Osiguranje
1
1. Osiguranje je ekonomski institut jer je njegova sustina pre svega ekonomske prirode:
nadoknadjivanje materijalnih steta koje nastaju u drustvu, u privredi ili kod ljudi usled dejstva
prirodnih sila I nesrecnih slucajeva.
2
2. Funkcija osiguranja: - funkcija zastite, - finansijsko-akumulatorska I drustveno-socijalna
funkcija. Funkcija zastite – Osiguranje svojim neposrednim I posrednim delovanjem I
doprinosom postaje znacajan faktor savremenog drustva I njegovog razvoja, jer je zastita
coveka I drustva u njegovom ekonomskom zivotu uslov njegovog opstanka I napretka.
Neposredna zastita obuhvata sirok spektar mera. One se prema svrsi mogu podeliti u dve
osnovne grupe: preventivne mere I represivne mere. Preventivne mere su sve mere, sredstva
I akcije kojima je namena da sprece I uklone uzrok koji bi mogao izazvati stetni dogadjaj
unistenja ili ostecenja imovine ili nesrecni slucaj. Represivne mere – mere, sredstva I akcije
preduzete u spasavanju ljudi I imovine u vec nastalom stetnom dogadjaju. Najcesci oblici
stimulacije osiguranika su: diferenciranje premije, popust na premiju, ucestvovanje
osiguranika u pozitivnom rezultatu poslovanja, ogranicenje obaveze osiguravaca u steti. U
praksi se javlja ogranicenje obaveze osiguravaca u obliku kvalitativne I kvantitativne fransize.
Kvalitativna fransiza iskljucuje iz obaveze osiguravaca odredjene vrste rizika u potpunosti pa
se time osiguravac oslobadja u celini naknade odredjenih kategorija steta. Kvantitativna
fransiza ogranicava deo obaveze osiguravaca za naknadu stete. Ugovara se u postupku na
ukupnu sumu osiguranja. Posredna zastita sadrzana je I ostvaruje se u naknadi stete I isplati
osigurane sume kad nastupi osigurani slucaj. Finansijsko – akumulatorska funkcija –
Prikupljena udrurzena sredstva osiguranja sluze za izvrsenje obaveza iz ugovora o osiguranju
kad nastupi osigurani slucaj I kada se utvrdi postojanje I visina obaveze osiguravaca.
Finansijska sredstva akumulirana u osiguranju imaju karakteristiku specificnog kapitala. Ta
specificnost proistice iz vrste osiguranja iz kojeg su ova sredstva uplacena, rizika koji su
pokriveni ovim sredstvima, sistema reosiguranja I obaveza osiguravaca. Drustveno – socijalna
funkcija – osiguranje ostvaruje svoj zadatak ekonomske zastite coveka I njegove imovine na
principima uzajamnosti I solidarnosti u zajednici osiguranja I upravo time ispunjava specificnu
socijalnu funkciju u drustvu.

4
kvalitetno se razlikuju od sredstava fonda amortizacije. Razlika je u izvorima njihovog
formiranja I u nameni kojoj sluze. Amortizacija pokriva istrosenost odnosno gubitke na
sredstvima za proizvodnju zbog upotrebe I koriscenja ili unistenja sredstava usled slucaja koji
pokriva osiguranje. Razliku izmedju sredstava osiguranja I sredstava amortizacije mozemo
svesti na 3 osnovna elementa: izvor iz koga se formiraju, odredjivanje visine, namena.
5
4. Elementi osiguranja su: rizik, premija osiguranja, isplata obaveze iz osiguranja ili naknada iz
osiguranja. Rizik je motiv, pretpostavka I sadrzaj osiguranja. Rizik je element na koji se upravo
odnosi sama operacija osiguranja. Vrste rizika u osiguranju – S aspekta sadrzaja I uticaja
objektivnih I subjektivnih faktora koji deluju na velicinu I kvalitet rizika u osiguranju razlikuju
se: Objektivna strana rizika – kada je velicina rizika rezultat objektivnih opasnosti nastanka
osiguranog slucaja izvan uticaja ljudskog faktora; Subjektivna strana riyika – gde postoji uticaj
coveka na ostvarenje osiguranog slucaja. Konstantni I varijabilni rizik – Po prirodi verovatnoce
postoje dve vrste rizika: postojani tj. konstantni I promenljivi tj. varijabilni. Ukoliko je stepen
verovatnoce uglavnom isti kao sto je bio juce, odnosno kao sto ce biti sutra, onda se govori o
konstantnom riziku. Naprotiv, ukoliko posmatramo rizik smrti, onda tu sa staroscu rizik smrti
raste. Velicina rizika – Utvrdjivanje velicine rizika mora biti rezultat brojnih cinioca koji uticu
na mogucnost nastanka osiguranog slucaja kao I stvarne visine obaveze koja moze nastati na
osiguravaca. Na ovaj nacin sagledana obaveza osiguravaca naziva se maksimalna steta. Sa
gledista vrednosti, rizik je ekvivalent obaveze osiguravaca svedene na njenu vrednost na dan
zakljucenja osiguranja. Ovako shvacen rizik odredjuju 4 elementa: osigurana suma, trajanje
osiguranja, stepen verovatnoce, verovatni stepen jacine stete. Premija osiguranja je iznos koji
osiguranik uplacuje osiguravacu za zakljucen ugovor o osiguranju. Postoje 2 vrste premija:
neto I bruto premija. Neto premija, po pravilu, tacno daju statisticki podaci, dok bruto
premiju cine, osim neto premije, jos I opterecenja po osnovu troskova osiguravaca.
Kvalitativno, rizik ima 2 elementa: stepen verovatnoce I intenzitet stete. Nema rizika – nema
premije –Ako nema rizika ni osiguravacu se ne duguje premija. Menja se rizik – menja se
premija – Druga posledica nacela srazmere jested a ukoliko je rizik promenljiv I visina premije
mora biti promenljiva. Premijska stopa je premija koja odgovara riziku sa vrednoscu od 1000
din I strajanjem osiguranja od 1 god. Zato se u svakom pojedinom slucaju premija izracunava
mnozenjem premijske stope I brojem jedinica statisticke vrednosti. Placanje premije –
unapred. Naknada za osiguranje – je, u stvari, cilj osiguranja. Pod naknadom iz osiguranja
podrazumevaju se sva izdvajanja iz fonda osiguranja kad nastanu predvidjeni nepovoljni
slucajevi , kad se ostvare ekonomski stetni dogadjaji. Oblik naknade – Isplata novcanog
iznosa – Ova obaveza osiguravaca sastoji se u isplati onog novcanog iznosa kojim ce se pokriti
potreba nastala ostvarenjem predvidjenog stetnog dogadjaja. Obim, velicina naknade, tj
velicina iznosa koji se isplacuje osiguraniku iz fonda osiguranja , nije isti kod svih osiguranja.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti