Univerzitet u Novom Sadu

Tehnički fakultet 

„Mihajlo Pupin“

Zrenjanin

SEMINARASKI   RAD

 

IZ PREDMETA 

1. ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM

TEMA:

  

Naizmenična struja

profesor: dr. Vejkoslav Sajfert
studen  : Branislava Nikolić 05/09-10

1

1.Uvod

Tomas Edison je bio poznata ličnost u Americi, ali je
njegov elektroenergetski sistem zasnovan na jednosmernoj 
struji   izgubio   bitku   protiv   sistema   naizmenične   struje 
koju   je   osmislio   jedan   potpuni   anonimus   (došljak   u 
Ameriku   i   napočetku   fizički   radnik)   –   Nikola   Tesla. 
Razlog je jednostavan: za napajanje jednosmernom strujom 
jednog   kvarta   u   gradu   bila   je   potrebna   jedna 
(termo)elektrana   zbog   velikih   padova   napona   u   mreži. 
Sistemom naizmenične struje mogao bi da se napaja čitav 
grad   od   samo   jedne   elektrane   koja   je   bila   prilično 
udaljena   od   potrošača.   Dakle,   ovde   vidimo   već   dve 
prednosti   naizmenične   struje.   Iz   iskustva   znamo   da 
adapter (punjač) za mobilni telefon vrši pretvaranje
naizmenične struje u jednosmernu koja puni baterije. Kao 
što   vidimo   ovakvo   pretvaranje   nije   skupo,   a   obrnuto 
proces   jeste   i   za   to   se   koriste   invertori   (prisutni   su 
kod sistema za korišćenje energije Sunca). Polazeći
od   primera   sa   adapterom   možemo   izvesti   još   jedan   važan 
zaključak : nije baš uvek naizmenična struja u
prednosti kada se poredi sa jednosmernom !
Na   kraju   uvodnog   dela   nije   loše   znati   da   jednosmerna 
struja   protiče   kroz   celu   zapreminu   provodnika   dok 
naizmenična isključivo po njegovoj površini (zbog toga se
provodnici za transport naizmenične struje prave iznutra 
šuplji,   što   postiže   uštedu   u   materijalu).   Zapravo, 
frekvencija   naizmanične   struje   određuje   kolika   je 
debljina   sloja   provodnika   koji   „nosi“   struju.   Ovakva 
pojava ponašanja naizmenične struje poznata je kao   

skin 

efekat

.

U   kolima   jednosmerne   struje   elektroni   teku   u   jednom 
smeru,   a   u   kolima   naizmenične   struje   elektroni   menjaju 
smer kretanja u skladu sa frekvencijom izvora EMS.

2.Energija, električna energija, strujni krug

Pojava svetlosti, topline, raznih zračenja i sl. nazivamo 
energijom.

Uz   energiju   uvek   postoji   i   izvor   energije.   Naprimer, 
izvor   svetlosti   može   biti   sijalica   ili   sunce,   topline 
radijator,   peć,   pegla,   bojler   itd.   Većina   stvari   u 
prirodi prima ili odašilje neku vrstu energije.

 Čovek oduvek koristi razne izvore energije. Još u davna 
vremena   čovek   je   ukrotio   životinje   i   koristio   ih   za 
prevoz,   oranje   zemlje   i   druge   radove   koji   su   za   čoveka 
mnogo   teži.   Mnogo   kasnije   čovek   je   iskoristio   energiju 
toka reke i vetar. Nakon toga otkriven je parni stroj i 

2

background image

pretvaraju iz drugih oblika. Po tome iz koje energije se 
dobiva električna, izvore delimo u dve glavne grupe:

3.1.

Mehanički   izvori

 

 

  el.   energije   –   pretvaraju 

mehaničku   energiju   (kinetičku   energiju)   u 
električnu.

To su npr:

*  Elektrane (generatori)

●  Hidroelektrane 

     -koriste energiju toka vode i pretvaraju 

je u el. energiju.

●  Termoelektrane

-koriste   toplotu   dobivenu   sagorevanjem 

plina,   nafte   ili   uglja   za   dobivanje 
el. energije

●   Nuklearne elektrane

-koriste atomsku energiju za zagrevanje 

vodene   pare   čiji   tok   pokreće 
generator   i   pretvara   taj   rad   u   el. 
energiju.

    ●       Agregati

3.2.

Hemijski   izvori

 

 

  el.   energije   –   pretvaraju 

hemijsku energiju u električnu.

●   Baterije, akumulatori (koriste elektrolite)

-     Postoje   još   solarne   ćelije,   te   još   mnogi   drugi 

izvor

Glavni   izvori   električne   energije   danas   su   elektrane,   i 
iz njih se dobijaju ogromne količine el. energije koji se 
razvode po domaćinstvima. Srbija ima napon el. mreže 220 
Volti, dok je u zapadnim zemljama on 110 Volti.

3.3.

-Princip rada termoelektrane:

 

 

Kotao   zagreva   vodenu   paru   na   visoku   temperaturu,   i   ona 
velikom   brzinom   prolazi   kroz   cevi   i   okreće   turbinu 

4

generatora koji pretvara energiju u električnu a zatim se 
u kondenzatoru para hladi i vraća u kotao. Isti osnovni 
princip   ima   i   nuklearna   elektrana,   samo   što   ona   vodu 
zagreva   nuklearnim   procesom   zvanim   fisija,   odnosno 
razbijanjem   atomskih   jezgara.   Nuklearne   elektrane   ne 
zagađuju   atmosferu   i   imaju   vrlo   veliki   kapacitet,   ali 
stvaraju   nuklerani   otpad   koji   je   vrlo   opasan   zbog 

radioaktivnosti.   Takođe   postoji 
opasnost   od   kvara   unutar   takvih 
elektrana   koje   tada   mogu   postati 
velike ekološke katastrofe (Černobil, 
Rusija).   No   nuklearne   elektrane   su 
najsigurnije   od   svih,   i   havarije 
nastaju   samo   ljudskom   pogreškom   što 
je bilo slučaj u Černobilu.

  

  

3.4.

-Princip rada hidroelektrane:

 

 

Hidroelektrana   koristi   vodu   koja 
pada kroz cijevi iz akumulacijskog 
jezera. U cijevima voda ubrzava i 
okreće turbinu generatora. Za ovu 
elektranu   potreban   je   vrlo   velik 
protok   vode,   i   vrlo   su   velike,   a 
ne daju toliko mnogo energije, ali 
su zato vrlo jeftine, i uopšte ne 
zagađuju   okolinu,   što   se   ne   može 
reći   za   termo   i   nuklearne 
elektrane. Postoje   još   i   manje 
elektrane   na   vetar,   te   polja 
solarnih   ćelija,   no   te   vrste 
elektrana   nisu   u   široj   upotrebi. 

Najjednostavniji   izvori   su   baterije,   i   danas   se   koriste 
uglavnom   u   prenosnim   uređajima   koji   nemaju   pristup   el. 
mreži za celo vreme rada. 

Električna   energija   se   može   pretvarati   u   druge   oblike 
jedino unutar strujnog kruga.  Strujni krug  je bilo koji 
provodni   spoj   koji   u   sebi   sadrži   izvor,   vodove   i 
potrošača.

5

background image

Na prethodnoj slici vidimo da postoji jedan 

ulaz 

(

intake

ispod  

brane  

(

dam

),   i   nakon   prolaska   kroz   ulaz   voda   ide 

kroz  

dovodni kanal brane  

(

penstock

) koji vodu dovodi na 

turbinu  

(

turbine

). Setimo se da kada voda uđe u dovodni 

kanal visinski pritisak vode se smanjuje, a povećava se 
dinamički pritisak u skladu sa Bernulijevom jednačinom.

Samo   jedno   malo   pojašnjenje   pre 
nego   što   nastavimo   sa   lekcijom. 
Šta je elektromagnet? Na slici sa 
desne   strane   vidimo   jedan   prost 
elektromagnet. Dakle, šraf se
ponaša   kao   pravi   magnet   sve   dok 
kroz   kalem   prolazi   struja.   Šraf 
bi mogao da postane stalni magnet 
pod   određenim   uslovima,   ali   to 
nije predmet ove lekcije.

Da 
nastavimo 
gde   smo 
stali.
Voda   pada 
na 
lopatice 
turbine   I 
pokreće 
je,

 

pošto   je 
turbina 
vezana   za 

generator 

pokreće 

rotor 

generatora

.   Rotor   generatora   čine 

serijski vezani magneti (

zapravo to su

 

elektromagneti)

,   a   stator   su  

kalemi 

žica 

(dakle, u realnosti rotor i stator 

su drugačiji u odnosu na primer koji je 
pokazivao nastanak monofazne struje).

Na   slici   možemo   zapaziti   i 

transformator  

(

transformer

)   koga   ćemo 

detaljnije   izučavati   u   jednoj   od 
narednih   lekcija.   Za   sada   je   dovoljno 
znati da on vrši transformaciju napona 

7

Želiš da pročitaš svih 27 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti