Arhitektonski fakultet Sveu
č
ilišta u Zagrebu
Diplomski studij arhitekture i urbanizma
voditelj kolegija izv. prof. dr. sc. Alenka Deli
ć
Kolegij: Suvremeno stanovanje
seminarski rad
istraživanje elemenata samodrzive arhitekture
_SAMOODRŽIVA ARHITEKTURA
Ak. god. 2010./2011.
student:
Dario Mili
ć
Dario Mili
ć
seminarski rad – samoodrživa arhitektura
2
klju
č
ne rije
č
i:
održivi razvoj
u
č
inkovitost
uto
č
ište
recikliranje
ekologija
tehnologija
društvene promjene
okoliš
materijali
mobilnost
Dario Mili
ć
seminarski rad – samoodrživa arhitektura
4
Uvod
Održivi razvoj je životni stil koji pokušava smanjiti utjecaj
pojedinca ili društva na resurse i upotrebu prirodnih resursa
i vlastitih resursa. Praktikanti održivog razvoja
č
esto
pokušavaju utjecati i na smanjenje emisija koje zaga
đ
uju
okoliš, mjenjanjem metoda prijevoza odnosno transporta,
potrošnjom energije, prehrane i sl. Cilj je da se ponašamo, tj
vlastite živote vodimo u skladu sa održivim razvojem, da
održavamo prirodnu ravnotežu, te da poštujemo odnos
č
ovjeka i
prirode, njene ekologije i ciklusa. Op
ć
enito praksa i
filozofija ekološkog življenja usko je vezana uz op
ć
a na
č
ela
održivog razvoja.
Lester R. Brown, ugledni ekolog i osniva
č
Worldwatch Institute
i Earth Policy Institute, održivi razvoj 21. stolje
ć
a,
prebacuje na obnovljive izvore energije, na bazi ponovne
uporabe odnosno recikliranja, s raznolikim sustavima
transporta.
Održivi projekti unutar održivog razvoja klju
č
ni su faktori za
život, najbitnije je da se misli i na budu
ć
e naraštaje, a
takvi projekti obauhva
ć
aju razvoj odgovaraju
ć
e tehnologije,
koja
ć
e pridonijeti kroz infrastrukturu. Poljoprivreda je
najbolji primjer takvog razvoja, ali i arhitektura kao takva.
Tri stupnja održivog razvoja
Dario Mili
ć
seminarski rad – samoodrživa arhitektura
5
Istraživanje
Uto
č
ište
Održivi domovi, ku
ć
e, zgrade, itd, korištenjem razli
č
itih
metoda održivosti, materijala, omogu
ć
ili su ciljani životni
stil, stil održivog razvoja i stanovanja. Izgradnja uto
č
išta,
skloništa, koje danas poznajemo u razli
č
itim oblicima, imaju
neutralan utjecaj na zemlji.
Č
esto, u gradovima uvijek,
gradnja takvih uto
č
išta nalazi se u blizini, osnovnih potreba,
kao što su trgovine, škole, poslovne zgrade, javni prijevoz,
te cijeli takav sustav zahtijeva pojam održivosti zbog
potrošnje javne energije, vode, kanalizacija i druge usluge.
Postoje i takozvana off-the-grid ku
ć
anstva koja ne zahtjevaju
zajedni
č
ku uslugu, kao obi
č
ni domovi, ve
ć
proizvode vlastitu
energiju, spojeni sa elektranom imaju mogu
ć
nost opskrbe
energijom drugih ku
ć
anstava, naravno uz korištenje obnovljivih
izvora energije, sunca i vjetra.
Projektirana ku
ć
a prema održivosti, više koristi prirodne
resurse tj živi u skladu s prirodom, orijentirana je više ka
suncu, stvara se najbolja mogu
ć
a mikroklima, duža os
orijentirana istok-zapad, više juga, koristi se pasivnom
energijom dobivenom iz sun
č
evih pretvornika, za rasvijetu,
grijanje, dobra toplinska izolacija itd. Ono što je bitno, za
gradnju takvih ku
ć
a mogu
ć
e je koristiti, a i koriste se sve
više, materijali stvoreni recikliranjem, te low-imact
tehnologije za proizvodnju takvih materijala. Sve te metode
samanjuju utjecaj na okoliš.
Mnogi materijali koriste pojam „green“ ali to je u stvarnosti
zapravo druga
č
ije. Bilo koji materijal, korištenjem otrovnih
kemikalija u proizvodnji, u gradbi npr ljepila, gubi svojstvo
zelenog materijala i ne spada u sferu održivosti.
Primjeri održivih materijala za gradnju: kompozitna drva, drvo
iz šuma, nepe
č
ena opeka, bambus, pluta, konoplja, linoleum,
prirodna guma, reciklirani metal, prirodna vlakna, reciklirani
beton, reciklirani papir, izolacija na bazi organskog pamuka
itd..
Izolacija održivog doma, važan je
č
imbenik, jer zadržava
proizvedenu, to
č
nije potrošenu energiju unutar ku
ć
e. Ku
ć
a koja
je dobro projektirana, uz dobru izolaciju zidova krova i poda,
zanemaruje, na neki na
ć
in eliminira potrebu za grijanjem i
hla
đ
enjem prostora. Postoje razli
č
iti metode u projektiranu
takve ku
ć
e u na
č
inu postavljanja izolacije. Tu su još i
uklju
č
eni faktori poput stolarije, odnosno vanjskih prozora i
vrata, stakla koji se ugra
đ
uje u njih, u više slojeva,
razli
č
itih debljina i sl.
