Komparativni poreski sistemi
1. Pojam fiskalnog suvereniteta
Fiskalni suverenitet predstavlja neotuđivo pravo, zagarantovano ustavom i zakonima, države
da naplaćuje javne prihode i to od svih zakonskih obveznika uplate javnih prihoda. Najvažniji
javni prihodi su tzv. dadžbinski (fiskalni) prihodi na osnovu prava prinude.
2. Osnovna obilježja, karakteristike javnih prihoda
Četiri osnovna obilježja, karakteristike javnih prihoda su:
-
Da su izraženi u novcu,
-
Jednogodišnjost,
-
Da trošenje javnih prihoda ne dvodi u pitanje postojeću imovinu,
-
Da služe za podmirenje troškova koji imaju opšti karakter.
3. Najznačajnija podjela javnih prihoda
-
Redovne i vanredne,
-
Prihodi od stanovništva i prihodi od pravnih lica,
-
Namjenski i nenamjenski,
-
Povratni i nepovratni,
-
Prihodi užih i širih društveno-političkih zajednica i
-
Prihodi u novcu i prihodi u naturi.
Od svi nabrojanih najznačajnija je podjela na fiskalne i nefiskalne javne prihode.
4. Poreski principi Adama Smith-a
Poznati su pod nazivom „četiri kanona“, a to su:
-
Svaki građanin je dužan doprinositi zadovoljavanju potreba države i to po mogućnosti
u srazmjeri svojih prihoda koje uživa pod njenom zaštitom. Ovdje se naslućuje princip
opštosti i srazmjernosti poreza.
-
Svaki porez treba da bude zakonom određen, a ne proizvoljan, vrijeme i način plaćanja
i iznos koji treba dati moraju biti jasno precizirani i poznati poreznom obvezniku i
svakom drugom pozvanom licu.
-
Svaki porez treba da se uplaćuje u najpogodnije vrijeme i da plaćanje za poreznog
obveznika bude najpovoljnije.
-
Porezna administracija treba da što manje košta.
5. Wagnerovi poreski principi
Četiri su kategorije (principi) a to su:
-
Finansijsko-politički (princip efikasnosti, umjerenosti poreskog opterećenja, izbora
poreskog vrela, fleksibilnosti, stabilnosti poreskog sistema)
-
Socijalno-politički principi (princip opštosti oporezivanja, princip ravnomjernosti
oporezivanja)
1
-
Administrativno-pravni princip (princip zakonitosti poreza, princip minimizacije
administrativnih troškova, princip minimizacije troškova plaćanja poreza).
6. Kako se efekti oporezivanja manifestuju?
U efekte prije oporezivanja ubrajamo izbjegavanje plaćanja poreza tzv. poresku evaziju koja
može biti zakonita (mijenjanje zanimanja, promjena mjesta prebivališta, promjena potrošnje)
ili nezakonita evazija poreza. Kod zakonite poreske evazije imamo npr pojavu da poreski
obveznik napušta zanimanje i posao koji se želi oporezivati i raditi u profesiji ili grani koja se
ne namjerava opteretitit novim poreskim dadžbinama.
S druge strane, imamo i slučaje nezakonitog izbjegavanja plaćanja poreza. To znači povredu
zakonskih propisa.
U efekte poslije oporezivanja ubrajamo tzv pojavu, tj poreski fenomen kojeg nazivamo
prevaljivanja poreza. Opterećenje porezom izaziva otpor kod obveznika i on nastoji da se
riješi poreskog tereta.
7. Nezakonito izbjegavanje plaćanja poreza
Nezakonito izbjegavanje plaćanja poreza javlja se u dva oblika i to:
-
Defraudacija (utaja) i
-
Kontrabanda (šverc).
Oba oblika su zabranjena i kažnjiva. Defraudacija predstavlja izbjegavanje plaćanja direktnih
poreza, koje se manifestuju kroz lažno vođenje poreskih knjiga s namjerom lažnog prikaza
troškova, prihoda, dohotka kako bi se na nezakonit način umanjila poreska osnovica.
Kontrabanda se javlja kod izbjegavanja plaćanja poreza na promet proizvoda i usluga i
carinskih pristojbi pri uvozu i izvozu.
8. Faze prevaljivanja poreza
Prevaljivanje poreza je složen proces koji prolazi sljedeće faze:
-
Perkusija ili impact (definisanje poreskog obveznika koje je dužno po zakonu da plati
porez)
-
Reperkusija ili prevaljivanje (poreski obveznik je prihvatio poreski teret, ali će ga se
osloboditi tako što će iznos poreza unijetu u cijenu svog proizvoda ili usluge)
-
Incidenca-prekinuti (nastaje kada lice pogođeno porezom nije u mogućnosti da ga
prevali ni na koji način tako da poreski obveznik istovremeno i snosi poreski teret)
-
Difuzija (opšti efekat oporezivanja, izražava se preko promjena u ponudi i potražnji
što onda utiče na promjene u nivou proizvodnje).
9. Pojam dvostrukog oporezivanja
Definiše se kao pojava kada se jedan poreski objekt ili subjekt oporezuje dva ili više puta
istim porezom u istom periodu i to od istih nivoa poreske vlasti. Pojam dvostrukog
2

Poreska osnovica znači vrijednost (imovine) ili veličinu (dohotka) kao dva osnovna poreska
izvora i služi za utvrđivanje poreske obaveze.
Poreska stopa je dio poreske osnovice izražena u procentima.
Poreska tarifa je regisar poreskih stopa.
12. Poreska struktura BiH
13. Jednofazni porez na promet
Kod njega se oporezivanje prometa vrši u tačno jednoj, određenoj fazi prometa proizvoda od
prizvođača do krajnjeg potrošača.
14. Svefazni porez na promet
Može biti bruto i neto svefazni porez na promet, gdje se oporezivanje prometa vrši u svakoj
fazi prometa.
15. Principi poreza na dodatnu vrijednost
Porez na dodatnu vrijednost u sistemu poreza na potrošnju se temelji na principima:
-
Primjenu najšire poreske osnovice,
-
Što manji broj izuzeća,
-
Jedna poreska stopa.
4
BiH
Indirektni
porezi
Direktni porezi
Državni propisi
F BiH
RS
BD
Zakon o porezu na
dohodak
Zakon o porezu na
dohodak
Zakon o porezu na
dohodak
Zakon o porezu na
dobit
Zakon o porezu na
dobit
16. Glavni argumenti za prelazak na PDV su:
-
Teže se zakonski i nezakonski izbjegava,
-
Niži su troškovi ubiranja poreza,
-
Više odgovara složenoj strukturi državne zajednice i razvoja fiskalnog federalizma,
-
Podstiče uspostavljanje jedinstva ekonomskog prostora države i primjenu mjera
makroekonomske politike,
-
Eliminiše dvostruko oporezivanje,
-
Uspostavlja pravilniji oblik raspodjele dohotka,
-
Uspostavlja efikasniji sistem poreske uprave,
-
Podstiče razvoj računovodstvene prakse.
17. Prihvatljivost poreza na dodatnu vrijednost
Prihvatljivost ovog poreskog oblika je relativno zadovoljavajuća jer je u osnovi indireknti
porez koji se plaća u potrošnji. Ono što ga čini nepovoljnim je u socijalnom djelovanju
poreza. Iskustva koja postoje pokazala su da zamjerke na ovaj metod poreskog oblika nisu sa
ekonomskog i finansijskog stanovišta. Više se primjedbe odnose na njegovu regresivnost,
postojanje jedne ili više stopa i uticaj na privredni rast. Dileme bi se mogle iskazati u odabiru
poreske osnovice i poreske stope.
18. Koncept PDV-a u BiH, baziran je na preporukama Šeste direktive EU.
Prelazak na sistem PDV-a u BiH nije bio limitiran objektivnim kriterijima, nego naprotiv
predstavlja izraz trenutka i spremnosti da se reformiše poreski sistem. Koncept PDV-a baziran
je na preporukama Šeste direktive EU. Jedino značajnije odstupanje od te Direktive
predstavlja visina propisanog praga ulaska tzv. malih poduzetnika u sistem PDV-a.
19. Najčešće razlike između sistema PDV-a BiH i drugih zemalja.
Ova razlika temelji se na dva osnova pitanja:
-
Da li uvesti PDV sa jednom, uz nultu stopu u izvozu, ili više poreskih stopa?
-
Koje proizvode i usluge treba osloboditi od plaćanja PDV-a?
20. Da li uvesti PDV sa jednom, uz nultu stopu u izvozu, ili više poreskih stopa?
Može se objasniti na analizi prednosti i nedostataka.
21. Pojam regresivnosti poreza na dodatnu vrijednost.
Pojam regresivnosti teško je jednoznačno definisati. Ovakav pristup proizilazi iz promatranja
dohotka u cijelom životnom toku, a ne samo godišnji dohodak, tada i koncept regresivnosti
ostaje upitan. PDV opterećuje ravnomjerno sve dohotke koji pojedinac stiče tokom cijelog
života. Veoma teško je egzaktno odrediti veličinu regresivnosti.
22. Porezi (akcize) u sistemu direktnog oporezivanja.
5

.... je plaćanje na jedinstven račun PDV-a pri državnom trezoru. PDV se uplaćuje na
jedinstveni račun koji je bio otvoren u nekoj banci i stavljen na raspolaganje državnom
trezoru koji bi u skladu sa dogovorenim ključem za raspodjelu PDV-a vršio transfer
sredsatava na račune budžeta koji su korisnici ovih prihoda.
28. Ključ za raspodjelu prihoda.
Kao ključ za raspodjelu prihoda mogli bi biti:
-
Broj stanovnika,
-
Ostvareni porezni prihodi po principu krajnje potrošnje,
-
Dodana vrijednost prema statističkim pokazateljima iz prethodne godine.
29. Poreski obveznik prema Zakonu o PDV-u u BiH.
... je svako lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost kao što su djelatnosti
proizvođača, trgovca ili pružaoca usluga koje se vrši u cilju ostvarivanja prihoda, sva pravna i
fizička lica koja su registrovana kod nadležnih sudova ili nadležnih općinskih, kantonalnih ili
entitetskih organa kao i građani koji obavljaju djelatnosti oporezive u skladu sa Zakonom o
PDV-u.
30. Lica koja podliježu plaćanju PDV-a prema Zakonu o PDV-u.
-
Obveznici koji vrše promet dobrima ili uslugama na koje se obračunava PDV,
-
Poreski zastupnik koga odredi obveznik koje u BiH nema sjedište ni stalnu poslovnu
jedinicu, a koje obavlja promet dobara i usluga u BiH,
-
Primalac usluga nabavljenih prilikom unapređivanja poslovanja, ako pružalac usluga
koji nema sjedište u BiH, ne odredi poreskog zastupnika;
-
Svako lice koje u fakturi drugom dokumentu koji služi kao faktura iskaže PDV, a
koje, u skladu sa zakonom, nije dužno obračunati i uplatiti PDV;
-
Primalac dobara i usluga povezanih sa izgradnjom nepokretne imovine.
31. Tretman pravnih i fizičkih lica u sistemu PDV-a koji ne prelaze prag prihoda od
50.000 KM
Mali privrednici, tj pravna i fizička lica koji ne prelaze prag od 50.000 KM i poljoprivrednici
čiji katastarski prihod ne prelazi iznos od 15.000 KM mogu da postanu obveznici PDV-a ako
podnesu zahtjev UIO i dobiju rješenje o registraciji, te postaju PDV pbveznici narednih pet
godina.
32. Doborovoljna registracija obveznika PDV-a.
Zakonom je propisano da se ne može izvršiti dobrovoljna registracija obveznika PDV-a na
zahtjev lica:
-
Koja vrše iznajmljivanje, poljoprivrednu obradu posjeda ili bilo kojeg njegovog dijela;
-
Koje iznajmljuje prostorije, osim ako se te prostorije izdaju za stanovanje;
-
Koje kupuje i izgrađuje objekte i vrši unapređenje zemljišta u svrhu prodaje
obvezniku.
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti