Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment

BANJA LUKA

EKONOMSKI

EKONOMSKI

EKONOMSKI

EKONOMSKI FAKULTET

FAKULTET

FAKULTET

FAKULTET

D

D

D

D E

E

E

E V

V

V

V IIII Z

Z

Z

Z N

N

N

N O

O

O

O T

T

T

T R

R

R

R Ž

Ž

Ž

Ž IIII Š

Š

Š

Š T

T

T

T E

E

E

E

SEMINARSKI

SEMINARSKI

SEMINARSKI

SEMINARSKI RAD

RAD

RAD

RAD

Predmet:

Međunarodne finansije

Mentor:

Doc.dr. Marijana Žiravac Mladenović

Student:

Arnela Turkić

Smjer:

Finansije i bankarstvo

2

S

S

S

S A

A

A

A D

D

D

D R

R

R

R Ž

Ž

Ž

Ž A

A

A

A J

J

J

J

IIII Uvod

Uvod

Uvod

Uvod

3

1.

1.

1.

1. Pojam

Pojam

Pojam

Pojam deviznog

deviznog

deviznog

deviznog tr

tr

tr

tržžžžiiiiššššta

ta

ta

ta

4

1.1.

Funkcije deviznog tržišta

5

1.2.

Ponuda i tražnja za devizama

7

1.3.

Vrste deviznih tržišta

8

1.4.

Organizacija deviznog tržišta

9

1.5.

Instrumenti deviznog tržišta

10

1.6.

Učesnici na deviznom tržištu

10

2.

2.

2.

2. Poslovanje

Poslovanje

Poslovanje

Poslovanje na

na

na

na deviznom

deviznom

deviznom

deviznom tr

tr

tr

tržžžžiiiišššštu

tu

tu

tu

12

2.1.

Oblici trgovine na deviznom tržištu

12

2.2.

Osiguranje (hedžing) na deviznom tržištu

13

2.3.

Špekulativne operacije na deviznom tržištu

13

3.

3.

3.

3. Vrste

Vrste

Vrste

Vrste deviznih

deviznih

deviznih

deviznih kurseva

kurseva

kurseva

kurseva

14

3.1.

Sistem fiksnih deviznih kurseva

14

3.2.

Sistem fluktuirajućih deviznih kurseva

15

4.

4.

4.

4. Precijenjenost

Precijenjenost

Precijenjenost

Precijenjenost iiii podcijenjenost

podcijenjenost

podcijenjenost

podcijenjenost doma

doma

doma

domaććććeg

eg

eg

eg novca

novca

novca

novca

17

5.

5.

5.

5. Svjetsko

Svjetsko

Svjetsko

Svjetsko devizno

devizno

devizno

devizno tr

tr

tr

tržžžžiiiiššššte

te

te

te

19

II

II

II

II Zaklju

Zaklju

Zaklju

Zaključčččak

ak

ak

ak

20

III

III

III

III Literatura

Literatura

Literatura

Literatura

21

background image

4

1.

1.

1.

1. Pojam

Pojam

Pojam

Pojam deviznog

deviznog

deviznog

deviznog tr

tr

tr

tržžžžiiiiššššta

ta

ta

ta

Devizno tržište je dio ukupnog finansijskog tržišta na kojem se prema utvrđenim

uslovima i pravilima trguje stranim valutama, odnosno razmjenjuju devize. Osnovni
zadatak mu je da snadbije učesnike stranim sredstvima plaćanja za plaćanje uvoza i
izvoza. Cilj ovog tržišta je održavanje optimalnog nivoa likvidnosti subjekata nacionalne
ekonomije u njihovim poslovnim transakcijama sa inostranstvom.

Osnovu za postojanje savremenog deviznog tržišta predstavlja

međunarodni

platni promet

. Funkcija učesnika na deviznom tržištu je da od nosilaca deviznih sredstava

kupe raspoloživa sredstva i da ih prodaju zainteresovanim kupcima radi plaćanja njihovih
obaveza u inostranstvu.

Funkcionisanje deviznog tržišta doprinosi, u institucionalnom smislu, međusobnoj

povezanosti nacionalnih finansijskih tržišta. Ova povezanost izraz je realnih ekonomskih
tokova: međunarodne trgovine, međunarodnih usluga i kretanja stanovništva, koji dovode
do ekonomske aktivnosti vezane za inostranstvo, odnosno aktivnosti izražene u novcu
različitom od domaćeg, kao i kretanje kapitala između različitih zemalja. Devizno tržište
je mehanizam koji izražava ponudu i tražnju za inostranim novčanim jedinicama,
neophodnim za obavljanje poslovanja ekonomskih subjekata sa inostranstvom i
obezbjeđuje pretvaranje nacionalne valute u valutu stranih zemalja. Ova funkcija
deviznog tržišta proističe iz samog principa funkcionisanja svjetskog novca u uslovima
postojanja različitih nacionalnih valuta. Devizno tržište, pored povezivanja nacionalnih
finansijskih tržišta, izražava i njihovu međusobnu uslovljenost.

Globalno devizno tržište, kao skup nacionalnih tržišta, po obimu transakcija

predstavlja najrazvijeniji segment finansijskih tržišta.

Specifičnosti deviznog tržišta sastoje se u sljedećem:

-

finansijski instrumenti kojima se trguje na ovom tržištu – devize – same su po
sebi specifične. Radi se o novcu koji predstavlja sredstvo plaćanja u nekoj drugoj
zemlji;

-

na djelatnost ovog tržišta vrši uticaj znatan broj makroekonomskih faktora, kao
što su: mjere ekonosmke politike (naročito monetarno – kreditne politike),
devizna politika, spoljno – trgovinska politika, nivo privredne aktivnosti, stanje
platnog bilansa i sl.;

-

devizno tržište je osjetljivo na političke uticaje i poremećaje;

-

na ovom tržištu vladaju stroga pravila poslovanja, i

-

ovo tržište predstavlja vezu između finansijskih tržišta različitih zemalja.

Na deviznom tržištu obavljaju se sljedeći poslovi:

-

kupovina i prodaja deviza, koja se vrši radi obavljanja međunarodnih plaćanja,
radi održavanja likvidnosti, ostvarivanja zarada i sl. Ovi poslovi mogu biti

promptni i terminski;

5

-

davanje i uzimanje međubankarskih deviznih depozita. Riječ je o poslovima
polaganja deivznih depozita kod drugih banaka, sa različitim rokom i različitom
kamatom, i

-

poslovi smanjenja deviznog rizika. Riječ je o finansijskim inovacijama na
svjetskim finansijskim tržištima, kao što su: svop aranžmani, devizne opcije,
forvord i fjučers ugovori.

Od deviznog tržišta treba razlikovati internacionalno tržište deviza, jer se ova dva

tržišta često poistovjećuju. Devizno tržište obuhvata samo one transakcije kojima se
ostvaruje kupoprodaja valuta i deviza, utvrđuje se kurs – cijena koštanja nacionalne
valute i obavlja primarna i sekundarna trgovina deviznim hartijama od vrijednosti.
Internacionalno tržište deviza obuhvata trgovinu između dva ili više nacinalnih deviznih
tržišta pa, prema tome, ima šire značenje od pojma deviznog tržišta.

Devizna tržišta u svijetu imaju vrlo veliku propulziju, što se objašnjava trendom

globalizacije robnih i finansijskih tržišta. Bitan faktor koji je djelovao na brz razvoj
deviznih tržišta je porast broja zemalja koje su uspostavile valutnu konvertibilnost i to
prije svega za tekuće transakcije, a jedan broj zemalja kasnije i za kapitalne transakcije sa
inostranstvom. Razvijene zemlje su prvi tip valutne konvertibilnosti ostvarile pretežno
krajem pedesetih godina, a drugi tip konvertibilnosti na prelazu u osamdesete godine.
Zemlje u razvoju od polovine sedamdesetih godina pokazuju pojačanu tendenciju
uvođenja konvertibilnosti, naročito za tekuće transakcije. Aprila 1999.godine od 182
zemlje članice MMF-a, 156 zemalja je prihvatilo član VIII Statuta MMF-a; time je ¾
zemalja članica MMF-a preuzelo obaveze valutne konvertibilnosti za tekuće transakcije.
Drugi bitan faktor koji djeluje na enorman rast deviznih tržišta je brz razvoj
kompjuterskih i telekomunikacionih tehnologija, što je omogućilo neuporedo brže
prenošenje relevantnih informacija kao i elektronski prenos novca.
Najvažnija devizna tržišta u svijetu su : London, New York, Tokio, Frankfurt,
Amsterdam, Paris, Cirih, Toronto, Brisel, Milano, Singapur i Hong Kong.

1.1.

1.1.

1.1.

1.1.

Funkcije

Funkcije

Funkcije

Funkcije deviznog

deviznog

deviznog

deviznog tr

tr

tr

tržžžžiiiiššššta

ta

ta

ta

Devizno tržište ima veliki značaj u funkcionisanju finansijskog sistema jedne

zemlje. Ono predstavlja vezu nacionalne privrede sa međunarodnim okruženjem.
Osnovna svrha postojanja ovog tržišta je u tome da omogući nesmetano obavljanje
međunarodnog platnog prometa i održavanje međunarodne likvidnosti zemlje. Na njemu
se, preko cijene domaće valute – deviznog kursa, najbolje vidi efikasnost jedne
nacionalne ekonomije.

Devizno tržište predstavlja mehanizam preko koga se uspostavljaju relativne

vrijednosti različitih nacionalnih novčanih jedinica – valuta. Potreba uspostavljanja
relativnih vrijednosti nacionalnih valuta proističe iz mehanizma plaćanja uslovljenog
ekonomskim transakcijama koje subjekti jedne zemlje obavljaju sa subjektima drugih
zemalja. Devizno tržište obezbjeđuje pretvaranje domaće u stranu valutu, kroz promet
platnih instrumenata koji glase na stranu valutu.

background image

7

Prikaz ponuđenih i zahtijevanih cijena za vodeće svjetske valute:

Nedjelja, Dec 27, 2009, 08:15:00 EST

Currency

Bid

Ask

Time

EUR/USD

1.43830

1.43930

Sunday, Dec 27, 2009, 08:15:00 EST

EUR/CHF

1.48863

1.49063

Sunday, Dec 27, 2009, 08:15:00 EST

EUR/GBP

0.90151

0.90351

Sunday, Dec 27, 2009, 08:15:00 EST

EUR/JPY

131.41800

131.61800

Sunday, Dec 27, 2009, 08:15:00 EST

GBP/CHF

1.64935

1.65185

Sunday, Dec 27, 2009, 08:15:00 EST

GBP/JPY

145.67300

145.92300

Sunday, Dec 27, 2009, 08:15:00 EST

GBP/USD

1.59429

1.59629

Sunday, Dec 27, 2009, 08:15:00 EST

USD/CAD

1.04899

1.05019

Sunday, Dec 27, 2009, 08:15:00 EST

USD/CHF

1.03397

1.03597

Sunday, Dec 27, 2009, 08:15:00 EST

USD/JPY

91.29800

91.44800

Sunday, Dec 27, 2009, 08:15:00 EST

Ova tabela se automatski mijenja svakih 5 minuta (http://www.oanda.com/currency/real-
time-rates 
)

U platnom bilansu zemlje mogu nastati suficiti ili deficiti, što zahtjeva promjenu

pariteta nacionalne valute, a ovo neminovno dovodi do devalvacije i revalvacije, odnosno
do stvaranja nestabilnog kursa nacionalne valute. Kada nastupe ovakvi monetarni
problemi, zadatak deviznog tržišta je da otkloni dalje ispoljavanje negativnih pojava
usklađivanjem odnosa ponude i tražnje deviza.

1.2.

1.2.

1.2.

1.2.

Ponuda

Ponuda

Ponuda

Ponuda iiii tra

tra

tra

tražžžžnja

nja

nja

nja za

za

za

za devizama

devizama

devizama

devizama

Na deviznom tržištu koncentriše se ponuda i tražnja deviza. Motivi ove ponude i

tražnje mogu biti različiti, kao što su: a) komercijalni motiv, b) kamatne arbitraže, c)
špekulativni motiv i d) oficijelni motiv.

Kod

komercijalnog motiva

ponuda i tražnja za devizama proističu iz prometa robe

i usluga, investicija, transfera imovine i sl.

Kod

kamatne arbitraže

kretanje sredstava uslovljeno je razlikama u kamatnim

stopama u različitim zemljama uz osiguranje od deviznog rizika.

Špekulativni motiv

postoji kada je ulaganje u inostranstvu motivisano profitom, ali

bez vođenja računa o riziku promjene deviznog kursa, odnosno, ovdje je prisutna težnja
za višim prinosom uz rizik deviznog gubitka.

Oficijelni motiv

vezan je za intervenciju Centralne banke na deviznom tržištu,

kupovinom ili prodajom deviza, radi održavanja kretanja kurseva u predviđenom rasponu,
akumulacije deviznih rezervi, uticaja na formiranje deviznog kursa i sl.

Devizni kurs formira odnos ponude i tražnje za devizama. Kada funkcioniše

slobodno devizno tržište, rezultat međusobnog odnosa ponude i tražnje je ravnotežni
devizni kurs, koji izražava vrijednost inostrane valute u domaćoj valuti. Ovaj kurs

Želiš da pročitaš svih 22 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti