UNIVERZITET SINGIDUNUM

Fakultet za ekonomiju, finansije i administraciju

ISTRAŽIVAČKI RAD

TEMA: UVOZ ROBE I USLUGA U SRBIJI OD 

2000-2012. GODINE

  
  

Beograd, oktobar 2012. godine

SADRŽAJ

UVOD………………………………………………………………………..…… 3

 UVOZ PO DESTINACIJAMA I SVETSKI NIVO.................................................. 4 

UKUPAN UVOZ I IZVOZ ROBA I USLUGA 2000-2011....................................  7

UVOZ PO NAMENI ROBE I SEKTORIMA......................................................

 10

ZAKLJUČAK.........................................................................................................  12 

LITERATURA........................................................................................................  13

UVOD

2

background image

Spoljno   trgovinska   razmena   naše   zemlje   nakon   sankcija   odvijala   se   u   uslovima 
poremećene   makroekonomske   ravnoteže,   a   posledice   toga   su   raspad   tržišta,   pad 
prizvodnje...   Ovakav   razvoj   događaja   doveo   je   do   toga   da   Srbija   izgubi   članstvo   u 
mnogim trgovinskim organizacijama i savezima, što se negativno odrazilo kako na izvoz 
tako i na uvoz naše zemlje.

Kada pogledamo ukupan uvoz naše zemlje u periodu od petnaest godina možemo videti 
da nakon 1999. godine kada je dostignut rekordni minimum od svega 2.881 mil. dolara 
zbog bombardovanja i celokupne političke situacije koja je tome prethodila i koja je 
usledila nakon toga uvoz naše zemlje kao i njena celokupna trgovinska razmena rasla je 
iz godine u godinu. Ocenjuje se da je visok porast uvoza svakako nastao kao rezultat 
postepenog smanjenja carinskih stopa iz godine u godinu. Takođe jako bitan razlog koji 
je doveo do ovakvog razvoja događaja i povećanja uvoza jeste i nedovoljna domaća 
proizvodnja,   ponuda   robe   i   usluga,   apresijacija   domaće   valute,   kao   i   nedovoljna 
konkurentnost domaćih proizvoda u odnosu na proizvode koji su dolazili iz inostranstva. 
Ukoliko   uvoz   naše   zemlje   pogledamo   u   odnosu   na   destinacije,   odnosno   poreklo 
proizvoda koje uvozimo možemo videti da su naša dva najveće partnera Evropska unija i 
CEFTA

1

Evropska unija

Naš uvoz proizvoda iz Evropske Unije dinamično je rastao iz godine u godinu sve do 
2009. godine kada usled svetske ekonomske krize i globalnog smanjenja ponude i tražnje 
dolazi do značajnog pada sa 13,413 mil. dolara na svega 9,117 mil. dolara 2009. godine. 
Tokom 2010. godine dolazi do stagnacije uvoza i nivo je ostao na skoro istom nivou kao i 
prethodne   godine,   dok   već   2011.   godine   ponovo   dolazi   do   povećenja   uvoza   koji   se 
ponovo približava stopi iz 2008. godine.

Ukoliko Evropsku Uniju podelimo na njene članice možemo videti da dve destinacije iz 
kojih Srbija najviše uvozi su Nemačka i Italija. U trgovinskoj razmeni Srbije i Nemačke u 
periodu 2010. i   2011. godine možemo videti da ona iznosi negde oko 2,5 mil. dolara. 
Međutim, ukoliko pogledamo odnos uvoza i izvoza u razmeni sa ovom zemljom možemo 
videti  da Srbija znatno više uvozi nego što izvozi i u toj razmeni ostvaruje deficit koji 
iznosi 750 mil. dolara u 2010. godini i 850 mil. dolara u 2011. godini. Ipak svi ovi podaci 
bez obzira na negativne podatke pokazuju da je Nemačka u poslednjih nekoliko godina 
postala najveći trgovinski partner Srbije. Pored Nemačke značajan uvoz Srbija ostvaruje i 
iz Italije.

CEFTA

1

 CEFTA (Central European Free Trade Agreement) – Centralno evropski sporazum o slobodnoj trgovini. 

Sporazum CEFTA 2006 su u Bukureštu 2006. godine potpisale: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, 
Hrvatska,   Makedonija,   Moldavija,   Rumunija,   Crna   Gora,   Srbija   i   Privremena   administrativna   misija 
Ujedinjenih nacija na Kosovu u skladu sa UN Rezolucijom Saveta bezbednosti 1244.

4

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti