1

UNIVERZITET EDUCONS

SREMSKA KAMENICA

SEMINARSKI RAD

PREDMET: MEĐUNARODNI EKONOMSKI ODNOSI

TEMA: MEĐUNARODNA TRGOVINA

PROFESOR                                                             STUDENT

  

Novi Sad, Februar 2014.

SADRŽAJ

2

Uvod....................................................................................................................1

Pojam Međunarodne Trgovine............................................................................1

Teorije Međunarodne Trgovine...........................................................................3

Teorija apsolutnih prednosti................................................................................4

Teorija komparativnih prednosti.........................................................................6

Teorija recipročne tražnje...................................................................................7

Neoklasične teorije međunarodne trgovine…………………………………….8

Oportunitetni troškovi i teorija međunarodne trgovine………………………...9

Savremene teorije međunarodne trgovine.........................................................11

ZAKLJUČAK....................................................................................................14

LITERATURA...................................................................................................15

                                        

UVOD

background image

4

Sa   razvojem   i   ekspanzijom   trgovačkih   sila   Zapadne   Evrope,   prvenstveno 
Potrugala, Spanije, a kasnije i Engleske, Holadnije i Francuske, započinje era 
trajnijeg interesovanja za pitanja međunarodne razmene od strane finansijera 
(trgovinskih   bankara)   i   državnih   službenika.   Od   XVII   veka   naovamo, 
međunarodna trgovina se proučava sa teorijskog aspekta da bi se dali odgovori na 
dva ključna pitanja:
          ♦

Šta predstavlja osnovu spoljne trgovine i kakva se korist može od 

takvih aktivnosti ostvariti, na koji se način koristi mogu ostvariti i kako se dobit od 
spoljne   trgovine   deli   između   partnera   u   takvim   oblicima   međunarodnih 
ekonomskih odnosa?
         ♦

Šta čini obrazac ili strukturu razmene između zemalja, tj. koji se 

proizvodi izvoze, a koji uvoze kada se posmatraju pojedinačni učesnici u razmeni 
preko granica?
Tokom   ovog   perioda,   teorije   međunarodne   trgovine   su   se   od   prvobitnih 
pojednostavljenih   trgovinskih   modela   razvijale   u   svojoj   kompleksnosti 
uvođenjem različitih faktora i aspekata analize. U suštini, teorije međunarodne 
trgovine treba da objasne spoljnotrgovinski impuls, tj. uzroke koji dovode do 
trgovine preko granica i osnove na kojima se ostvaruje takva trgovina. Teorije 
međunarodne   trgovine   delom   spadaju   u   domen   tzv.   pozitivne   ekonomije 
(proučavanje ekonomskih kategorija kakve jesu bez donošenja vrednosnih sudova 
o tome kakve bi trebalo da budu), kada se proučavaju učinci ove trgovine na porast 
proizvodnje,   potrošnje,   nivoa   cena,   pokretljivost   faktora,   itd.   Drugim   delom 
teorije   međunarodne   trgovine   spadaju   u   domen   ekonomije   blagostanja 
(mikroekonomske   tehnike   proučavanja   ekonomske   efikasnosti   i   rezultirajuće 
raspodele dohotka), pošto se bave i proučavanjem stepena/mere u kojoj ova 
trgovina utiče na nivo blagostanja zemlje/subjekata međunarodne trgovine.

TEORIJE MEĐUNARODNE TRGOVINE

Merkantilističke teorije

5

                   Merkantilizam je ekonomska doktrina koja je dominirala u ekonomskoj 
politici zemalja Zapadne Evrope od XVI do XVIII veka. Osnovno načelo ove 
politike bilo je da država mora da kontroliše spoljnu trgovinu, jer se smatralo da je 
ova   od   ključne   važnosti   za   obezbeđenje   vojne   sigurnosti   i   napretka   zemlje. 
Ovakvo shvatanje međunarodne trgovine i njene uloge u razvoju i stabilnosti 
zemlje, veoma često je bilo osnova za sukobe, kako na Evropskom tlu, tako i u 
kolonijalnim osvajanjima. Pisani tragovi o kreiranju i implementaciji sistematske 
merkantilistiške politike datiraju iz doba engleske kraljice Elizabete I (1558-
1603), kada se smatralo da država treba sve da učini da ostvaruje pozitivan bilans 
u trgovini sa svetom i spreči odliv novca (zlata i drugih plemenitih metala) preko 
granica. To je period ubrzanog razvoja pomorske i trgovinske flote Engleske koja 
će omogućiti ugrožavanje prevlasti Španije u međunarodnoj trgovini. Engleski 
trgovac   Thomas   Mun   (1571-1641)   smatra   se   kreatorom   merkantilističkog 
sistema, a posthumno je objavljeno njegovo delo „Blago kroz spoljnu trgovinu“ 
(1664).   Tokom   XVI   i   XVII   veka,   brojni   autori   se   bave   merkantilističkim 
teorijama   i   u   Italiji   (Giovanni   Botero),   Francuskoj   (Jean-Baptiste   Colbert)   i 
Spaniji.
Osnovni postulat merkantilista bio je da zemlja treba više da izvozi nego što uvozi 
od drugih zemalja, te na taj način ostvaruje pozitivan saldo, sprečava odliv novca 
u inostranstvo i stvara osnovu za razvoj i bogaćenje. Priliv zlata i srebra, koji se 
ostvaruje pozitivnim bilansotn spoljne trgovine, znači rast bogastva, ali i moći 
zemlje. Da bi se to postiglo, vlada treba da sprovodi niz mera koje stimulišu izvoz, 
a destimulišu ili čak zabranjuju uvoz, naročito luksuznih proizvoda za finalnu 
potrošnju.
Visoke carine se uspostavljaju radi poskupljenja uvoznih proizvoda, a samim tim i 
smanjenja tražnje za takvim proizvodima na domaćem tržištu. Pored visokih 
carinskih barijera kao „univerzalnog“ sredstva merkantilističke politike, ostali 
instrumenti   i   mere   uključivali   su   i:   izgradnju   mreže   udaljenih   kolonija, 
zabranjivanje kolonijama da stupaju u trgovinske odnose sa trećim zemljama, 
direktna državna kontrola nad pojedinim lukama (gde su prekomorski trgovci 
morali da istovaruju teret i prvo ga ponude lokalnim trgovcima, pa tek onda da ga 
ponovo utovare i nastave put, tzv. staple luke), zabrana izvoza zlata i srebra, 
zabrana   vršenja   spoljne   trgovine   uz   korišćenje   stranih   brodova,   izvozne 
subvencije, subvencije za domaću prerađivačku industriju, ograničavanje zarada 
domaćih radnika, itd. Međutim, merkantilistička doktrina nije se ograničavala 
samo na oblast međunarodne trgovine, već je nizom mera državne politike bila 
usmerena na opšti privredni razvoj zemlje: ukupni resursi zemlje moraju da budu 
stavljeni   u   funkciju   poljoprivrede,   rudarstva   ili   prerađivačke   industrije;   sve 
sirovine raspoložive na domaćem tlu moraju da budu upotrebljene u domaćoj 
proizvodnji, a ne namenjene izvozu, jer izvoz prerađenih proizvoda donosi veću 
zaradu;   potrebno   je   stimulisati   rast   populacije   radnog   uzrasta;   kada   je   to 
neophodno, uvoz je potrebno realizovati bez posrednika i to razmenom za domaće 

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti