Prirodnai društvena sredina kao ekološki, energetski i ekonomski sitem
Prirodna i društvena sredina kao ekološki, energetski i ekonomski sistem
VISOKA ŠKOLA PRIMENJENIH STRUKOVNIH STUDIJA
VRANJE
STUDIJSKI PROGRAM: ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE
SEMINARSKI RAD
PREDMET: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
TEMA: PRIRODNA I DRUŠTVENA SREDINA KAO EKOLOŠKI,
ENERGETSKI I EKONOMSKI SISTEM
Profesor: Ljiljana B. Stošić Mihajlović Kandidat: Kristina Stevanović
Mart, 2014 Vranje
1
Prirodna i društvena sredina kao ekološki, energetski i ekonomski sistem
Sadržaj
Rezime................................................................................................................................1
1. Uvod................................................................................................................................2
2. Prirodna i društvena sredina........................................................................................3
3. Uticaj energetskih izvora na životnu sredinu..............................................................4
3. 1. Nuklearna energija
.................................................................................................................4
3. 2. Energija vode
................................................................................................................5
3. 3. Obnovljivi izvori energije
...............................................................................................
6
4. Fosilna goriva.................................................................................................................7
5. Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije......................................................8
5. 1. Obnovljivi izvori energije
...............................................................................................8
6. Solarna energija.............................................................................................................9
7. Energija vetra.................................................................................................................9
8. Geotermalna energija ...................................................................................................9
9. Energija biomase..........................................................................................................10
10. Biogoriva.....................................................................................................................10
11. Energija okeana.........................................................................................................10
12. Hidroenergija.............................................................................................................11
13. Ekologija i ekonomija................................................................................................12
14. Zanimljivosti...............................................................................................................13
14. 1. Podvodne turbine za proizvodnju električne energije
.....................................................13
14. 2. Jeftini solarni paneli od limenki
...................................................................................13
14. 3. Efikasnije vetroturbine inspirisane kretanjem jata riba
.................................................14
14. 4. Suncem protiv energetskog siromaštva
.........................................................................15
14. 5. San Nikole Tesle na pomolu – atmosferski elektricitet kao izvor energije
..........................16
14. 6. Hladjenje pomoću sunčeve energije?
............................................................................16
14. 7. Orijentalni stršljen pretvara solarnu energiju u električnu
.............................................17
14. 8. Fasada od recikliranih prozora
...................................................................................18
14. 9. Samoodrživo domaćinstvo energetska efikasnost
..........................................................19
14. 9. 1. Pasivno solarno grejanje i hladjenje
..........................................................................19
14. 9. 2. Grejanje
................................................................................................................20
14. 9. 3. Hladjenje
..............................................................................................................20
14. 9. 4. Solarna i eolska energija
.........................................................................................21
14. 9. 5. Voda: sa neba čista i spremna za korišćenje
...............................................................21
14. 9. 6. Proizvodnja hrane
.................................................................................................22
15. Zaključak....................................................................................................................23
16. Literatura....................................................................................................................24
17. Spisak pojmova..........................................................................................................25
2

Prirodna i društvena sredina kao ekološki, energetski i ekonomski sistem
1. Uvod
Proizvodnja, transport i korišćenje energije u velikoj meri utiču na ekosisteme.
Kod energije uticaj na okolinu je gotovo uvek negativan, od direktnih ekoloških
katastrofa poput izlivanja nafte, kiselih kiša i radioaktivnog zračenja do indirektnih
posledica poput globalnog zagrevanja. Budući da će energetske potrebe čovečanstva
nastaviti da rastu u idućih nekoliko decenija, neophodne su mere kojima bi se uticaj
eksploatacije energije na okolinu smanjio na najmanju moguću meru. Najopasniji izvori
energije trenutno su fosilna goriva, tj. ugljen, nafta i prirodni plin, a potencijalnu opasnost
predstavlja i iskorišćeno radioaktivno gorivo iz nuklearnih elektrana (visoko radioaktivni
otpad). Fosilna goriva su opasna zbog toga jer sagorevanjem ispuštaju velike količine
ugljen dioksida, a radioaktivni otpad je opasan jer utiče na strukturu organizama na vrlo
bazičnom nivou. Zbog toga je potrebno da se pronadje način proizvodnje energije koji ne
bi štetno delovao na životnu sredinu i ne bi zahtevao velike ekonomske troškove.
Slika 1: Ptica posle plivanja u naftnoj mrlji Slika 2: Posledica kiselih kiša
posle izlivanja nafte iz tankera Exxon Valdez
Slika 3:Ispuštanje gasova staklene bašte u atmosferu
4
Prirodna i društvena sredina kao ekološki, energetski i ekonomski sistem
2. Prirodna i društvena sredina
Prirodna sredina ili životna sredina je skup svih živih bića i nežive prirode, koji se
prirodno pojavljuju na nekom prirodnom staništu. Tokom svojih aktivnosti, koje mogu
biti urbanizacija ili eksploatacija, čovek menja prirodnu sredinu i to često tako da je
narušava. Izgradnjom hidrocentrala i akumulacija, sečom šuma, eksploatacijom
mineralnih sirovina, stvaranjem deponija, emisijom plinova, nuklearnim probama i dr.
čovek utiče na promenu čitavih područja. Kao rezultat čovekovih aktivnosti dolazi do
promena ili narušavanja ekosastava i klimatskih promena na lokalnom i globalnom nivou.
Nekad je čovek živeo u skladu sa prirodom, vrlo skoromno je
iskorišćavao prirodne resurse i nije bitno, niti u širim razmenama remetio
prirodnu ravnotežu. Živeći u malim naseljima oko plodnih predela, problem
svoje egzistencije rešavao je baveći se lovom, a kasnije i zemljoradnjom.
Kada je počeo da obradjuje metale i kada je došlo do procvata zanatstva,
pojedine skupine ljudi počele su se kretati tragajući za rudama koje su
koristili. Tako je čovek počeo da se seli i u područja klimatski manje
pogodna za život i poljoprivredu, pa je bio prisiljen da se bori sa prirodom.
Zahvaljujući zanatstvu izumeo je nova, bolja orudja, odeću i skloništa, počeo
je da krči i pali šume, veštački stvarajući obradivo zemljište. Naselja su
postajala sve veća, nastaju nova zanimanja, organizuje se trgovina, radja se
civilizacija. Broj ljudi se uvećava. Zahvati na prirodnoj okolini bivaju sve
veći: grade se vodovodi, rudnici, putevi, luke...Tehnologija doživljava
procvat, nauka i zdravstvena zaštita postepeno se razvijaju, pa ljudski vek
postaje duži i uopšte kvalitet života se povećava. No taj progresivan razvoj
praćen je nažalost promenom životnih uslova na takav način koji će
današnjem čovečanstvu prouzrokovati brojne brobleme. Posebno velike
negativne uticaje na stanje životne sredine imaju pogoni teške industrije
(železare, livnice, koksare), hemijska industrija i druge industrijske grane se
često nazivaju prljavom industrijom.
Na kvalitet životne sredine značajno utiče i proizvodnja i potrošnja
različitih energetskih sirovina od kojih najveći uticaj ima ugalj.
Sagorevanjem uglja, posebno lignita, nastaju velike količine šljake i pepela a
u atmosferu se izbacuju velike količine sumpornih i azotnih jedinjenja što
dovodi do zagadjenja životne sredine. I saobraćaj posebno drumski, izuzetno
mnogo utiče na kvalitet sredine u kojoj živimo. Sagorevanje goriva, spiranje
(padavine) ulja, nafte, soli i prašine s puteva, zatim izazivanje buke koja ima
višestruke negativne posledice po zdravlje ljudi, sve to negativno utiče na
našu okolinu i sredinu u kojoj živimo. Nestručna obrada poljoprivrednih
površina kod upotrebe hemijskih sredstava za zaštitu bilja i uništavanje
korova, negativno se odražava se na životnu sredinu i zdravlje ljudi.
5

Prirodna i društvena sredina kao ekološki, energetski i ekonomski sistem
3.2. Energija vode:
-plavljenjem zemljišta radi stvaranja hidro-akumulacija oslobađa se metan što
doprinosi globalnom zagrevanju,
-brane imaju mikroklimatski uticaj,
-eksploatacije energije vode zahteva podizanje brana, što u slučaju njihovog pucanja
dovodi do katastrofalnih poplava,
-brane utiču na hidrološki ciklus preusmeravanjem rečnih tokova, na kvalitet vode i
njenu pouzdanost,
-izgradnja brana u hidroakumulacionim sistemima izaziva klizišta,
-brane uzrokuju intenziviranje erozije i sedimentacije,
-brane mogu da izazovu nepovratna plavljenja, što dovodi do gubitka šuma i
plodnog zemljišta,
-mreže kablova imaju loš uticaj na vizuelni doživljaj pejzaža.
Slika 5: Hidroelektrana
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti