili nista nalog, trenutno
-stop nalog na otvaranju ili zatvaranju
-nalog sa skrivenom ukupnom kolicinom
Prema tehnici kojom se trguje:
-klasicni i
-elektronski nalog
Prema aktuelnosti njihovog dejstva:
-aktivni nalog, aktuelni su i moze se njima trgovati na berzi
-neaktivni nalog, kojima je istekao rok trajanja
2. funkcija brokera na trzistu kapitala
Članovi berze su berzanski posrednici, ovlašćeni za obavljanje brokerskih i dilerskih poslova,.
U svakodnevnom govoru, berzanske posrednike najčešće nazivamo brokerima.
Broker je posrednik u trgovanju hartijama od vrednosti, stručan i osposobljen da nastupa na
finansijskom tržištu. Brokeru dajete nalog da za vas kupi ili proda hartiju od vrednosti. Broker
će vam pomoći i u otvaranju i vođenju računa novca i hartija od vrednosti. Pored propisa,
pravila poslovanja Berze i poslovnih običaja, broker mora da poštuje i nalog za trgovanje koji
ste mu dali, u kom je precizirano sve što se odnosi na trgovanje, kako bi se smanjila
mogućnost greške ili proizvoljnog tumačenja. Broker zaradjuje na osnovu provizije koju mu
klijent placa. Berzanski posrednici postoje iz prostog razloga da bi se dala što veća sigurnsot
toj trgovini. Dakle, brokeri celokupnu ponudu i celokupnu tražnju koncentrišu na jednom
mestu, oni posluju po tačno određenim pravilima i to daje celom procesu veliku
sigurnost.Osim posredovanja, brokeri mogu imati i savjetodavnu ulogu.
3. regulacija fin.trzista i ciljevi
Finansijska tržišta se u velikoj mjeri oslanjaju na samoregulaciju koju sprovode
učesnici na tržištu, koja se sastoji u poštovanju vlastitih pravila poslovanja i etičkih
kodeksa. Važnost dobre regulacije se posebno odnosi na institucije koje igraju
ulogu posrednika na finansijskim tržištima, kao što su brokerske kuće, banke ili
investicioni fondovi, s obzirom da oni ulažu novac svojih klijenata u razne finansijske
instrumente. Stoga se finansijska tržišta regulišu i od strane državnih regulatornih agencija. Cilj
regulacije je sprečavanje zloupotreba sredstava klijenata od strane finansijskih posrednika. Tržište
bi moglo i samo da se izbori sa nesavjesnim posrednicima, jer se za prevare sazna prije ili kasnije.
Problem je u vremenu koje je potrebno da tržište otkrije ko su prevaranti, te šteti koja se nanese za
vrijeme dok se to ne otkrije. Slobodan ulazak nesavjesnih posrednika bi mogao i potpuno
uništiti povjerenje u finansijsko tržište. Državna regulacija se u osnovi svodi na:
• propisivanje potrebnih uslova za rad i pravila poslovanja finansijskih posrednika, te izdavanje i
oduzimanje dozvola za rad,
• kontinuirani nadzor nad poslovanjem finansijskih posrednika,
• propisivanje procedura za izdavanje finansijskih instrumenata,kao i naknadnih obaveza
izdavalaca u pogledu objavljivanja informacija,
• sprečavanje korišćenja povlašćenih informacija i drugih oblika manipulacija u trgovanju, te
• zaštitu prava manjinskih akcionara u preduzećima gdje veći akcionari pokušavaju steći značajno
ili većinsko učešće u kapitalu (postupak preuzimanja akcionarskih društava
4. ko vrsi regulaciju fin.trzista u rs
Najveći dio nadležnosti u pogledu regulacije finansijskih tržišta u
Republici Srpskoj odnosi se na Komisiju za hartije od vrijednosti Republike Srpske.
Važne regulatorne agencije za funkcionisanje finansijskih tržišta su
Agencija za bankarstvo,koja nadzire rad banaka i Agencija za osiguranje,koja nadzire rad
osiguravajućih kuća.
5. sta su akcije i karakeristike
Akcije su finansijski instrumenti koji predstavljaju udio u vlasništvu nekog akcionarskog društva.
Udio nekog akcionara u vlasništvu se izračunava tako što se broj njegovih akcija podjeli ukupnim
brojem akcija koje je akcionarsko društvo emitovalo. Akcionarski kapital predstavlja trajni izvor
finansiranja, što znači da akcionar ne može zahtijevati da mu akcionarsko društvo isplati akcije.
Uloženi novac može se vratiti samo prodajom akcija na berzi. Imovina akcionara se mijenja u
zavisnosti od poslovanja preduzeća. Ako preduzeće ostvaruje dobre poslovne rezultate, uvećaće
se i vrijednost njegovih akcija. U suprotnom, vrijednost akcija će se smanjivati ako preduzeće
ostvaruje gubitke. Prema tome, akcije su rizičan finansijski instrument, s obzirom da njihova
vrijednost zavisi od rezultata poslovanja akcionarskog društva. Nagrada za preuzeti rizik je
dividenda koja se akcionarima isplaćuje iz ostvarene dobiti. Vrste akcija: redovne, obicne akcije
(common stocks) koje akcionarska drustva najcesce izdaju.Vlasnici redovnih akcija imaju pravo
da odlučuju na skupštini akcionara srazmjerno svom učešću u kapitalu. Oni biraju upravu i
nadzorne organe, te odlučuju o raspodjeli ostvarene dobiti i isplati dividende. Ovi akcionari su
pravi vlasnici preduzeća koji snose najveći rizik poslovanja, a postoje i i preferencijalne akcije
koje se rijedje izdaju.(objasnjene u pitanju br 7)
6. sta predstavlja pravo upravljanja u ad
Akcionari (vlasnici obicnih , redovnih akcija) imaju pravo da ucestvuju u upravljanju preduzecem
srazmjerno ucescu u osnovnom kapitalu. Akcionari ostvaruju pravo na upravljanje akcionarskim
drustvom ucescem u radu skupstine akcionara. Svaki akcionar ima pravo da ucestvuje u radu
skupstine akcionara, da daje svoje misljenje, i predlaze rijesenja po svakoj tacki dnevnog reda .
Akcionarska drustva treba da postuju princip jedna akcija=jedan glas, te u skadu s tim da prilagode
nominalnu vrijednost akcija koje su emitovali.

9. sta je portfelj
Portfelj
(
portfolio
) predstavlja skup financijske imovine pojedinca, sastavljen od različitih financijskih
instrumenata (vrijednosnih papira). Glavni je razlog sastavljanju portfelja postizanje željenih
financijskih rezultata, uz definiranje razine rizikakoju je pojedinac spreman prihvatiti. Portfelj svakog
pojedinca trebao bi ocrtavati financijske potrebe i biti usklađen s trenutnim, kao i sa ciljanim budućim
financijskim položajem pojedinca. Preporučuje se kontaktiranje s ovlaštenim investicijskim
savjetnikom kako bi isti na profesionalan način asistirali u definiranju pravca kreiranja portfelja
financijske imovine.
Portfelj je skup financijskih sredstava koje neki pojedinac ili preduzece posjeduje. Može se sastojati
od novca (gotovina, depoziti...) i od vrijednosnih papira(dionice, obveznice...).Poslovni portfelj je
ukupnost poslova i proizvoda jedne kompanije.
10. osnovne karakteristike fin.trzista
Savremena finansijska trzista su vrlo dinamicna.Njihovo bitno obelezije je stalno kreiranje novih
finansijskih instrumenata I brisanje granica izmedju nacionalnih trzista. Osnovne karakteristike
savremenih finansijskih trzista su:-
kontinuelnost (stalni razvoj komunikacija stvara uslove za kontinuir-ano funkcionisanje finansijskih
trzista.Tokom celog radnog dana na finansi-jskim trzistima se neprekidno formiraju cene.Pomocu
savremene informaci-one tehnologije moguce je24Hdnevno pratiti transakcije I obavljati trgovinu na
skoro svim finansijskim trzistima sveta)
internacionalizacija I globalizacija (globalizacija finansijskih trzista oznacava proces int-egracije
nacionalnih finansijskih trzista u jedinstveno integraciono finansij-sko trziste.Na ovaj nacin
privrednim subjektima se pruza mogucnost da pri-kupljaju slobodna finansijska sredstva I izvan
granica svoje nacionalne pri-vrede.Internacionalizacija finansijskih trzista odvija se paralelno sa
razvoj-em medjunarodnog trzista ino-obveznice,narocito trzista evroobveznicama);
-pojava I razvoj finansijskih inovacija (poslednjih godina finansijska trzista u svetu dozivljavaju velike
promene.Pojavio se veliki broj finansijskih inovacija koje doprinose sirenju finansijskih trzista I
poslova na tim trzistima.Javljaju se novi finansijski ce-ntri I enormno raste broj berzanskih
transakcijaHOV.Finansijske inovacije su prosirile finansijske instrumente.U sadasnjim uslovima
zaduzivanje klas-icnim kreditima opada,a sve se vise zakljucuju2finansijski aranzmani na os-
novuHOVna trzistu kapitala,kao sto su:evroobveznice sa fiksnom ili prome-nljivom kamatnom
stopom,certifikati na depozite,a na trzistu novca:kratko-rocne obveznice I kratkorocni certifikati na
depozite,kao I komercijalneHOV.Ove inovacije doprinose tokovima globalizacije I
internacionalizacije finansijskih trzista.).
11. sta je libor.
LIBOR ili Londonska međubankarska stopa (engl. London Interbank Offered Rate) predstavlja
dnevnu referentnu kamatnu stopu po kojoj banke jedna drugoj nude novac za posuđivanje na
londonskom međubankarskom tržištu. Svaki dan oko 11 sati pre podne po londonskom vremenu
objavljuju se LIBOR stope, koje predstavljaju filtrirani prosek međubankarskih stopa. Tokom dana
stvarna kamatna stopa će varirati. LIBOR je značajan za sledeće valute: Dolar, Švajcarski franak,
Funta sterlinga, Japanski jen, Kanadski dolar i Danska kruna. Za evro valutu postoje Euribor stope,
koje priprema evropska bankarska federacija. Za evro valutu postoji LIBOR ali se manje koristi (za
SWAP kredite)
12. sta su municipalne obvezice iko ih izdaje
Municipalne obveznice
(obveznice lokalne uprave i samouprave) su dužnički vrijednosni
papiri kojima se lokalna uprava kao izdavatelj obvezuje da će u određenom roku vratiti
pozajmljena sredstva uz određenu kamatu. Identična im je svrha kao i državnim obveznicama,
s time da se prikupljena sredstva ulažu u projekte od lokalnog i regionalnog značaja dok
državne obveznice financiraju projekte od općeg nacionalnog i državnog interesa.
Nije baš jasno objašnjenje što su municipalne obveznice? Ukratko možemo reći da su u
razvijenom svijetu mnoge lokalne ceste, vrtići, škole itd. financirane municipalnim
obveznicama lokalne uprave i samouprave, koje se naravno vraćaju od prikupljenih poreznih
prihoda. Kamata na municipalne obveznice se može isplaćivati identično kao i za državne
obveznice: odjednom,zajedno s glavnicom u trenutku dospijeća obveznice,periodično, tj. u
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti