Višestruko odlučivanje TOPSIS metodom
REZIME
Više kriterijumska analiza istražuje načine kako bez uprošćanja polaznog problema
odrediti kompromisno rešenje,pošto strogo optimalno rešenje zbog konflikta
kriterijuma ne postoji. Na plasman proizvoda utiče vise faktora. U ovom radu
predlažem rangiranje proizvoda na osnovu faktora (atributa) identifikovanih na
osnovu ankete sprovedene za proizvode kompanije „Bambi-Banat“. Zbog značaja za
odlučivanje u izboru proizvoda dat je prikaz TOPSIS metode na primeru u radu.
Ključne reči:
višekriterijumsko odlučivanje, rangiranje
,
TOPSIS
,
MADM
1.UVOD
U savremenom načinu poslovanja menadžeri su glavni nosioci uspeha i razvoja
kompanija. Nakon definisanje strateških ciljeva kompanije, glavni zadaci menadžera
svode se na ispunjavanje postavljenih ciljeva. Uspeh ogranizacije zavisi od uspešnosti
menadžera da, pod realnim uslovima, ispune postavljene ciljeve.
Menadžeri moraju blagovremeno da uoče problem i/ili šansu, izvrše potrebne analize i
donesu odluku o načinu rešavanja problema ili načinu na koji će pokušati da iskoriste
šansu. Kao glavna karakteristika uspešnog menadžera često se navodi njegova
ogranizaciona sposobnost u cilju efikasnog izvršavanja postavljenih ciljeva.
Često se postavlja pitanje kako je moguće istovremeno olakšati rad menadžera i
kvantitativno i kvalitativno povećati njegove radne sposobnosti. Odgovor na navedeno
pitanje nalazi se u skraćenju vremena odlučivanja koje menadžer posvećuje rešavanju
nekog problema. Na osnovu svega ovoga sprovedena je anketa na teritoriji grada
Zaječara i tako se došlo do realnih podataka. Anketa je bila potrebna za istrazivački rad iz
predmeta Marketing istraživanja i samim tim sam odatle koristila realne podatke iz
ankete odnosno mišljenje samih potrošača. Anketa mi je ukazala na mnogobrojne faktore
koji utiču na kupovinu proizvoda kompanije ”Bambi-Banat”. Faktori koji utoču na
kupovinu nisu istog značaja pa je zato interesantna primena metode MADM (
Multi-
attribute decision making methods).
Jedan od osnovnih problema donošenja neke odluke je kako izabrati pravu metodu od-
lučivanja. Različite metode I tehnike odlučivanja mogu poslužiti kao koristan alat pri
donošenju poslovnih odluka. Problematika donošenja odluka, predstavlja važnu ljudsku
delatnost, koja je vremenom postajala sve značajnija što se može argumentovati činjeni-
com da se u poslednjih pet decenija intenzivno razvija nova naučna disciplina nazvana
teorija odlučivanja [2].
3
Po Schermerhornu odluka je izbor između više alternativnih mogućnosti za rešavanje
problema. Odlukom se želi postići neki cilj, jer ona obično predstavlja odziv na neku
konkretnu potrebu. Po [1] odluka je rezultat izbora jedne, iz skupa alternativa, odnosno
akcija, koje donosiocu odluke (pojedinačnom ili grupnom) stoje na raspolaganju
.
Pojam višekriterijumskog odlučivanja se odnosi na situacije odlučivanja kada prisutno
postoji veći broj konfliktnih kriterijuma. Upravo ta činjenica predstavlja značajan korak
ka realnosti problema koji se metodama višekriterijumskog odlučivanja mogu rešavati, za
razliku od klasične optimizacione metode koja koristi samo jedan kriterijum pri
odlučivanju, čime se drastično umanjuje i realnost problema koji se može rešavati.
Problemi koji se mogu razmatrati korišćenjem višekriterijumskog odlučivanja poseduju
sledeće zajedničke karakteristike
[3]:
Veći broj kriterijuma, odnosno atributa, koje mora kreirati donosilac odluke.
Konflikt među kriterijumima, kao daleko najčešći slučaj kod realnih problema.
Nesamerljive (neuporedive) jedinice mere, jer po pravilu svaki kriterijum, odnosno
atribut ima različite jedinice mere.
Projektovanje ili izbor. Rešenja ove vrste problema su ili projektovanje najbolje akcije
(alternative) ili izbor najbolje akcije iz skupa prethodno definisanih konačnih akcija.
Prilikom donošenja odluka često se postavlja pitanje izbora najbolje. Pre nego što je
višekriterijumska analiza razvijena, problemi izbora i rangiranja različitih odluka obično
su se svodili na zadatke optimizacije jednog kriterijuma. Opisna definicija kriterijuma
glasi : "Kriterijum je mera kojom se ocenjuju pojedine odluke sa iste tačke gledišta".
Kada je u pitanju izbor alternativa na osnovu samo jednog kriterijuma onda se lako nalazi
najbolja alternativa, tako što se bira alternativa koja daje ekstremum kriterijumu
optimalnosti. Međutim u praksi se najčešće sreću zadaci gde alternative treba oceniti po
više kriterijuma, što čini problem znatno složenijim.
Da bi se donela dobra odluka, potrebno je specificirati alternative definisanjem
odgovarajućih kriterijuma. Takođe je potrebno definisati težinske koeficijente za svaki
kriterijum, odnosno važnost svakog kriterijuma u odnosu na druge. Težinski koeficijenti
su najčešće brojevi koji se subjektivno biraju. Pored toga za svaki kriterijum se određuje
da li je potrebno izabrati alternativu tako da kriterijum bude minimalan ili maksimalan,
odnosno šta je priroda tog kriterijuma. Nakon toga se po svakom kriterijumu posebno
ocenjuju alternative na bazi egzaktno utvrđenih parametara ili subjektivne procene. Način
na koji se iskazuju te ocene zavisi od izabrane metode koja se koristi za rešavanje
problema.
4

svakodnevno
63, 34%
36, 19%
78, 42%
10, 5%
Plazma
Coko plazma
Yu hu
Zlatni pek
Pitanje iz ankete je bilo: Kolik često kupujete navedene proizvode?
Alternative
: proizvodi kompanije „Bambi-Banat“. Proizvodi:
A1
(plazma),
A2
(čoko
plazma),
A3
(yu hu) i
A4
(zlatni pek) su samo deo asortimana kompanije „Bambi-
Banat“. Ovo su proizvodi koje kupci najčešće kupuju i zato sam ih odabrala.
Kriterijumi
:
C1
(cena),
C2
(
kvalitet) i
C3
( pakovanje) u potpunosti odgovaraju
alternativama (
A1
,
A2
,
A3
).
C1(cena)-
kriterijum koji
je realan iz maloprodajnog objekta (prodavnice).
C2(kvalitet)-
kriterijum koji su dodelili potrosaču u anketi ocenjivanjem na skali od 1 do
5.
C3(pakovanje)-
kriterijum koji su opet dodelili potrošači koristeći skalu od 1 do 5.
6
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti