02.09.2013.

BILJEŠKE SA PREDAVANJA IZ

BANKARSTVA

(str. 1-105)

Rijeka, 2013.

UVOD

BANKARSTVO

Izučava, obrađuje i objašnjava banku, bankarski sustav, bankarsko

poslovanje, različite odnose, procese i operacije koje se javljaju u prometu
novca i kredita preko banaka.

CILJ PREDMETA

Upoznavanje razvoja, funkcija i organizacije banaka, bankarskih poslova i

specifičnih odnosa koje se javljaju u odnosima između banaka i njihovih
klijenata.

POSREDNICI

ŠTEDIŠE INVESTITORI

TRŽIŠTE KAPITALA

Osobe koje imaju višak sredstava (trajno ili privremeno), te investitori

koji su uvijek “potrebitii” novaca, koji ne žele imati poslovni odnos s malim
štedišama, nalaze posrednike koji od malih štediša, odnosno od malih svota
novaca   formiraju   kapital   podoban   za   ulaganja.   Drugi   je   način   pribavljanja
sredstava   tako   da   investitor   izdaje   vrijednosne   papire   (dionice,   obveznice,
komercijalne zapise i sl.)  te ih ponudi na financijskom tržištu. Ako su to male
svote novca mali štediše mogu kupiti te vrijednosne papire.

POJAM, DEFINICIJA BANKE I ZNAČENJE ZA GOSPODARSKI

RAZVOJ

BANKA

Banka je poduzeće, ali ima specifičnosti u poslovanju koje su regulirane

posebnim propisima i praksom. Bavi se uzimanjem i davanjem kredita i
posredovanjem u novčanim plaćanjima u privredi i društvu.

Račić definira banku -

banka je poduzeće koje se svojom glavnom

djelatnošću bavi primanjem i davanjem tj., posredovanjem kredita.

Švicarac Felix Somary -

banka je ustanova ili poduzeće kojem je

uzimanje kredita u obliku novca glavna zadaća.

“Zakon o bankama i drugim financijskim organizacijama” čl.1,2,3./89. (YU)
“Zakon o bankama i štedionicama”94/93

IZRAVNO I POSREDOVANO FINANCIRANJE

POZAJMLJIVAČI IZRAVNO FINANCIRANJE UZAJMLJIVAČI

NSJ - Novčano Investicijski fondovi NDJ- novčano
suficitarne jedinice Brokeri deficitarne jedinice
Dileri
Kućanstva Kućanstva
Poduzeća

DIREKTNA POTRAŽIVANJA

Poduzeća

Država

NOVAC

Država

Inozemstvo Inozemstvo

POSREDOVANO FINANCIJSKO POSREDOVANJE NOVAC
FINANCIRANJE

Poslovne banke; Štedno-depozitne

PREKO TRŽIŠTA

institucije; Osiguravatelji života i imovine;

DIREKTNA POTR.

Mirovinski fondovi; Investicijski fondovi;
Financijske kompanije; Državne

IZRAVNO FINANC.

financijske institucije, itd. PREKO

TRŽIŠTA

- s jedne strane imamo pozajmljivače koji imaju novčane viškove, a s druge

strane imamo uzajmljivače,

- oni mogu sklopiti svoje aranžmane izravno. Dakle izravno pozajmljivači

daju novac, a za uzvrat dobivaju direktna potraživanja. Pritom im mogu
„pomagati“ investicijski fondovi, banke, brokeri, dealeri.

Izravno financiranje nailazi na probleme kao što je npr. nepoznavanje kreditnog
boniteta pa se stoga radije ide preko posrednika.

Struktura financijskih institucija u Hrvatskoj (u %)
-------------------------------------------------------------------------------------------
2000. 2005. 2007. 2010.
-------------------------------------------------------------------------------------------
1. Banke 87,0 78,6 73,5 75,5
2. Otvoreni investicijski fondovi 0,2 2,8 6,2 3,2
3. Zatvoreni investicijski fondovi 3,0 1,2 1,9 -
4. Društva za osiguranje 6,8 5,1 5,1 6,0
5. Stambene štedionice 0,4 1,8 1,4 1,3
6. Obvezni mirovinski fondovi - 3,6 4,3 7,5
7. Dobrovoljni mirovinski fondovi - 0,1 0,1 -
8. Štedno-kreditne zadruge 0,9 0,5 0,5 -
9. Društva za leasing i faktoring 1,7 6,2 7,0 6,5

-------------------------------------------------------------------------------------------
Ukupno

100,0 100,0 100,0 100,0

FUNKCIJE BANKE

1) FINANCIJSKO POSREDOVANJE

a) Prikupljanje sredstava u zemlji i iz inozemstva i po odbitkuobvezne pričuve i

rezervi likvidnosti davanja kredita

b) Ročna transformacija depozita - banke mogu dio kratkoročnih depozita koji

su u masi stabilni transformirati i uložiti u dugoročne plasmane, ali sve u
stabilnim gospodarskim uvjetima.

c) Stvaranje efikasnih i racionalnih metoda mobilizacije i usmjeravanja

sredstava.
- na strani pasive, ulagačima treba ponuditi različite oblike ulaganja ( VP-i

i sl.)

- efikasan način plasiranja znači i otkup VP-a a ne samo davanje kredita
- banke su malo napravile u afirmaciji VP-a

d) Optimalna koncentracija i integracija novčanih tokova u cilju prebrođivanja

teritorijalnih, vremenskih, namjenskih ograda.

- banke su povezane mrežom SWIFT.
- banke su uspješne u:

INTERPERSONALNOM,
INTERTEMPORALNOM,
INTERLOKALNOM posredovanju.

2) POSREDOVANJE U PLAĆANJIMA

Banke obavljaju: a) Platni promet sa inozemstvom
b) Domaći platni promet

3) KREIRANJE NOVCA

je posebna funkcija banaka – to je stvaranje novca-

kreditna multiplikacija

POVIJEST BANAKA

Preduvjeti za razvoja banaka:

1. Robna proizvodnja
2. Tržište
3. Novac

ANTIČKI SVIJET

● Pravo kovanja novca imali su gradovi, hramovi i male države

Problem je bio:

● Mijenjanje novca (nije se moglo tuđim novcem kupovati)
● Posredovanje (između onih koji novac imaju i onih koji trebaju)
● Čuvanje novca
● Posuđivanje novca uz kamatu

3000. pr. kr.

Sumeranski svećenici - početak bankovnih aktivnosti

● Obavljaju platni promet, kreditiraju državu, trgovinu, posebno

prekomorsku.

19. st.

Stoljeće osnivanja i početak rada suvremenih banaka.
Temelji modernog bankarstva!

BANKARSTVO NA PODRUČJU HRVATSKE

Dubrovačka republika

- 1671. Založni zavod – preteča prve hrvatske banke

- 1846. Prva hrvatska štedionica - Zagreb
- 1859. Realna vjeresiona banka zemaljske vlade –
Zagreb
- 1868. Hrvatska eskomptna banka – Zagreb
- 1920. Poštansko-čekovni zavod Zagreb (buduća Poštanska štedionica)

Prve banke na našem području

1859. Općinska štedionica i gradska zalagaonica – Rijeka

1870. Riječka banka - Rijeka

1895. Istarska posujilnica - Pazin

1897. Posujilnica u Voloskom

1898. Prva hrvatska štedionica Gorskog kotara u Vrbovskom

1900. Štediona delničko-čabarskog kotara u Delnicama

1913. Lovranska banka - Lovran

- Burza u Rijeci

Obilježja:

- Rascjepkanost
- Veliki broj privatnih banaka (nakon prvog svjetskog rata 178 banaka)
- Odsustvo specijalizacije

1929/33. problemi u mnogim bankama - stečaj, likvidacija, fuzija s drugima

KARAKTERISTIKE BANKARSKOG SUSTAVA POSLIJE DRUGOG
SVJETSKOG RATA

Etape su:

1) 1945.-1952.

1945-te godine banke su nacionalizirane, preuzima ih država. Zagreb je bio
najveće financijsko središte u razdoblju između dva rata, a kasnije to postaje
Beograd. To je bilo razdoblje državnog bankarstva. Narodna Banka Jugoslavije
tada je propisivala i određivala sve.

2) 1952.-1965.

- Započelo je razdoblje radničkog samoupravljanja. Banke su transformirane od
državnih pretežito u komunalne banke, ali je snažan utjecaj vlasti i države ostao.
Pokazalo se neuspješnim.

3) 1965.-1977. (privredna reforma)
4) 1977.

, pa nadalje. Donosi se Zakon o bankama, reforma, eksperiment u

bankarstvu.

Postojale su:

a) INTERNE BANKE

- financijske službe unutar velikih sistema

b) OSNOVNE BANKE

- koje su obavljale temeljne bankarske

poslove, jedine prave banke, depozitni, kreditni i ostali poslovi

c) UDRUŽENE BANKE

- banke na razini republika, banke koje

su bile glavna poluga tadašnjoj vlasti za utjecaj na bankarstvo, obavljale devizno
poslovanje

OBILJEŽJA SUSTAVA

1) ADMINISTRATIVNO REGULIRANJE POSLOVANJA
2) VELIKI GUBICI U BANKAMA

- banke su bile “asocijacije udruženog

rada¨, “servis udruženog rada¨ što je značilo da ne moraju poslovati pozitivno
zato jer su one zajedničke, a posljedica tih gubitaka je:

- Financijski rezultat banaka je bio zajednički dohodak (ako ga je bilo)
- Velika svota nenaplaćenih potraživanja
- Inflatorno financiranje
- Poteškoće u održavanju likvidnosti - krediti se nisu vraćali
- Neizvršavanje obveza prema deponentima i korisnicima kredita
- Zavisnost privrede o bankama

1989. novi “Zakon o bankama i drugim financijskim organizacijama”
Stvorena je osnova za izgradnju novog bankarskog sustava - banke postaju
dionička društva

2) INTERNACIONALIZACIJA FINANCIJA

Međunarodne financije sve više jačaju i šire se:

•

viškovi novčanih sredstava u nekoj zemlji idu na međunarodno tržište,

•

razvoj svjetske trgovine traži međunarodno financiranje,

•

multinacionalne kompanije i banke šire mrežu podružnica i poslovnih

jedinica širom svijeta,

•

dionice i obveznice kotiraju na više burzi u svijetu,

•

instrumentima državnog duga (SAD, V.Britanija, Njemačka, Japan)

trguje se na svim važnim tržištima,

•

devizno-valutno tržište je cjelodnevno svjetsko tržište,

•

u pasivama i aktivama banaka sve je značajnije sudjelovanje stranih

osoba,

•

kapital se brzo premješta radi razlika u prinosima, međunarodni sustav

financiranja donosi rizike tečajnih razlika, likvidnosti i promjena
kamatnih stopa ali se stvaraju i zaštitni mehanizmi,

•

osnivaju se offshore financijski centri u kojima velike korporacije,

banke i druge institucije otvaraju podružnice, fondove itd. da bi
putem njih obavljale poslovanje radi manjih poreza i izbjegavanja
drugih ograničenja.

3. SEKURITIZACIJA

(eng. "security" = vrijednosnica, vrijednosni papir)

Širi značaj:
•

pojava pozajmljivanja novčanih sredstava na tržištu primjenom
vrijednosnica kao kreditnih instrumenata – zadužnica,

•

općenito primjena vrijednosnica kao financijskih instrumenata.

Uži smisao:

•

praksa kreiranja utrživih financijskih potraživanja - zadužnica na

temelju nekih oblika aktive,

•

klasični oblici potraživanja (aktiva) koji su sigurni ali najčešće

neutrživi prije roka dospjeća podloga su za izdavanje utrživih
vrijednosnica koje čine obveze u pasivi,

na taj način pribavljaju se nova sredstva potrebna za poslovanje.

Potraživanje se može ostaviti u aktivi i u pasivi izdati zadužnice.

Potraživanje se može izdvojiti (prodati) posebnoj trećoj osobi koja će
izdati zadužnice temeljem dobivene aktive, a tako pribavljen novac
dati banci od koje je primila aktivu.

•

treća osoba će iz naplaćenih dospjelih rata u aktivi otplaćivati

obveze po dospijećima VP-a u pasivi,

Reregulacija

je proces koji se zbiva u svim zemljama. Tim

procesom omogućava se bankama slobodnije poslovanje u skladu s
tržišnim uvjetima.

•

Država može više pomoći gospodarstvu osiguravajući mu

stabilan, pravedan, djelotvoran i transparentan financijski sustav,
nego zabranama,

•

Nova regulatorna pravila više pozornosti obraćaju preventivnom

djelovanju, zaštitnim mehanizmima, sigurnosti malih štediša i
investitora,

•

Baselski komitet bankovnih supervisora donio je niz pravila za

poslovanje banaka koja su prihvatile mnoge zemlje, pa i Hrvatska.

5. TEHNOLOŠKA REVOLUCIJA I FINANCIJE

• Nakon 1970.g. razvoj informatike i telekomunikacija omogućio je:

pojeftinjenje i inovacije financijskih proizvoda, usluga i procesa,

ulazak banaka u gotovo sve poslove na financijskih tržištima, ali im

nametnuo potpuno organizacijsko,

tehnološko i kadrovsko

restrukturiranje,

izazvao velike troškove ulaganja u tehnologiju,

promijenio kanale distribucije usluga i

izazvao druge promjene koje upućuju da se suvremene banke nalaze

u razdoblju svojevrsne tehnološke tranzicije,

•

Računala i uvođenje "elektroničkog bankarstva" radikalno su snizili

troškove bankovnih usluga povećanom produktivnošću i ekonomijom
razmjera,

•

Tehnologija je bankama omogućila uvođenje novih poslova i novih

proizvoda:

kombinacije transakcijskih i štednih računa,

primjena kartica (kreditne, debitne),

pojednostavljena plaćanja, obračuni i evidencije,

automatsko informiranje ili izvještavanje o stanju i promjenama na

računima,

čip ili pametne kartice s više funkcija.

•

Tehnologija briše vremenske i prostorne granice,

nema razlika između lokalnih regionalnih,

nacionalnih i

internacionalnih banaka jer je danas svakoj od njih dostupan svaki
segment financijskih tržišta,

klijenti banke raspolažu novcem u svako doba (bankomati, direktan
pristup),

dematerijalizacija vrijednosnica na tržištu,

POS -terminali

SWIFT - sustav međunarodnih međubankovnih financijskih
telekomunikacija, računalna mreža,

telefonsko i internet bankarstvo.

Problemi u bankama:

visoki početni troškovi ulaganja u tehnologiju,

"dupliranje" kanala distribucije usluga - klasična mreža poslovnica i

novi kanali,

poteškoće u tehnološkom "prekrajanju" banke,

zaštita podataka i zaštita od kriminalnih radnji,

nedovoljna razina financijske tehnokulture klijenata itd.

6) ULOGA DRŽAVE NA FINANCIJSKOM TRŽIŠTU

•

regulativna funkcija

•

izravno sudjelovanje na financijskim tržištima

REGULATIVNA FUNKCIJA DRŽAVE
• država zakonima određuje:

a) izgled bankovnog, kreditnog i novčanog sustava,
b) djelatnost ostalih financijskih institucija,
c) uvjete emisije vrijednosnica,
d) funkcioniranje financijskih tržišta itd.

•

propisima se utvrđuje okvir unutar kojega se na tržišnim principima

odvijaju financijske transakcije,

•

nadzor nad djelovanjem financijskog sustava obavlja monetarnom

kontrolom i monetarno-kreditnom politikom središnja banka.

IZRAVNO SUDJELOVANJE DRŽAVE NA

FINANCIJSKIM

TRŽIŠTIMA

•

odvija se kroz politiku javnog duga, nedostajuća sredstva u proračunu

država pribavlja emisijom trezorskih zapisa, srednjoročnih nota,
dugoročnih obveznica, izravnim pozajmljivanjem od banaka, ponegdje
i kreditima od središnje banke

DRŽAVA SE NA TRŽIŠTE UKLJUČUJE

•

preko lokalnih organa vlast

i (municipalne obveznice i note),

•

putem posebnih agencija, institucija i fondova

•

financiranje izvoza, poljoprivrede, stambeno financiranje, studentski

zajmovi i sl.

Novi procesi:

ATM (bankomati)

POS terminali

automatski kliring

SWIFT

telefonsko bankarstvo

internet itd.

Razlozi inovacija:

promjenljiva inflacija

različite kamatne stope i tečajevi

regulacija bankovnog poslovanja

porezni propisi

napredak tehnologije i znanosti itd.

9. OKRUPNJAVANJE

Oblici okrupnjavanja:

Bankovni holding

- je oblik okrupnjavanja kojim jedna banka (banka

"majka") ima kontrolni paket dionica s pravom glasa u drugoj ili više
drugih banaka ili financijskih institucija (banka "kćer")

• Holding se osniva radi:

koncentracije kapitala

izbjegavanja propisa

obavljanja nebankarskih poslova itd.

• Osnivanjem holdinga banke sve više šire svoje poslovanje na područja

pružanja nebankovnih usluga: osiguranje, leasing, poslovanje s
vrijednosnicama itd.

Bankovni konzorcij

- je način okrupnjavanja kapitala udruživanjem

banaka radi ostvarivanja nekog značajnog posla, što ga neka od
njih pojedinačno ne bi mogla obaviti.

Bankovni sindikat

- čini grupa banaka koje odobravaju sindicirani

kredit, gdje svaka od tih banaka sudjeluje u dijelu tog kredita.
Bankovni sindikat može činiti i grupa investicijskih banaka
koje kupuju veći paket vrijednosnih papira.

10. GLOBALIZACIJA

banke sve više posluju po čitavom svijetu, međusobno se vlasnički

povezuju i padaju barijere između pojedinih regija, zemalja i
kontinenata

11. DESPECIJALIZACIJA

sve veći broj banaka bavi se svim bankovnim poslovima,

moderna tehnologija to omogućava,

ima mišljenja da će ponovno doći do specijalizacije radi snižavanja

troškova i sve veće konkurencije između banaka i nebankarskih
organizacija.

VRSTE BANAKA

1) Emisione
2) Univerzalne
3) Specijalizirane

(komercijalne, razvojne, poslovne, eskontne, lombardne,

akceptne, hipotekarne, devizne, granske banke)

A) Središnja banka - emisiona ustanova

- Glavna funkcija je izdavanje novca (nekada privilegij pojedinih banaka).
- Stabilnost novca i financiranja ovise o samostalnosti i nezavisnosti

Središnje banke

Funkcije središnje banke:

1. Regulira opticaj novca i emisiju kredita zbog stabilnosti vrijednosti novca

kao i likvidnosti i solventnosti privrednog sustava.

2. Vodi brigu o likvidnosti i solventnosti banaka i to: -u zemlji i -prema

inozemstvu

3. Brine se o platnoj bilanci banke i njenoj uravnoteženosti
4. Izdaje novac
5. Obavlja transakcije za državu - platni promet, uzimanje kredita, eventualno

financiranje proračuna itd.

Središnja banka Republike Hrvatske je HNB.

HRVATSKA NARODNA BANKA



CILJEVI

Osnovni cilj HNB-a jest u okviru njezinih ovlasti, postizanje i održavanje
stabilnosti cijena. Ne dovodeći u pitanje ostvarenje svog osnovnog cilja, HNB
će podupirati gospodarsku politiku RH i pritom će djelovati u skladu s načelima
otvaranja hrvatskog gospodarstva i slobodne konkurencije.



MJERE CENTRALNE BANKE

C3) POSLOVNE BANKE su

banke velikih industrijskih i trgovačkih koncerna

i kartela

Bave se: financiranjem poduzeća, emisijom vrijednosnim papira (vlastitih

i tuđih), raznim financijskim transakcijama.

C4) ESKONTNE BANKE

- eskontiraju VP-e

C5) LOMBARDNE BANKE

$ Odobravaju kredite na bazi zaloga (zlato, vrijedni predmeti, VP, itd.)

C6) AKCPETNE BANKE

$ Daju akcept-prihvat (mjenica akceptirana)

C7) HIPOTEKARNE BANKE

$ Odobravaju kredite na osnovu hipoteke

C8) DEVIZNE BANKE

$ Obavljaju devizne poslove, vanjska trgovina i devizne transakcije

C9) GRANSKE BANKE

$ Obavljaju poslove za pojedine djelatnosti (npr. stambeni krediti,

poljoprivreda itd.)

NEBANKARSKE ORGANIZACIJE

VRSTE NEBANKARSKIH ORGANIZACIJA

1) Štedionice
2) Štedno-kreditne zadruge, kasnije kreditne unije (nastale unutar velikih

poljoprivrednih kombinata; vrlo uspješna prije na području PGŽ-a)

3) Kreditna udruženja
4) Osiguravajuće organizacije
5) Mirovinski fondovi
6) Investicijski fondovi, financiranje izvoza
7) Diskontne i eskontne ustanove
8) Platno-prometne institucije
9) Leasing ustanove, itd.

KARAKTERISTIKE SU:

- Heterogene (raznovrsne)
- Srednjoročni i dugoročni poslovi
- Humana funkcija ( mirovinski fondovi)
- Poslovi na ugovornoj ili neugovornoj osnovi
- Nisu članice monetarnog sustava, ne kreiraju novac i na njih se ne

odnose propisi monetarno-kreditne politike

- Često puta beneficiran (povlašten) položaj - nema ograničenja (kamate,

obim kredita, porez, itd.)

- Specifične nebankarske usluge
- Dolazi do preuzimanja njihovih poslova od strane banaka

FINANCIRANJE IZDAVANJEM VRIJEDNOSNIH PAPIRA

VRIJEDNOSNI PAPIR

je pismena isprava kojom se izdavatelj obvezuje

ispuniti obvezu sadržanu u vrijednosnom papiru njegovom imatelju.

KARAKTERISTIKE:

1) Sadrži određeno pravo
2) Može biti predmet prometa

VRSTE VRIJEDNOSNIH PAPIRA:

1)  Na ime
2)  Na donositelja
3)  Po naredbi

PREMA PRAVU KOJE SADRŽI:

Stvarno-pravni

: skladišnica, tovarni list

Obvezno-pravni

: ček, mjenica, obveznica, komercijalni zapis, blagajnički

zapis, certifikat o deponiranim sredstvima

3) Vrijednosni papiri

pravom učešća (udjela

) - dionica

DIONICA

- je isprava o vlasništvu nad sredstvima uloženim u poduzeće, banku ili drugu
organizaciju.

Dionica može biti uplaćena:
1)  U novcu
2)  U stvarima
3)  U pravima itd.

Dionica banke prodaje se isključivo za novac.

U RH svi VP-i su dematerijalizirani, a račune vodi Središnje klirinško
depozitarno društvo (SKDD).

VRSTE DIONICA

1. S obzirom na osnivanje:

Osnivačke

dionice ili dionice prve emisije - moguća veća prava

- Na donositelja

2) Prema sigurnosti naplate:

- Osigurane

: hipotekom, imovinom, garancijom banke, itd.

Neosigurane

3) Prema dohotku (prinosu):

fiksnom

kamatom

promjenljivom

kamatom

pravom udjela

u dobiti

4) Prema valuti:

- U

domaćoj

valuti

- U

stranoj

valuti

5) Prema emitentima:
- Obveznice

javnog

sektora

- Obveznice

privatnog

sektora

6) Prema specijalnom klauzulama:

- Konvertibilne

- mogućnost konverzije u obične dionice

- Obveznice

s opozivom

- izdavatelj ih može povući prije roka dospijeća uz

plaćanje provizije
-

Pridružena punomoć

- daje pravo vlasniku da kupi obične dionice po

unaprijed utvrđenoj cijeni

KOMERCIJALNI ZAPISI

Isprava kojom se izdavatelj obvezuje u određenom roku isplatiti imatelju iznos
glavnice plus kamatu

KARAKTERISTIKE:

- Izdaju ih poduzeća, a banke kupuju
- Dospijeće do 1 godine (najčešće 3 mj., 6 mj.)
- Jednostavan postupak izdavanja
- Može, ali ne mora garantirati banka
- Omogućen promet
- Osim kamate mogu se davati neke pogodnosti

Banka može izdavati:

● Obveznice
● Dionice
● Blagajničke zapise
● Certifikate o deponiranim sredstvima

BLAGAJNIČKI ZAPISI

Kratkoročni vrijednosni papiri s rokom dospijeća do 1 godine (najčešće:

rok 1mj., 3 mj. i 6 mj.)

CERTIFIKATI O DEPONIRANIM SREDSTVIMA

- Dugoročni vrijednosni papiri
- Supstitut štednim depozitima
- Moguć promet

BANKOVNI POSLOVI

Banka obavlja:

a) osnovne financijske usluge
b) dodatne financijske usluge
c) pomoćne usluge

a) Osnovne financijske usluge:

1) Primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
2) Odobravanje kredita i drugih plasmana iz tih sredstava

3)  Izdavanje garancija ili drugih jamstava
4)  Factoring
5)  Financijski najam (leasing)
6)  Kreditiranje i financiranje komercijalnih poslova
7)  Trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta:
a) instrumentima tržišta novca i ostalim VP-ima
b) devizama i stranim valutama
c) financijskim terminskim ugovorima i opcijama
d) valutnim i kamatnim instrumentima
8)  Platni promet u zemlji i s inozemstvom
9)  Prikupljanje, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti

pravnih i fizičkih osoba

10)

Izdavanje i upravljanje instrumentima plaćanja

11)

Iznajmljivanje sefova

12)

Posredovanje pri sklapanju financijskih poslova

13)

Usluge vezane uz VP-e i poslovi skrbništva

14)

Upravljanje imovinom klijenata (npr. mirovinskim i investicijskim

fondovima)

15)

Savjetovanje u pogledu strukture kapitala, poslovne strategije,

financiranja i sl.

b) Dodatne financijske usluge

1)Prodaja polica osiguranja

8.) Odgovarajući akt nadležnog nadzornog tijela ukoliko to proizlazi iz propisa

koji utvrđuju obavljanje određenih ostalih financijskih usluga predviđenih
poslovnim planom banke (npr. prodaja osiguranja)

9.) Dokumentacija koju odredi HNB, a na temelju koje je moguće utvrditi

postoje li kadrovski, tehnički i organizacijski uvjeti za obavljanje usluga na
koje se odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja

HNB u roku od 6 mjeseci prihvaća ili odbija zahtjev.

DIONICE BANKE

- Dionice banke moraju glasiti na ime
- Dionice banke moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije upisa
osnivanja ili upisa povećanja temeljnog kapitala u sudski registar
- Dionice banke se u dematerijaliziranom obliku

KREDITI I JAMSTVA ZA STJECANJE DIONICA BANKE

● Banka ne smije izravno ili neizravno kreditirati ili davati jamstva za

stjecanje dionica banke ili dionica poduzeća u čijem kapitalu ima 20 ili
više posto udjela, osim ako takvim stjecanjem dionica, tj., poslovnog udjela
prestaje svaka kapitalna povezanost banke sa odnosnim društvom

● Iznimno banka smije davati kredite ili jamstva na kredite svojim

zaposlenicima i zaposlenicima njezinih ovisnih društva za kupnju vlastitim
dionica banke. Ukupni iznos takvih kredita i jamstava ne smije prelaziti
10% temeljnog kapitala banke.

POVLAŠTENE DIONICE

Banka ne smije imati u svom temeljnom kapitalu povlaštenih dionica više
od ¼ svih izdanih dionica

SUGLASNOST ZA STJECANJE KVALIFICIRANOG UDJELA (10%)

- Za stjecanje dionica banaka na temelju kojih osoba izravno ili neizravno
sječe kvalificirani udjel u banci potrebno je prethodna suglasnost HNB-a
- Imatelj kvalificiranog udjela mora za svako daljnje stjecanje dionica
banaka na osnovi kojih sječe više od 20%, 33%, 50% ili 75% udjela u
glasačkim pravima ili u kapitalu banke ili na osnovu kojih kontrolira
banku, dobiti suglasnost HNB-a

PRAVNE POSLJEDICE STJECANJA BEZ SUGLASNOSTI

Osoba koja pribavi dionice bez suglasnosti HNB-a nema pravo glasa temeljem
dionica koje je pribavila na taj način.

UPRAVA BANKE

1) Primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima + odredbe Zakona o

kreditnim institucijama

2) Moraju biti najmanje 2 člana u radnom odnosu s bankom na neodređeno i

puno radno vrijeme

3) Najmanje 1 član mora znati hrvatski jezik
4) Najmanje 1 član mora imati prebivalište u RH

Uvjet za članstvo u upravi banke:
1. VSS (visoka stručna sprema)
2. Odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za

vođenje poslova banke (3 godine u banci, ili 6 godina na usporedivim
poslovima)

3. Da osoba nije bila na rukovodećim položajima u banci ili trgovačkom

društvu nad kojim je otvoren stečajni postupak ili oduzeto odobrenje za rad

4. Da osoba nije član nadzornog odbora te banke ili nadzornog odbora neke od

banaka u RH

5. Nad čijom imovinom nije otvoren stečajni postupak
6. Osoba koja ispunjava uvjete iz ZTD-a za člana uprave
7. Osoba koja nije član uprave tj. prokurist drugog trgovačkog društva



Član uprave treba dobiti prethodnu suglasnost HNB-a



Mandat maksimalno 5 godina



Nadzorni odbor izuzetno može bez suglasnosti HNB-a na vrijeme najviše do
3 mjeseca izabrati svoje članove za zamjenike članova uprave ako nedostaju
članovi uprave ili ako u mogućnosti obavljati svoju funkciju

DUŽNOSTI I ODGOVORNOSTI ČLANOVA UPRAVE (su dužnosti koje
proizlaze iz ZTD-a, ali i Zakona o kreditnim institucijama):

1) Da banka posluje u skladu s pravilima o upravljanju rizicima
2) Praćenje rizika kojima je banka izložena u svom poslovanju i usvajanje

odgovarajućih procedura putem kojih banka upravlja rizicima

3) Sustavno praćenje, procjenu i strategiju održavanja tj. dosezanja adekvatne

razine kapitala u odnosu na rizike kojima je banka izložena

4) Funkcionalnost sustava unutarnjih kontrola za cijelo područje poslovanja

banke

5) Nesmetano obavljanje unutarnje revizije

Odlučuje o:
- Izboru i razrješenju članova Nadzornog odbora
- Godišnjem financijskom izvještaju i upotrebi dobiti
- Davanje razrješnice (prihvatiti izvješće o njihovom radu) članovima uprave
i Nadzornog odbora
- Imenovanju revizora banke
- Povećanju i smanjenju osnovnog kapitala i sl.

POSLOVANJE BANKE

Banka obavlja poslove:



U svoje ime i za svoj račun



U svoje ime i za račun drugih (komisioni poslovi)



U ime i za račun drugih (banka je agent)

Poslovi banke prema bilančno-analitičkom obilježju:



Pasivni



Aktivni



Neutralni

Prema funkcionalnosti:



Kreditni poslovi



Poslovi mobilizacije sredstava



Komisioni-posrednički



Vlastiti



Kontrolno-upravni



Administrativno-planski

Prema ročnosti:

● Kratkoročni - do 1 godine
● Dugoročni - preko 1 godine

Prema valutnoj strukturi:

● Kunski
● Devizni

BILANCA BANKE

AKTIVA – potraživanja

PASIVA - izvori

● Likvidna sredstva

● Depozitni izvori

● Kreditni plasmani

● Nedepozitni izvori

● Nekreditni plasmani

● Rezerve i kapital

● Materijalna imovina

● Ostalo

● Vlasnička ulaganja
● Ostalo

FORMIRANJE IZVORA SREDSTAVA

Ukupni izvori = financijski potencijal

KREDITNI POTENCIJAL = FINANCIJSKI POTENCIJAL minus
PRIČUVE

Pričuve: obvezna pričuva i pričuva likvidnosti

Izvori su:

Prema ročnosti:
1. kratkoročni - do 1 godine
2. dugoročni - preko 1 godine

Prema vrstama:
1. depozitni
2. nedepozitni
3. kapital i rezerve

Prema “vlasništvu”:
1. tuđi izvori - depoziti, krediti
2. vlastiti izvori - kapital i rezerve

Prema obvezi vraćanja:
1. povratni
2. nepovratni

DEPOZITI - prikupljena sredstva

Prema ročnosti:

Po viđenju

- sredstvima se može raspolagati neograničeno, u pravilu se

obračunava vrlo mala kamata, npr. tekući i žiro računi

Oročeni

- plaća se nešto viša kamata, sredstvima se može raspolagati

nakon proteka ugovornog roka

Kratkoročni -

do 1 godine

Dugoročni

- preko 1 godine

- Bez namjene - vlasnik prima samo kamatu
- S namjenom - radi dobivanja kredita,radi pokrića neke

obveze npr. akreditiv, garancija i sl.

e) popis vrijednosnih papira i druge imovine (zlato, plemenite kovine,

potražna salda itd.) koja može biti podloga za odobravanje kredita;



Banka korisnik kredita za likvidnost treba biti solventna;



Kredit za likvidnost HNB može otkazati.

KRATKOROČNI KREDIT NA OSNOVI ZALOGA VP (LOMBARDNI
KREDIT)



HNB odobrava lombardni kredit u visini :

90% nominalne vrijednosti vrijednosnih papira založenih za ovu
namjenu (postotak se povremeno mijenja) ,

predmet zaloga: trezorski zapisi Ministarstva financija RH.

- Korištenje: tijekom dana
- Povrat: banka je dužna vratiti kredit slijedeći obračunski dan

- Visina lombardnog kredita (postotak od zapisa) kao i broj dana korištenja
kredita povremeno se mijenjaju odlukom HNB-a.

d) Krediti od

specijaliziranih banaka i fondova

- za obnovu
- za izvoz - krediti HABOR-a
- za druge namjene

1) ZADUŽENJA U INOZEMSTVU

Prema roku povrata:

kratkoročna

dugoročna ( za klijente, za banku)

Prema obliku:

financijski krediti i depoziti

namjenski krediti

2) SREDSTVA PRIBAVLJENA IZDAVANJEM VP

kratkoročna - blagajnički zapisi

- dugoročna - obveznice, certifikati

4) KAPITAL I REZERVE - vlastiti izvori

(kasnije detaljnije)

USMJERAVANJE BANKOVNIH SREDSTAVA

1) LIKVIDNA SREDSTVA

● Žiro račun - u kunama
● Devizni računi u zemlji i inozemstvu
● Blagajna
● Trezor

Sredstva su potrebna banci za redovno poslovanje što znači podmirivanje
dospjelih obveza prema deponentima i vjerovnicima (pasiva) i dospjelih obveza
po odobrenim kreditima, garancijama itd. (aktiva)

2) NEKREDITNI PLASMANI

- Obvezna ili dobrovoljna ulaganja
- Manja kamata nego kod kreditnih plasmana
- Banke ih nastoje svesti na minimum

OBVEZNA PRIČUVA

Osnovica za obračun sastoji se od kunskog i deviznog dijela.



primljeni depoziti i krediti



obveze po osnovi financijskog najma



izdani vrijednosni papiri (osim vlasničkih)



hibridni i podređeni instrumenti

U osnovicu za obračun ne ulaze:



sredstva dobivena od HNB



krediti i depoziti dobiveni od banaka koje obračunavaju obveznu pričuvu



krediti i depoziti od HBOR-a

Obračun obvezne pričuve



prosječno dnevno stanje od prvog do zadnjeg dana u prethodnom
mjesecu;

- Stopa obvezne pričuve kreće se od 13% do 15% i povremeno se mijenja
odlukom HNB-a.

- Izdvajanje sredstava u kunama, eurima i američkim dolarima.
- HNB je ranije plaćala minimalnu kamatu, ali sada kamate više nema.

POSEBNA (GRANIČNA) OBVEZNA PRIČUVA

Odluku o uvođenju donosi HNB ako ocijeni da treba poduzeti restiktivne mjere
radi:

4. Kredit omogućava da kupac postane potrošač i onda kada nema dovoljno
vlastitih sredstava. Kupac kreditom anticipativno dobiva kupovnu snagu.

5. Podupiranje međunarodne razmjene i to financiranjem pripreme izvoza i/ili
kreditiranjem izvoza.
6. Financiranje razvoja gospodarski nerazvijenih područja. Kreditiranjem se
ubrzava njihov gospodarski razvoj i povećava standard života.

7. Kontrolna funkcija - HNB svojim mjerama djeluje na kreditnu i monetarnu
politiku, na poslovanje banaka i posredno na gospodarstvo.

HNB obavlja kontrolnu funkciju s makroaspekta, a

s mikroaspekta tu funkciju obavljaju banke i to praćenjem poslovanja
poduzeća, a odobravanjem kredita djeluju na njihovo poslovanje i razvoj.

Vrste kredita:

1) Prema predmetu na koji glase i u kojem moraju biti podmireni

naturalni (robni)

krediti – odobravaju se i podmiruju u robi – danas

samo iznimno

novčani

krediti

2) Prema subjektima koji odobravaju kredite:

komercijalni

- prodavač robe odobrava kredit kupcu u robi a on mu

vrijednost odobrenog kredita vraća u novcu

bankovni

kredit - banka ga odobrava

klijentima ili drugim bankama

3) Prema roku povrata:

kratkoročni

- do 1 godine

srednjoročni

- od 1 - 10 godina

dugoročni

- preko 10 godina (najčešće za

financiranje investicija)

U hrvatskoj praksi odobravaju se kratkoročni (do 1 godine) i dugoročni krediti
(preko 1 godine).

4) Prema svrsi

proizvođački

- za potrebe proizvodnje

potrošački

- za povećanje kupovne moći, stanovništva i drugih osoba

koji dobivene kredite koriste za kupnju potrošnih roba

5) Prema namjeni:

a) krediti za

obrtna sredstva

- odobravaju se za potrebe tekuće

proizvodnje i prometa

b) krediti za

investicijsku potrošnju

– za financiranje razvoja industrije,

prometa, infrastrukture itd.

6) Prema načinu osiguranja (povrata):

otvoreni

krediti – odobravaju se na osnovu povjerenja - bez pokrića i

garancije dužnika

pokriveni

– traži se pokriće u VP, zalogu nekretnine ili s nekim

drugim instrumentom

7) Prema domicilu davatelja kredita

tuzemni

- kredit domaćoj osobi

inozemni

- kreditor je u jednoj zemlji, a dužnik u drugoj

8) S gledišta plaćanja kamata

kamatni

krediti - nose kamatu i pretežiti su oblik kredita

beskamatni

krediti - ne nose kamatu, već u pravilu samo neku

simboličnu proviziju

9) Sa stanovišta mogućnosti uporabe

namjenski

kredit – koristi se samo za unaprijed utvrđenu namjenu

nenamjenski

- dužnik ga koristi slobodno

10) Prema načinu vraćanja:

jednokratni

- vraćaju se u cijelosti protekom ugovorenog roka

obročni

- vraćaju se prema ugovorenim rokovima otplate pojedinih

dijelova kredita

anuitetni

- otplata se vrši ravnomjerno, u obliku anuiteta (otplata i

kamata)

Kreditna sposobnost dužnika (primjena od 2010.)

Banka je dužna kreditnu sposobnost dužnika procjenjivati najmanje po
sljedećim osnovama:

1) - statusnim, osobnim i ekonomskim karakteristikama dužnika,

- stručnosti uprave i višeg rukovodstva,

- kvaliteti planova i programa za čiju realizaciju banka pruža financijsku
podršku;

2) razini kapitala i rezervi kojima dužnik raspolaže i njihovu udjelu u njegovoj
bilanci;

3) imovinskoj snazi dužnika;

4) dužnikovoj likvidnosti i profitabilnosti;

5) dužnikovim novčanim tokovima ostvarenima u proteklom razdoblju i

-očekivanim budućim novčanim tokovima u odnosu na njegove obveze;

6) - uvjetima pod kojima dužnik posluje i perspektivi dužnika te

- njegovu položaju na tržištu, kao i

rambursni

- u međunarodnoj razmjeni
- banka uvoznika akceptira mjenicu uvoznika koju on predaje izvozniku
- izvoznik dobiva sredstva od rambursne banke na temelju mjenice i izvozne
dokumentacije
- naplatom mjenice uvoznika rambursna banka zatvara rambursni kredit

DUGOROČNI KREDITI

- rok povrata preko 1 godine
- veći rizik
- sigurniji instrumenti osiguranja vraćanja
- drugačiji sistem odobravanja
- poseban način korištenja kredita

Investicijski

namjene: kupovina opreme, građevinski objekti, infrastruktura itd.

ocjena projekta – posebna metodologija

korištenje - plaćanjem situacija, faktura

vraćanje: rate, anuiteti

Hipotekarni

- za izgradnju stambenih objekata

4. Krediti za

pokriće prodaje

na kredit i izvođenje investicijskih radova:

proizvođačima i izvođačima radova (brodovi, prijevozna sredstva, oprema,
investicijski radovi)

rok povrata - do 10 godina

osiguranje vraćanja:

- avalirane mjenice koje izvođač indosira banci koja je dala kredit
- hipoteka (brod, objekt)

Krediti za

trajna obrtna sredstva

- rok povrata do 5 godina

- doznaka sredstava na žiro račun zajmotražitelja

KREDITI STANOVNIŠTVU

1. POTROŠAČKI KREDITI

- direktno ili putem trgovina
- namjena: tekstil, bijela tehnika, namještaj itd.
- rok: 3 mj. do 2 godine

2. KREDITI ZA STAMBENU IZGRADNJU ili kupovinu stana

- osnov: učešće ili oročeni depozit
- rok: 15 - 20 godina

osiguranje: hipoteka, 2 - 3 jamca, ostali instrumenti

3. KREDITI ZA UNAPRJEĐENJE PRIVREDNE DJELATNOSTI

- obrtnicima
- namjena: građevinski objekti, oprema itd.
- rok: 8 - 12 godina
osnov: učešće ili oročeni depozit

4. LOMBARDNI KREDITI

na bazi zaloga vrijednih predmeta, VP, itd.

5. POZAJMICE NA OSNOVU OROČENIH DEPOZITA

- kratkoročne

cilj: da se ne prekine rok oročenja

6. KONTOKORENTNI

pokriće minusa na tekućem računu

7. KREDITI ZA KUPNJU DIONICA

8. KREDITI ZA KUPNJU AUTOMOBILA

9. GOTOVINSKI KREDITI

10. OSTALE VRSTE

POSREDNIČKI (NEUTRALNI) POSLOVI

Banka je: - posrednik, jamac ili opunomoćenik
- radi za proviziju

Domaći platni promet

- obavljaju ga banke same ili putem FINE

Međunarodni platni promet

(početak 1965. - 1967.)

- obavljaju ga banke koje su za to ovlaštene

Preduvjeti:
- kadrovski, organizacijski, tehnički (SWIFT);

- korespondentski odnosi (razmjena potpisa, šifara);
- devizna sredstva na kontokorentnim računima

INSTRUMENTI: doznaka, ček, akreditiv, inkaso dokumenata

HRVATSKA BANKOVNA BONITETNA REGULATIVA



Temelji se na Baselskim standardima i u vrlo visokom stupnju usklađena je s
bankarskim propisima koji se primjenjuju u gospodarsko-razvijenim
zemljama.



Bankovna bonitetna regulativa je regulacijski okvir za sigurno i stabilno
poslovanje banke



U užem smislu temelji se na Zakonu o kreditnim institucijama i pripadajućim
podzakonskim aktima



U širem smislu obuhvaća propise kojima je uređeno:

1. djelovanje HNB-a
2. devizno poslovanje
3. kreditni poslovi sa inozemstvom
4. funkcioniranje tržišta novca i kapitala
5. izdavanje i promet VP-a
6. stečaj
7. računovodstvo i računovodstveni standardi

REGULACIJSKI KONCEPT OBUHVAĆA:

a) jamstveni kapital i minimalnu adekvatnost kapitala
b) klasifikaciju plasmana po rizičnosti i formiranje posebnih rezervi za pokriće
rizika
d) ograničenja izloženosti banke (prema jednoj osobi, dioničarima, velika
izloženost, itd.)

JAMSTVENI KAPITAL I ADEKVATNOST KAPITALA

JAMSTVENI KAPITAL= osnovni kapital + dopunski kapital

Adekvatnost kapitala= jamstveni kapital / ukupna ponderirana

aktiva * 100

ADEKVATNOST KAPITALA

- je odnos između jamstvenog kapitala i

rizikom ponderirirane aktive uvećane za druge rizikom ponderirane stavke.

ADEKVATNOST KAPITALA = JAMSTVENI KAPITAL

KREDITNI RIZIK + TRŽIŠNI RIZIK + OPERATIVNI RIZIK

Minimalna adekvatnost kapitala:
Prema Baselskim standardima je 8%.
Prema Zakonu o kreditnim institucijama (2009.) je 12%.

-Rizikom ponderirana aktiva

je zbroj knjigovodstvenih stanja

odgovarajućih aktivnih bilančnih i izvanbilančnih stavki ponderiranih
stupnjevima kreditnog, tržišnog i drugih rizika

-Stupnjeve za ponderiranje

rizika određuje HNB ovisno o rizičnosti

pozicija koje ulaze u ponderiranu aktivu

-Iznimno banka može, uz suglasnost HNB-a, primijeniti druge metode i

modele za procjenu kreditnog, tržišnog i drugih rizika

-Adekvatnost kapitala

je sposobnost banke da podnese rizike koji

proizlazi iz njezinog poslovanja

-Stopom adekvatnosti kapitala

ograničava se opseg poslovanja banke, te

se taj opseg dovodi u vezu s rizicima u poslovanju i kapitalom koji je na
raspolaganju za pokriće tih rizika

TRŽIŠNI RIZICI

U izračun adekvatnosti kapitala banke, osim

KREDITNOG

rizika, uključuju se

i kapitalni zahtjevi za:

1. valutni rizik
2. robni rizik
3. kamatni rizik
4. rizik ulaganja u VP-e
5. postupanje s opcijama i sličnim proizvodima
6. prekoračenje dopuštene izloženosti

Sve navedene vrste rizika više ili manje uzrokuju negativne učinke:

1. na račun dobiti i gubitka
2. na novčane tijekove
3. na vrijednost banke

zbog toga ih treba poznavati, a potom utvrditi i provoditi strategiju upravljanja
rizicima

Upravljati rizicima znači, u granicama mogućnosti neutralizirati negativne
učinke, odnosno, smanjiti ih na tolerantni minimum.

JAMSTVENI KAPITAL

Jamstveni kapital je računska (matematička kategorija); on se mora

izračunati.
Izračunavanje:

BRUTO OSNOVNI KAPITAL

- Odbici od bruto temeljnog kapitala

OSNOVNI KAPITAL (1-2) neto osnovni kapital

Bruto dopunski kapital I i II

- Odbici od bruto dopunskog kapitala

DOPUNSKI KAPITAL (4-5)

Dopunski kapital koji se uključuje u jamstveni kapital (najviše do
visine osnovnog kapitala); može biti veći ali se ne uključuje u
jamstveni kapital

BRUTO JAMSTVENI KAPITAL

- Odbici od bruto jamstvenog kapitala

JAMSTVENI KAPITAL (8-9)

OSNOVNI KAPITAL

Osnovni kapital, odnosno njegovi elementi moraju ispunjavati slijedeće uvjete:

bezuvjetno je nepovratan

za vrijeme poslovanja banke u cijelosti stoji na raspolaganju za pokriće
gubitaka banke

u slučaju stečaja, odnosno, likvidacije banke u cijelosti i bez ograničenja stoji
na raspolaganju za podmirenje gubitaka banke nakon što su podmirene prema
svim drugim vjerovnicima

Sastavni dijelovi osnovnog kapitala:

1.) Uplaćeni kapital ostvaren prodajom dionica osim kumulativnih povlaštenih

dionica

2.) Rezerve (statutarne, zakonske i rezerve za opće bankovne rizike – “rezerve

za brzi rast“) formirane na teret dobiti nakon njezina oporezivanja

3.) Zadržana dobit proteklih godina (nije raspoređena na dividende, rezerve ili

slično)

4.) Dobit tekuće godine ako se kapital izračunava tijekom godine, te ako je

Skupština odlučila da će se ona rasporediti u rezerve, zadržana dobit i ako
je takva odluka prihvaćena od HNB-a

5.) Kapitalna dobit ostvarena na osnovu kupnje i prodaje vlastitih dionica

banke

6.) Rezerve za vlastite dionice (Članak 233., 237. i 238. Zakona od trgovačkim

društvima ZTD) koje je banka stekla.

ODBICI OD BRUTO OSNOVNOG KAPITALA

1. Gubici proteklih godina
2. Gubitak tekuće godine
3. Kapitalni gubitak
4. Goodwill, licence, patenti, zaštitni znaci
5. Stečene vlastite dionice koje se uključuju u temeljni kapital
6. Neotplaćeni iznos kredita kojim su kupljene dionice banke koje se uključuju

u osnovni kapital banke i neke druge stavke – čl.13 Odluke o JAK-u

Napomena: Banka ne smije imati u svom temeljnom kapitalu povlaštenih
dionica više od ¼ svih izdanih dionica (dakle 75% redovnih i 25% povlaštenih)

REZERVE:

a) Na teret dobiti

1. Zakonske 2. Statutarne

3.Ostale 4. Rezerve za opće bankovne rizike - “rezerve za brzi rast”
b) Na teret računa dobiti i gubitka

1.Rezerve za identificirane rizike ili gubitke
2.Rezerve za identificirane rizike na skupnoj osnovi

Rezerve banke koje ulaze u osnovni kapital (a) kategorija):

ZAKONSKE

- regulirane su ZTD-om (Članak 222.) i Zakonom o kreditnim

institucijama. Prema ZTD-u društvo je dužno u zakonskoj rezervi staviti 20- ti
dio dobiti tekuće godine sve dok se rezerve zajedno sa kapitalnom dobiti ne
dosegnu visinu od 5% osnovnog kapitala ili statutom određen veći dio tog
kapitala.
2.

STATUTARNE

- utvrđuje ih banka statutom; kolike će biti, kako će se

formirati i čemu se služiti.
3.

OSTALE

- (Članak 220. ZTD-a) - Skupština može temeljem odredbi statuta

u ostale rezerve iz dobiti rasporediti najviše polovinu dobiti tekuće godine. Prije
treba pokriti gubitke iz ranijih godina i izdvojiti sredstva za Zakonske i
Statutarne rezerve.
4. R

ezerve za opće bankovne rizike ili rezerve “za brzi rast”

Dodatni rizici mogu nastati kao posljedica naglog rasta poslovanja (bilance i
izvanbilančnih aktivnosti)

2. Služe za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja, a isto tako u stečaju ili

likvidaciji

3. Isplata ili otkup prije dospijeća nisu mogući, osim u slučaju pretvaranja ovih

instrumenata u obične dionice banke

4. Rok dospijeća je unaprijed određen i mora biti duži od 5 godina
5. Ako se adekvatnost kapitala smanji ispod zakonom utvrđene visine (10%), a

viša je od 7,5% banka ne može isplatiti kamate, naknade i slično po tim
instrumentima

6. Ako adekvatnost kapitala padne ispod 7,5% i dioničari ne izvrše uplatu u

roku od 90 dana hibridni instrumenti se pretvaraju u dionice

4) PODREĐENI INSTRUMENTI

- u praksi su ta najčešće posebna vrsta obveznica ili kredita. Služe prikupljanju
sredstava i moraju ispunjavati uvjete:

1. Neosigurani su, u cjelini uplaćeni i isplaćuju se u stečaju tek nakon

podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima

2. Služe za pokriće gubitaka tek u stečaju, a ne za vrijeme redovnog poslovanja
3. Isplata ili otkup prije dospijeća nisu mogući osim u slučaju pretvaranja

podređenih instrumenata u dionice banke, isključujući kumulativne
povlaštene dionice banke (kod kojih se dividenda može isplatiti iduće godine)

4. Rok dospijeća unaprijed određen i duži od 5 godina
5. Nije depozit i ne može ga agencija osigurati
6. Kod izračunavanja umanjuje se za 20% kumulativnim godišnjim dobicima

DOPUNSKI KAPITAL II

Sastoji se od podređenih instrumenata koji su definirani kao financijski
instrumenti, bez obzira na to u kojem su obliku i kojeg naziva, a izdani su u
svrhu prikupljanja sredstava

Moraju biti raspoloživi kako bi mogli postati dio osnovnog kapitala banke i
tako biti u mogućnosti apsorbirati gubitke u slučaju da stopa adekvatnosti
kapitala padne ispod ¾ zakonom propisane stope

Ovi instrumenti moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:
1) Neosigurani su (banka ih nije dodatno osigurala vlastitim jamstvima,

hipotekama ili na neki drugi način), u cjelini su uplaćeni, a u stečaju odnosno
likvidaciji banke isplaćuju se tek nakon podmirenja obveza prema svim
drugim vjerovnicima)

2) Imaju rok dospijeća od najmanje 2 godine i neotplativi su prije dogovorenog

datuma otplate

3) Kamata niti glavnica ne mogu biti plaćeni (čak i o dospijeću) ako takvo

plaćanje znači da će banka smanjiti ili zadržati stopu adekvatnosti kapitala
ispod zakonskog minimuma

Dopunski kapital II može se koristiti isključivo za pokriće kapitalnih
zahtjeva za tržišne rizike (čl. 25 Odluke o JAK-u)

BRUTO JAMSTVENI KAPITAL

Neto osnovni kapital + neto dopunski kapital do visine osnovnog kapitala

ODBITNE STAVKE OD BRUTO JAMSTVENOG KAPITALA

(1) Izravna ili neizravna ulaganja u druge banke i financijske institucije u iznosu

većem od 10% kapitala tih banaka i financijskih institucija

(2) Izravna ili neizravna ulaganja u druge banke i financijske institucije i iznosu

do 10% njihovog kapitala koja prelaze 10% jamstvenog kapitala za koju se
izračunava jamstveni kapital izračunatog prije odbijanja stavki navedenih
pod 1)

(3) Potraživanja ili potencijalne obveze prema pravnim osobama nad kojima

banka ima izravno ili neizravno kontrolu, ako su uspostavljeni iz uvjete koji
su povoljniji od uobičajenih u banci, ili na financijskim tržištima ili ne
odgovaraju načelima sigurnog i stabilnog bankovnog poslovanja

(4) Potraživanja ili potencijalne obveze prema osobama u posebnim odnosima

sa bankom neovisno o tome jesu li im odobrene kao trgovcima pojedincima
ili fizičkim osobama, ako su uspostavljene uz uvjete koji su povoljniji od
uobičajenih u banci ili na financijskim tržištima, odnosno, ako ne
odgovaraju načelima sigurnog i stabilnog bankarskog poslovanja

(5) Potraživanja i potencijalne obveze osigurane dionicama drugih banaka koje

ne kotiraju na službenim burzama

Zašto?

U slučaju neurednosti dužnika, pretpostavlja se, banka takve dionice ne

bi mogla prodati na službenim burzama već bi ih morala zadržati kao ulaganja
u dionice drugih banaka.

PONDERIRANA AKTIVA BANAKA

U ponderiranu aktivu ne uključuju se one stavke aktive koje inače umanjuju

jamstveni i osnovni kapital kao primjerice:
- Nematerijalna imovina u obliku licenci, patenata i goodwilla
- Neotplaćeni iznos kredita danih za kupnju dionica
- Ulaganja u druge banke
- Potraživanja od pravnih i fizičkih osoba povezanih s bankom dana uz
povoljnije uvjete od tržišnih

IZLOŽENOST BANKE

Banke su poslovanje dužne uskladiti s propisanim kvantitativnim

parametrima, odnosno, drugim ograničenjima.

Izloženost banke

prema jednoj osobi je iznos svih tražbina po kreditima i

drugim osnovama, ulaganja u VP-e i vlasničke uloge i preuzetih obveza prema
jednoj osobi.

U izloženost banke prema jednoj osobi ne uračunaju se tražbine koje su

osigurane novčanim depozitom do iznosa takvog osiguranja, VP-a RH ili HNB-
a smatraju se neopozivim jamstvom RH ili nadležne državne institucije,
odnosno, instrumentom osiguranja koje utvrdi HNB svojom odlukom.

IZLOŽENOST prema osobama u posebnom odnosu sa bankom

Osobe u posebnom odnosu sa bankom su:
(1) Dioničari banke koji imaju 5 ili više % dionica banke s pravom glasa u

glavnoj skupštini

(2) Članovi uprave i nadzornog odbora te prokuristi banke
(3) Osobe koje s bankom imaju ugovore o radu sklopljene uz posebne uvjete

Ograničenja izloženosti banke propisana u odnosu na jamstveni
kapital (JAK)

PODRUČJA OGRANIČAVANJA IZLOŽENOSTI

BANKE

% od
JAK-a

Izloženost banke prema jednoj osobi i s njom povezanim
osobama

najviše 25%

Ukupna izloženost banke prema osobama koje banka izravno
ili neizravno kontrolira ili osobama koje su kontrolirane od
osobe koja kontrolira banku ne smije zajedno prelaziti 20%
JAK-a

max 20%

Ukupna izloženost banke prema dioničarima banke koji imaju
dionice čiji ukupni nominalni iznos čini više od 5% temeljnog
kapitala banke i s njima povezanim osobama

najviše 10%

Pojedinačna izloženost banke prema članovima uprave NO-a,
prokuristima banke, osobama koji imaju ugovore o radu
sklopljene posebne uvjete i članovima njime uže obitelji

najviše 10%

Veliki kredit – velika izloženost
Pojedinačna izloženost banke prema pravnim osobama u
kojima članovi uprave, nadzornog odbora i članovi njihovih
obitelji imaju više od 20% udjela

10%
najviše 10%

Pojedinačna izloženost banke prema pravnim osobama u
čijem kapitalu banka ima više od 20% udjela s pravom glasa
ili nad kojim banka ima na drugi način upravljačku kontrolu

najviše 10%

Ukupni iznos svih velikih izloženost banke (velika izloženost
banke = izloženost banke prema jednoj osobi i s njom
povezanim osobama koja premašuje 10% JAK-a)

najviše
600%

Izloženost ukupne devizne pozicije valutnom riziku (devizne
obveze ne smiju biti > od deviznog potraživanja, a devizna
potraživanja ne smiju biti veća od deviznih obveza u iznosu
koji prelazi propisani postotak JAK-a banke)

najviše 20%

Ulaganja banke u materijalnu imovinu (zemljišta, zgrade,
opremu i uređuje poslovnog prostora)

najviše 40%

Ulaganje banke u kapital jedne nefinancijske institucije

najviše 15%

Ukupna ulaganja banke u kapital nefinancijskih ustanova

najviše 30%

Stjecanje udjela u drugoj banci ili u nekom trgovačkom
društvu za iznos koji prelazi propisani postotak JAK-a banke
(10%) samo uz prethodnu suglasnost HNB-a

veći od 10%

Tromjesečno banke izrađuju odgovarajuća izvješća i HNB kontrolira

pridržavanje propisanih parametara.

RASPOREĐIVANJE PLASMANA I POTENCIJALNIH

OBVEZA U RIZIČNE SKUPINE

Aktiva banke dijeli se na aktivu:

A - koja

se raspoređuje

u rizične skupine – to su stavke na osnovi kojih je

banka izložena kreditnom riziku tj. riziku gubitka zbog neispunjenja dospjelih
obveza prema banci npr.:

krediti,

depoziti kod banaka,

tražbine na osnovu financijskog lizinga, faktoringa i forfaitinga,

ulaganja u dužničke VP-e, ukoliko se drže do dospijeća,

tražbine na osnovu kamata, naknada, danih predujmova i sl.

B - koja

se ne raspoređuje

u rizične skupine – to su stavke na osnovu kojih je

banka izložena tržišnom i ostalim vrstama rizika, različitim od kreditnog npr.:

ulaganja u VP-e i druge financijske instrumente koji se drže radi trgovanja,

ulaganja u dionice,

materijalna imovina, novčana sredstva i sl.

Instrumenti osiguranja povrata plasmana

rangiraju se na:

- prvorazredne instrumente osiguranja;
- primjerene instrumente osiguranja u obliku nekretnina i pokretnina, te
- ostale primjerene instrumente osiguranja.

Prvorazredni instrumenti osiguranja

su:

1) gotovinski polog,
2) dužnički VP središnjih država, središnjih banaka, raznih institucija i

ostalih osoba koje imaju odgovarajući stupanj kvalitete,

3) dužnički VP jedinica lokalne i regionalne samouprave i javnih državnih

tijela, razvojnih banaka i međunarodnih organizacija,

4) dionice ili konvertibilne obveznice uključene u glavni burzovni indeks,
5) zlato,
6) garancije odnosno jamstva koja su neopoziva i koja su na prvi poziv a

izdale su ih središnje države, središnje banke, agencije za kreditiranje
izvoza i kreditne institucije koje imaju odgovarajući kreditni rejting.

Primjerene instrumente osiguranja u obliku nekretnina i pokretnina

banka može uzeti u obzir ako ima uspostavljen nadzor nad primljenim
instrumentima i postoji tržište koje omogućuje njihovo brzo unovčenje.

                     Kao vrijednost instrumenta osiguranja u obliku nekretnina uzima se
tržišna   cijena,   odnosno   ako   ona   nije   poznata   uzima   se   procjena   neovisnog
procjenitelja. Hipoteka ili fiducijarni prijenos prava vlasništva  nad nekretninom
treba  biti upisana u zemljišne knjige, a nekretnina osigurana policom osiguranja
vinkuliranom u korist kreditne institucije.

Pokretnina može biti također adekvatni instrument osiguranja naplate
potraživanja kreditne institucije ukoliko je zalog upisan u registar založnih prava
nad pokretninama pri instituciji nadležnoj za vođenje tog registra te ukoliko se
pokretnina može u relativno kratkom roku unovčiti po primjerenoj cijeni radi
naplate potraživanja.

Ostali primjereni instrumenti osiguranja

su:

- dužnički vrijednosni papiri koji nemaju kreditni rejting, ali

kotiraju na priznatoj burzi i ako su lako utrživi;

- udjeli u investicijskim fondovima čija cijena se objavljuje svakog dana, a

ulaganja fonda su u instrumente koji se mogu priznati kao prvorazredni
instrumenti osiguranja;

- police osiguranja kreditnih potraživanja;
- police životnog osiguranja s otkupnom vrijednošću, te
- ostali kvalitetni instrumenti osiguranja.

Ostali instrumenti osiguranja prihvaćeni od strane banke npr. mjenice
dužnika, ovršne izjave dužnika, jamstva osoba koje nemaju odgovarajući bonitet
ili koje nemaju kreditni rejting smatraju se

neadekvatnim instrumentima

osiguranja

i kreditna institucija ih ne može uzeti u obzir prilikom klasifikacije

plasmana i izvanbilančnih obveza.

Rizična skupina A (potpuno nadoknadivi plasmani)

U skupinu A raspoređuju se plasmani za koje se procjenjuje da će u skladu s
ugovorom biti u cijelosti naplativi (glavnica i kamate) što znači:

ako sadašnje dužnikovo financijsko stanje i procijenjeni budući novčani
priljevi ne dovode u pitanje njegovo daljnje poslovanje i podmirenje tih i
budućih obveza prema banci,

ako su plasmani osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja naplate.

Kamatni prihodi

od plasmana koji su raspoređeni u skupinu A priznaju se u

račun dobiti i gubitka razdoblja u kojemu su zarađeni.

Rizična skupina B (djelomično nadoknadivi plasmani)

U skupinu B raspoređuju se:

- plasmani za koje se procjenjuje da neće u cijelosti biti naplaćeni u

ugovorenoj visini odnosno,

- plasmani za koje postaje objektivni dokazi da je sadašnja vrijednost

očekivanih budućih novčanih priljeva po tim plasmanima manja od njihove
nominalne knjigovodstvene vrijednosti.

Banka je dužna razraditi kriterije prema kojima će ovisno o visini

nadoknadivog iznosa, plasmane skupine B klasificirati u 3 podskupine i to:

1.Podskupina B1

, u koju se klasificiraju oni plasmani kod kojih utvrđeni

gubitak

ne prelazi 30%

nominalnog knjigovodstvenog odnosno ugovorenog

iznosa plasmana, odnosno ako plasman nije osiguran adekvatnim instrumentom
osiguranja, a dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje

od 90 do 180 dana

;

2.Podskupina B2

, gubitak između

30% i 70%

ili ako dužnik kasni dulje

od 180

do 270 dana

3.Podskupina B3

, gubitak je

veći od 70% a manji od 100%

ili dužnik kasni s

podmirivanjem obveza

270 do 365 dana.

U skupinu C raspoređuju se potraživanja za koja se procjenjuje da ni imovina
dužnika ni instrumenti osiguranja tražbina ne omogućuju naplatu koja bi
prelazila 10% ugovorenog iznosa plasmana.

POTENCIJALNE OBVEZE KOJE SE RASPOREĐUJU U

RIZIČNE SKUPINE

Po istim kriterijima kao i plasmani u skupine „A“, „B“ i „C“ raspoređuju se:
1.) Odobreni neiskorišteni i drugi slični krediti
2.) Zaključeni, a neizvršeni neopozivi ugovori o financijskom najmu (leasingu),

faktoringu i forfaitingu

3.) Izdane garancije
4.) Otvoreni nepokriveni akreditivi
5.) Mjenična jamstva (avali) i ostala slična jamstva na osnovi kojih može

uslijediti plaćanje od strane banke umjesto od glavnog dužnika

Napomena:



Posebne rezerve za identificirane rizike banke po plasmanima (rizična
skupina B i C) formiraju se na teret rashoda i evidentira ih se u okviru
ispravke vrijednosti pojedinog potraživanja.



Posebna rezerviranja za identificirane rizike po garancijama i drugim
vanbilančnim obvezama formiraju se na teret rashoda, te ih se evidentira na
posebnim računima u pasivi

Prikaz raspoređivanja garancije iz skupine “A“ u skupinu “B“

Aktiva Pasiva
-------------------------------------------- Račun D/G
Žiro-rč. 1.000 Depoziti 4.900 Prihodi 1.500
Kredit 2.000 Kapital 600 Rashodi 1.000
Ostalo 3.000 Dobitak 500

Dobitak 500

--------------------------------------------
Ukupno 6.000 Ukupno 6.000

Banka je izdala garanciju u svoti od 1.000 i pretpostavlja se da će po njoj
platiti, ali se neće regresirati od dužnika više od 80%.

Garanciju treba rasporediti iz skupine „A“ u „B“ i formirati rezerve za
identificirane rizike u svoti od 20% iznosa garancije: 1.000 x 20% = 200

Iznos rezervacija predstavlja dodatni rashod i smanjuje se dobitak banke:

Prihodi 1.500

Rashodi 1.000
Dodatni rashodi 200

Dobitak 300

Bilanca banke nakon raspoređivanja garancije

Aktiva Pasiva
---------------------------------------------------------
Žiro-račun 1.000 Depoziti 4.900
Kredit 2.000 Kapital 600
Ostalo 3.000 Dobitak 300
Posebne rezerve za identificirane
rizike 200
---------------------------------------------------------
Ukupno 6.000 Ukupno 6.000

Umanjeni dobitak ne smanjuje bilancu jer su formirane rezerve.

Nominalni iznos izdane garancije evidentiran vanbilančno također se ne
smanjuje.

REZERVE ZA IDENTIFICIRANE RIZIKE NA SKUPNOJ OSNOVI

Odnose se na gubitke koji nisu posebno identificirani (dakle na sve plasmane
i potencijalne obveze raspoređene u rizičnu skupinu A).

Ne mogu se pripisivati pojedinačnom plasmanu, a iskustvo pokazuje da su
rizici (gubitci) prisutni u kreditnom portfelju.

Banke mogu utvrditi diferencirane stope rezerviranja za neidentificirane
gubitke uzimajući u obzir raspored plasmana po gospodarskim djelatnostima,
zemljopisnim područjima, veličini i financijskoj snazi klijenata, itd.

Zbroj rezerviranja za identificirane gubitke na skupnoj osnovi mora biti
u rasponu od 0,85% do 1,20% ukupnog stanja plasmana i potencijalnih
obveza raspoređenih u rizičnu skupinu “A”.

Umanjenje (ispravak) vrijednosti plasmana rizične skupine A, odnosno
rezerviranja provode se na teret troškova za razdoblje u kojem su gubici
utvrđeni, te u korist odgovarajućih računa ispravaka vrijednosti plasmana
koji su predmet klasifikacije.

Raniji propisi: Rezerviranja za neidentificirane gubitke provode se na
teret rashoda, a evidentiraju se na zasebnim računima rezervi u pasivi.



Ako je tržišni rizik definiran kao agregatna izloženost trgovačkog
portfelja banke, tada je moguće primijeniti jednostavnu metodu mjerenja
rizika na trgovački portfelj.



Ako se tržišni rizik banke definira šire, kao obuhvat kamatnog, valutnog i
rizika vlasničkih vrijednosnica, onda se mora razmatrati, potom usvojiti i
primjenjivati specifičnu metodologiju mjerenja, izvješćivanja i kontrole
tih rizika.

3. Metodologija mjerenja operativnog rizika

Operativni rizik je vjerojatnost izravnog ili neizravnog gubitka koji proizlazi iz
neodgovarajućih ili pogrešnih internih procesa, ljudi i sustava ili iz vanjskih
događaja. Baselski komitet za bankovnu superviziju preporuča nekoliko pristupa
u mjerenju operativnog rizika i to:

pristup temeljnog indikatora

standardizirani pristup

pristup internog mjerenja

II. Stup, supervizijski nadzor bankarskog sustava

Središnje banke dužne su pratiti sustave procjene rizika u svakoj banci i
preventno djelovati da se spriječi mogući bankrot ili kriza bankarstva.

III. Stup, tržišna disciplina

Temeljna svrha uvođenja standarda tržišne discipline je povećanje opće
transparentnosti i usporedivosti izvješćivanja u bankovnim sustavima.
Banke su dužne izvješćivati ili obavještavati javnost o:

strukturi kapitala

o izloženosti riziku

mjerama za povećanje adekvatnosti kapitala itd.

Načela – principi bankovnog poslovanja

1.Načelo poslovnosti i urednog poslovanja

Poslovnost: - razboritost
- dinamika cirkulacije sredstava
- predviđanje

A) Razboritost:

■ Ne donositi odluke brzopleto i olako
■ Ne pod pritiskom
■ Donošenje odluka na podlozi stručne analize boniteta i kreditne sposobnosti

tražioca i njezinih poslovnih rezultata

Dinamika cirkulacije sredstava

- sredstava ne smiju mirovati, a niti biti

“zaleđeni” u kreditima, VP-a, vlasničkim ulozima

C) Predviđanje:

■ Tokova privrednih i financijskih kretanja
■ U zemlji i inozemstvu
■ Grane, djelatnosti
■ Deponenti, korisnici kredita
■ Tečajevi, kamatne stope

Banka mora biti samostalna u donošenju odluka. Ona posluje tuđim

sredstvima koje treba u roku vratiti, a s tuđim sredstvima mora se poslovati s
dvostruko većom pažnjom nego s vlastitim!!!

Uredno poslovanje znači:
- da banka posluje stručno, racionalno i ekonomično
- da se pridržava ugovora i običaja
- da poslove obavlja točno i ekspeditivno
- da poštuje moralne i društvene interese, te čuva ugled zemlje
- da se pridržava propisa, posebno mjera monetarno-kreditne politike

2. Načelo sigurnosti ulaganja

mogućnost naplate potraživanja (glavnica, kamata, naknade) u roku, obimu i
na način predviđen ugovorom

osiguranje vraćanja - naplate potraživanja

pravilo: financirati posao, a ne poduzeće. Kreditirati kupca, a ne proizvođača

3. Načelo efikasnog ulaganja

Podrazumijeva postizanje pozitivnih efekata od uloženih sredstva u

proizvodnji, prometu, općenito u poslovanju korisnika kredita te ulaganje u
profitabilne poslove i poduzeća, a ne gubitaše!

4. Načelo rentabilnog poslovanja

Kamatnom i tarifnom politikom treba osigurati dobitak u poslovanje banke

MULTIPLIKACIJA KREDITA I DEPOZITA

2) Banka će na svotu novog depozita u visini 1.000,00 obračunati obveznu
pričuvu 17% i pričuve likvidnosti 3% (ukupno: 170+30=200). Pričuve se
izdvajaju sa žiro-računa na poseban račun i sredstva su na taj način
imobilizirana.

                       Bilanca banke (2)
Aktiva                                        Pasiva
----------------------------------------------------------------
Žiro-račun          800,00      Depozit «A»       1.000,00
Pričuve               200,00
----------------------------------------------------------------
Ukupna aktiva 1.000,00     Ukupna pasiva    1.000,00

4. Neiskorišteni kreditni potencijal, kao razlika između financijskog
potencijala i pričuva, je 800,00 i banka će odobriti kredit klijentu «B», a
sredstva   doznačiti   internim   nalogom   na   njegov   žiro-račun   koji   se   vodi   u
depozitnom sustavu banke.
                              Bilanca banke (3)
Aktiva                                       Pasiva
----------------------------------------------------------------
Žiro-račun             800,00   Depozit «A»       1.000,00
Pričuve                    200,00    Depozit «B»           800,00
Kredit «B»              800,00
-------------------------------------------------------------------
Ukupna aktiva     1.800,00     Ukupna pasiva     1.800,00
Financijski  potencijal  banke  povećan  je  na  1.800,00  kao  rezultat  odobrenja
kredita  svom  klijentu,  a  kreditni  potencijal  u  iznosu  800,00  ostao  je
nepromijenjen, jer nije bilo odljeva sredstava: ukupna pasiva (1.800,00) minus
pričuve (200,00) minus krediti (800,00) jednako je 800,00.

4) Klijent «B» koristit će sredstva iz dobivenog kredita sukladno svojim
potrebama i u primjeru je pretpostavljeno:
- da će 40% ili 320,00 namijeniti za plaćanje obveza van sustava banke,
što će prouzročiti ne samo smanjenje depozita «B», već i odljev likvidnih
sredstava banke te smanjenje bilance banke, a
- sa 60% ili 480,00 izvršit će plaćanje svojih obveza prema klijentu «C»
unutar depozitnog sustava banke.

Bilanca banke (4)
----------------------------------------------------------------

Aktiva                                      Pasiva
----------------------------------------------------------------
Žiro-račun            480,00    Depozit «A»     1.000,00
Pričuve                 200,00    Depozit «B»            0,00
Kredit «B»            800,00   Depozit «C»        480,00
----------------------------------------------------------------
Ukupna aktiva    1.480,00   Ukupna pasiva  1.480,00

5) Banka će na dodatni depozit «C» u svoti od 480,00 obračunati pričuve (17%
+ 3% = 20%) te sredstva u iznosu 96,00 (480,00 x 20% = 96,00) izdvojiti sa
žiro-računa na poseban račun pričuva.

Neiskorišteni kreditni potencijal iskazan visinom slobodnih novčanih sredstava
na žiro-računu sada je 384,00 i proces multiplikacije će se nastaviti.

Tablica 1- Proces mikromultiplikacije kredita i depozita

Redni broj Depoziti Pričuve Krediti Odljev iz banke
koraka (0,17+0,03) (0,80) (0,40)
1. 1.000.00 200,00 800,00 320,00
2. 480,00 96,00 384,00 153,60
3. 230,40 46,08 184,32 73,73
4. 110,59 22,12 88,47 35,39
5. 53,08 10,62 42,46 16,98

. . . . .

Ukupno 1.923,08 384,62 1.538,46 615,38

Iz podataka proizlazi:

da se proces odobravanja dodatnih kredita i kreiranje

dodatnih  depozita (multiplikacija) nastavlja sve dok se 1.000 kuna početnog
depozita   u  cijelosti   ne   transformira   u   obveznu   pričuvu,   pričuve   likvidnosti,
izdvajanje   u   gotovinu  i   van   depozitnog   sustava   banke   (1.000   =   384,62   +
615,38);

da će banka nakon završetka procesa multiplikacije imati

ukupne dodatne depozite, zajedno s inicijalnim, 1.923,08 koji su poslužili za
kreiranje ukupnih dodatnih kredita u visini 1.538,46, obvezne pričuve i pričuva
likvidnosti u visini 384,62.

Multiplikacija bi bila odmah prekinuta ako bi bilo koji korisnik kredita

dobivena sredstva u cijelosti upotrijebio za plaćanja van depozitnog sustava
banke.

Mk =1,92308 x (1 - 0,17 - 0,03) =1,92308 x 0,80=

1,53846

Kreditni multiplikator 1,53846 znači da inicijalni depozitni impuls u

visini jedne kune omogućava da se multiplikacijom depozita i kredita
odobri novih 1,53846 kuna kredita

.To znači da na temelju inicijalnog depozita

u svoti 1.000 kuna banka može odobriti 1.538,46 kuna kredita.

Iz relacija proizlazi:

da depozitni multiplikator pokazuje maksimalnu mogućnost

rasta financijskog potencijala banke kao rezultat inicijalnog povećanja
depozita u visini jedne kune, te

da kreditni multiplikator pokazuje mogućnost rasta

kreditnog potencijala banke zasnovanu isto tako na inicijalnom povećanju
depozita od jedne kune.

Može se reći:

da banka u svom poslovnom sustavu samostalno kreira depozitni

novac odobravanjem kredita;

da su prirodna ograničenja tog procesa brzina multiplikacije

(transformacije novca iz depozita, u kredit i ponovno u depozit), kao i stupanj
odljeva sredstava klijenata u gotovinu ili u druge namjene van depozitnog
sustava banke;

da HNB propisivanjem visine obvezne pričuve i rasta kredita

može proces multiplikacije ograničiti te

da HNB svojom politikom odobravanja kredita bankama, kupovinom

i prodajom vrijednosnih papira i deviza, ali i na druge načine može davati
pozitivne, ali i negativne impulse multiplikaciji kredita i depozita.

Makromultiplikacija kredita i depozita

Transakcije između klijenata koji sredstva drže u više banaka, sa stajališta

makromultiplikacije, ne znače odljev sredstava iz depozitnog sustava banaka.

Makromultiplikacija kredita i depozita je proces odobravanja kredita koji

rezultira kreiranjem dodatnih depozita na razini bankovnog sustava.

Na makromultiplikaciju kredita i depozita djeluju isti čimbenici koji su bitni

za multiplikaciju na razini jedne banke.

2. Negativna multiplikacija

- Odljev sredstava iz banke znači negativni impuls i započinjanje procesa
negativne multiplikacije, što znači smanjenje obima kredita i depozita.

- Negativni učinci multiplikacije određeni su visinom negativnog impulsa i
veličinom kreditnog i depozitnog multiplikatora.

Pod pretpostavkom da je u nekoj banci:

kreditni multiplikator Mk = 1,53846

depozitni multiplikator Md = 1,92308

stopa obvezne pričuve 17% (r

= 0,17)

stopa pričuva likvidnosti 3% (r

= 0,03)

stopa vraćanja sredstava u depozitni sustav banke 60% (h = 0,60)

da je

inicijalni odljev depozita

1.000

kuna,

nakon završenog procesa negativne mikromultiplikacije kredita i depozita

smanjit

će se:

(1)

financijski potencijal banke za

1.923,08

kuna,

(2)

kreditni potencijal banke za

1.538,46

kuna i

(3)

razina obvezne pričuve i razina pričuva likvidnosti za:

326,92 + 57,70 =

384,62

kune.

Nakon završetka procesa negativne multiplikacije kredita i depozita,

banka je ponovno u ravnoteži, ali smanjenje njezinog financijskog i
kreditnog potencijala znatno je veće od inicijalnog smanjenja depozita.

3. Multiplikacija u određenom vremenu

Ako se:
- razdoblje multiplikacije izraženo mjesecima označi s (

- brzina multiplikacije u jednom mjesecu s (

- stopa zadržavanja sredstava u depozitnom sustavu banke sa (

), tada je

depozitni multiplikator

nakon

vremenskih jedinica (

) jednak:

1 – z

(txv)

= -----------

1 –z

Ako je brzina multiplikacije u jednom mjesecu (

v = 2

), inicijalni depozit

1.000

nakon drugog mjeseca multiplikacije (

t = 2

), uz ranije pretpostavke (

= 0,17; r

0,03; h = 0,60

) banka će kreirati

dodatni financijski potencijal

(

1 - 0,48

(2x2)

Veći obim i brzinu multiplikacije postići će svaka banka politikom

plasmana zasnovanoj na slijedećim postavkama:

Banka treba preferirati odobravanje kredita kojima se financiraju

profitabilni poslovi i klijenti-njezini deponenti s pozitivnim i
visokoakumulativnim poslovanjem i koji imaju brzi obrt kapitala.

Banka treba davati kratkoročne i dugoročne kredite za

različite namjene, ali to trebaju biti krediti

- koji se stvarno otplaćuju, a ne otpisuju,

klijentima koji racionalno gospodare sredstvima i u stanju su

plaćati kamatu, naknadu itd.,

klijentima koji maksimalno zatvaraju robno-novčane tokove

unutar sustava banke, kao i

klijentima koji svoje domaće i međunarodno poslovanje obavljaju

putem matične banke.

Prilikom odobravanja kredita banka treba poštivati tržišne

kriterije u selekciji klijenata između onih koji mogu i trebaju poslovati i onih
koji nemaju zdravu perspektivu poslovanja.

4. Provođenje drugačije politike, kao što bi npr. bilo

      - odobravanje kredita koji se nikad ne vraćaju,
      - klijentima koji posluju s gubitkom i
       - koji kunsko i devizno poslovanje ne uključuju u depozitni sustav banke,
           - pretvaranje dospjelih obveza po osnovi glavnice, kamate i naknada  u
plasmane s dugim rokovima vraćanja itd.

dovodi banku u nelikvidnost i nesolventnost i što je najgore, u fazu započinjanja
negative multiplikacije kredita i depozita, fazu smanjenja financijskog i kreditnog
potencijala, odnosno u stagnaciju.

Na temelju izloženog proizlazi:

da svaka banka treba maksimalno provoditi aktivnosti u vezi

mobilizacije sredstava domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba nastojeći pri
tom poboljšati njihovu ročnu strukturu, te

da svaka banka u politici plasmana treba davati prednost

zajmotražiteljima koji, uz poštivanje poslovne politike banke, svojim
poslovanjem daju pozitivne impulse multiplikaciji kredita i depozita.

Fenomen multiplikacije kredita i depozita svaka banka treba sagledati za

sebe u kontekstu svoje poslovne politike i ukupne gospodarske politike, a zatim
ga maksimalno iskoristiti za razvoj i jačanje vlastitog poslovanja i poslovanja
svojih klijenata.

UPRAVLJANJE RIZIKOM LIKVIDNOSTI
U BANKAMA

1. Pojam i vrste likvidnosti

- Likvidnost pojedinog potraživanja
- Likvidnost aktive
- Likvidnost ukupnog poslovanja banke

2. Mjerenje likvidnosti banke

3. Planiranje likvidnosti banke

4. Strategije upravljanja likvidnošću banke

- Upravljanje aktivom
- Upravljanje pasivom
- Kombinirana strategija upravljanja likvidnošću

1. Pojam i vrste likvidnosti

lat. «LIQUIDUS» - tekući, koji teče

- «sposobnost poduzeća da na vrijeme izvršava sve svoje obveze plaćanja",

- "likvidnost postoji kada poduzeće ima mogućnost ostvarivati stalnu harmoniju
između rokova u kojima pretvara svoju materijalnu aktivu u sredstva plaćanja i
rokova u kojima će dospijevati njegove obveze plaćanja"

- "zamjenjivost kratkoročne imovine ili tekuće aktive u gotovinu"

- je proces nesmetanog pretvaranja novčanih sredstava u kreditne i nekreditne
plasmane i obratno - pretvaranja potraživanja banke u novčana sredstva
ugovorenom, odnosno planiranom dinamikom.
Likvidnost ukupnih potraživanja jednaka je zbroju likvidnosti pojedinih
potraživanja.

1.3. Likvidnost ukupnog poslovanja banke

- može se definirati kao količinu novčanih sredstava utvrđenu tako, da se u
promatranom razdoblju izračuna razlika između distribucije dospjelih
potraživanja i distribucije dospjelih obveza banke:

Grafikon 2 - Likvidnost banke

Iznos

  ”B ”
Dp

Do "C" manjak


višak

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Vrijeme (t)
Dp - distribucija dospjelih potraživanja
Do - distribucija dospjelih obveza

- U razdoblju 0 < t < 5 likvidna (novčana) sredstva veća su od dospjelih
obveza (

površina C

dok su u razdoblju 5 < t < 10 dospjele obveze veće od

dospjelih potraživanja i banka ulazi u zonu nelikvidnosti.

Površina B

pokazuje

odstupanje likvidnosti ispod potreba.
Grafikon ukazuje
-u koje vrijeme banka može viškove novčanih sredstava plasirati, a
-kada i za koje vrijeme treba pribaviti kratkoročna sredstva za likvidnost
radi saniranja problema nelikvidnosti.

2. Planiranje likvidnosti banke

Obuhvaća planiranje dinamike kruženja novčanih sredstava u poslovanju kroz
sve pojavne oblike u
segmentu:
(a)

aktivnog

(b)

pasivnog

(c)

neutralnog

poslovanja, ali i

(d) u segmentu

prihoda i rashoda

banke.

Plan likvidnosti može biti

operativni

, što znači za kraća razdoblja -

najčešće 7 dana, 15 dana, 1 mjesec, 3 mjeseca, ili je sastavni dio

godišnjeg

plana.

Operativni planovi likvidnosti

Sadržaj i struktura planova utemeljeni su na:

- analizi nastalih obveza i potraživanja;
- projekciji promjena izvora sredstava i plasmana;
- sagledavanju drugih bilančnih i izvanbilančnih pozicija, te
- pozicija u računu dobiti i gubitka u planskom razdoblju.

Iako je likvidnost banke jedinstvena, metodološki treba odvojeno
sagledavati: a) kunsko i b) devizno poslovanje.

Pregled 1 - Operativni plan

kunske

likvidnosti

1. Priljev sredstava

1.1. Prenesena sredstva na početku razdoblja
1.2. Priljev novca tijekom razdoblja
1.2.1. Povećanje izvora (pasive)
- Depoziti
- Krediti od HNB-a i od banaka
- Prodani vlastiti VP itd.
1.2.2. Naplata plasmana (promjene u aktivi)
- Naplata kredita
- Naplata dospjelih VP
- Prodaja kupljenih VP

- Naplata potraživanja po izdanim garancijama, avalima i sl.

- Povlačenje obvezne pričuve u kunama
1.2.3. Naplata kamate i ostalih potraživanja koja čine prihode banke
- Kamate
- Naknade (provizije)
- Pozitivne tečajne razlike
- Troškovi što ih plaćaju klijenti

- prodajom VP;
- prodajom deviza;
- prijevremenom naplatom kredita;
- odgodom dospjelih obveza ili
- na drugi način

Pregled 2 - Operativni plan

devizne

likvidnosti

1. Priljev sredstava

1.1. Prenesena sredstva na početku razdoblja
1.2. Priljev deviza tijekom razdoblja
- Povećanje depozita fizičkih i pravnih osoba
- Uzeti krediti i depoziti od inobanaka
- Primljene doznake
- Naplata akreditiva i čekova
- Inkaso dokumenata
- Naplata kamate, naknade i raznih troškova u devizama
- Naplata ostalih potraživanja
- Kupljene devize na tržištu i otkupljena valuta
- Povrat depozita oročenih kod inobanaka
- Povrat izdvojene obvezne pričuve u devizama
- Ostali priljevi u devizama

2. Odljev sredstava

2.1. Neizvršene obveze iz prethodnog razdoblja
2.2. Odljev deviza tijekom razdoblja
- Povrat depozita pravnih i fizičkih osoba
- Povrat kredita i depozita inobankama
- Doznake prema inozemstvu
- Plaćanja temeljem akreditiva
- Inkaso dokumenata
- Isplata čekova
- Obveze na osnovi garancija
- Obveze temeljem kamata, naknada i raznih troškova
- Prodane devize i strana valuta
- Oročavanje depozita kod inobanaka
- Davanje kredita u devizama
- Plaćanje ostalih obveza u devizama
- Izdvajanje obvezne pričuve u devizama
- Ostali odljevi u devizama

Rekapitulacija deviznog priljeva i odljeva:

1. Devizni priljev
2. –Devizni odljev
3.

Višak

deviznih sredstava (1 – 2)

Manjak

deviznih sredstava (2 – 1)

Višak deviznih sredstava

banka može usmjeriti:

- tako da ih oroči u inobankama;
- da ih proda za domaću valutu i poboljša kunsku likvidnost;
- za odobravanje deviznih kredita;
- za kupovinu VP;
- za prodaju klijentima ispunjavanjem njihovih naloga za plaćanje u
inozemstvo i za druge namjene.

Manjak deviznih sredstava

banka može pokriti:

- kupovinom na deviznom tržištu
- zaduživanjem u inobankama
- odgodom dospjelih obveza ili
- na drugi način.

4. Strategije upravljanja likvidnošću banke

                 Upravljanje likvidnošću banke razvijalo se, mijenjalo i nadograđivalo
tijekom povijesti sukladno
-s razvitkom financijskog tržišta,
-pojavi različitih financijskih instrumenata,
-ali i promjeni pogleda na mjesto, ulogu i način poslovanja banke.

               - Do tridesetih godina prošlog stoljeća prevladavalo je mišljenje kako,
prema

"teoriji komercijalnih kredita"

banke trebaju odobravati klijentima

pretežito kratkoročne kredite u kojih je dospijeće usklađeno s ročnošću depozita.

- "Teorija premještanja"

, odnosno

"teorija zamjene imovine"

, činila je

daljnji razvoj strategije upravljanja likvidnošću, a temeljila se na spoznaji kako
se   različite   oblike   imovine   može   uporabiti   za   namirivanje   mogućih   odljeva
depozita.
To znači da banke ulažu novac u  VP i zajmove što ih se može brzo i bez velikih
gubitaka unovčiti na sekundarnom tržištu i prije njihova dospijeća.

                  -   Pedesetih   godina   prošlog   stoljeća   težište   upravljanja   likvidnošću
usmjereno je na

"teoriju očekivanih priljeva"

, prema kojoj su otplate kredita i

plaćanje kamata u bliskoj vezi sa dužnikovim očekivanim priljevom novca, a
tako i sa sredstvima nužnim za likvidnost u banci.

Četvrto

, kupovinom komercijalnih zapisa banka može u znatnome dijelu

nadomjestiti kratkoročne, a kupovinom obveznica dugoročne kredite i to zato
što se VP lakše pretvaraju u gotov novac nego krediti.

Peto

, provođenje drugčije politike, npr.

- odobravanje kredita bez osiguranih izvora odgovarajuće ročnosti,
- plasiranje kredita što ih se nikada ne vraća.
- davanje kredita klijentima koji posluju s gubitkom ili koji kunsko i

devizno poslovanje ne uključuju u depozitni sustav banke,

- reprogramiranje dospjelih obveza itd.

dovodi banku u nelikvidnost.

Šesto

, ulaganja u stalna sredstva (zgrade, oprema, zemljišta itd.), ulaganja

u dionice poduzeća banka treba svesti na nužnu razinu, jer svako prekomjerno
ulaganje u takve namjene znači "zaleđivanje" novca.

Sedmo

, bankovna teorija i praksa, ali i propisi upućuju banku na

odobravanje kredita mnoštvu manjih klijenata, čime se raspršuje rizik ulaganja.

4.2. Upravljanje pasivom

Prvo

, vrlo su važna obilježja poslovanja pravnih osoba - deponenata banke.

Depoziti banke

povećavat

će se:

- kad poduzeća posluju pozitivno, imaju brz obrt, odnosno ciklus

proizvodnje, prodaje i naplate,

- imaju atraktivne proizvode što ih se plaća predujmom ili odmah po

isporuci,

- imaju kontinuirani proces proizvodnje i realizacije tijekom godine,
- pod utjecajem su domaće i/ili međunarodne konjunkture,
- obavljaju robne i financijske transakcije među klijentima banke itd.

Depoziti banke biti će

nestabilni

, neće se povećavati ili će se čak i

smanjivati

- ako poduzeća posluju s gubitkom, imaju "zamrznuta" sredstva u zalihama

ili u gotovim proizvodima,

- nemaju tržišno privlačne proizvode, prodaju proizvode na kredit

(pokućstvo, brodovi, kapitalna dobra i sl.),

- imaju obilježje sezonskoga poslovanja (turizam, poljoprivreda itd.),
- kad na njihovo poslovanje djeluje smanjenje konjunkture, ili
- plaćaju robu, usluge i obavljaju ostale transakcije sa subjektima čija se

sredstva uključuju u depozitne sustave drugih banaka itd.

Drugo

, sredstva stanovništva biti će stabilna i povećavati se ako:

- građani imaju višu razinu dohotka i sklonost štednji,
- na području na kojem djeluje banka stanovništvo se bavi turizmom,

poljoprivredom ili drugim gospodarskim aktivnostima itd.

Treće

, poticajna kamatna politika, dobra usluga, ugled banke, povjerenje

itd. čini depozite stabilnim i pozitivno utječe na njihov rast.

Četvrto

, na likvidnost banke pozitivno utječe omjer dugoročnih prema

kratkoročnim izvorima, budući da dugoročne obveze dospijevaju u duljim
razdobljima.

Peto

, stabilno poslovanje, bonitet, kreditna sposobnost i ugled banke čini

ju podobnim za dobivanje kratkoročnih i dugoročnih kredita u zemlji i u
inozemstvu, čime se, ako ustreba može brzo povećati njezine izvore sredstava.

Upravljati

pasivom

ima i

stanovitih ograničenja

, npr.:

- nije moguće pribaviti dodatne izvore uvijek kada su banci sredstva
potrebna;
- dodatni izvori mogu imati neadekvatne rokove spram plasmana što ne
rješava problem likvidnosti na dulji rok;

- dodatni izvori mogu biti skuplji od uobičajene cijene sredstava;

- saznanja o poteškoćama u likvidnosti mogu prouzročiti nepovjerenje
ulagača, povlačenje depozita i suzdržanost banaka vjerovnika;
- zaduživanje kod banaka ili na financijskom tržištu znači dodatnu ovisnost o
vjerovnicima i tržištu i veliku neizvjesnost u politici vođenja likvidnosti, što je
vrlo rizično i zapravo neprihvatljivo kao stalna praksa.

4.3. Kombinirana strategija upravljanja likvidnošću

U bankovnoj teoriji prevladava mišljenje da se mala banka više treba usmjeriti
upravljanju aktivom, a velika banka na upravljanje pasivom, kako bi održavala
urednu likvidnost.

Mala banka

koja nema velik ugled i kreditnu sposobnost treba:

-držati primjerenu svotu na žiro-računu i u blagajni,
-dio sredstava u kratkoročnima međubankovnim pozajmicama, a
-dio uložiti u likvidne ili brzo unovčive VP kakvi donose manji prinos negoli
ulaganja u kredite.

Velika banka

, koja ima ugled i kreditnu sposobnost i stekla je povjerenje,

podržavati će visinu i strukturu vlastite aktive sukladno vlastitim planovima i
potrebama klijenata.

samostalnosti

banke.

1. Načelo sigurnosti

Banka nastoji pribaviti što više vlastitih izvora jer se pretpostavlja

da je

banka koja koristi više vlastitih sredstava sigurnija.

Zato što je u stečaju ili likvidaciji uvijek veća vjerojatnost da će se iz

likvidacijske mase (preostala imovina, odnosno aktiva) više i lakše naplatiti
vjerovnici banke koja ima visoki udjel vlastitih izvora, nego vjerovnici banke koja
ima malo vlastitih sredstava i visoku razinu zaduženja.

Kriterij sigurnosti financiranja banke treba promatrati sagledavajući

interne i eksterne činitelje koji djeluju na sigurnost izvora sredstava, npr.:



funkcionira li tržište kapitala na kojem banka može plasirati obveznice ili

dionice i tako pribaviti dugoročna sredstva;



funkcionira li tržište novca na kojem banka može plasirati blagajničke

zapise i tako pribaviti kratkoročna sredstva;



ima li banka poslovne odnose s drugim bankama u zemlji i inozemstvu i

može li od njih dobiti kredite, odnosno depozite;



kakva je monetarna politika središnje banke (ekspanzivna,

restriktivna ili umjerena) i kako se pojedine mjere odražavaju na
mogućnost dobivanja kredita za likvidnost, kakva je politika obvezne
pričuve itd.

2. Načelo stabilnosti

Kriterij stabilnosti financiranja treba sagledavati u dva oblika:

Prvo

, ocjenjujući raspoloživost izvora sredstava na tržištu i mogućnost da se

sredstva pribave upravo u vrijeme kada je to banci potrebno.

Drugo

, jesu li:

- uvjeti korištenja kredita i prikupljanja depozita (kamata i drugi troškovi)

predvidivi i stabilni,

- je li rok vraćanja određen i postoji li eventualna mogućnost njegova

prolongiranja,

- te kakav je način otplate: jednokratan ili serijski.

Sa stajališta kriterija stabilnosti prednost imaju:

- vlastita izvori pred tuđim sredstvima,
- dugoročni u odnosu na kratkoročne izvore,
- depoziti u odnosu na kredite,

- depoziti građana u odnosu na depozite pravnih osoba,
- a najmanje stabilni izvori su kratkoročni krediti pribavljeni na tržištu

novca.

Dakle, vlastita sredstva su najsigurniji i najstabilniji izvor koji

omogućava provođenje elastične poslovne politike banke u okviru postojećeg
opsega poslovanja.

Vlastiti izvori nisu uvijek podobni za ekspanziju i prilagođavanje opsega

poslovanja tržišnoj situaciji.

3. Načelo likvidnosti

Sagledavajući različite vrste izvora sredstava, sa stajališta likvidnosti,

valja kazati:



da se vlastiti izvori (dionički kapital, kapitalske pričuve i drugi oblici

rezervi) ne vraćaju sve dok banka postoji;



da se na dionički kapital obračunava dividenda kao dio ostvarene dobiti,

koja se, ako to skupština dioničara izglasa, isplaćuje vlasnicima;



da obveze (kamata i glavnica) po dugoročnim kreditima, depozitima i

izdanim obveznicama znače unaprijed ugovorene odljeve sredstava
koje treba planirati;



da obveze (glavnica i kamate) po depozitima, kratkoročnim kreditima i

blagajničkim zapisima dospijevaju u ugovorenim rokovima kraćim od
jedne godine i da ih treba planirati;



da u stabilnim gospodarskim i političkim uvjetima depoziti mogu postati

„trajni" izvori, što znači da se u masi ne vraćaju, ali se moraju redovito
„servisirati“ i plaćati kamate što čini odljev novčanih sredstava.

Iz navedenog proizlazi da, sa stajališta likvidnosti banke, prednost imaju:

- vlastiti izvori sredstava jer su nepovratni,
- zatim su tuđi dugoročni izvori,
- kao i kratkoročni depoziti,
- a najviše poteškoća u otplati i održavanju likvidnosti banci čine

kratkoročni krediti i druge kratkoročne obveze.

4. Načelo rentabilnosti

Rentabilnost kao kriterij u izboru financiranja banke treba promatrati

putem tri pokazatelja.

-Porez (25%)

(3.000)

(1.750)

(1.000)

(750)

Neto-dobitak

9.000

5.250

3.000

2.250

Izvori sredstava:
- vlastiti

100.000

50.000

20.000

10.000

- tuđi

50.000

80.000

90.000

Rentabilnost
vlastitih izvora

9,0%

10,5%

15,0%

22,5%

Rentabilnost vlastitih izvora:
9.000 / 100.000 = 9,0% 5.250 / 50.000 = 10,5%
3.000 / 20.000 =15,0 2.250 / 10.000 = 22,5%

Može se zaključiti:



da će banka, ukoliko se u cijelosti financira vlastitim izvorima, nakon
plaćanja poreza na dobitak, ostvariti stopu rentabilnosti vlastitih izvora u
visini 9,0%;



da će se uz korištenje 20% vlastitih i 80% tuđih kreditnih sredstava, uz
cijenu od 10% godišnje, stopa rentabilnosti povećati na 15,0% te



da će se povećanjem udjela tuđih izvora stopa rentabilnosti vlastitih izvora
još više povećavati, da bi pri udjelu od 90% dostigla čak 22,5%.

Iz navedenog proizlazi:



da   je   za   banku   isplativije   koristiti   tuđe   izvore   sve   dok   je
kamatna stopa na  depozite i zaduženja manja od bruto stope
rentabilnosti   ukupnih   izvora,   budući   da  jače   korištenje   tuđih
izvora donosi povećanje rentabilnosti vlastitih sredstava.

5) Načelo samostalnosti

Način financiranja izravno ili neizravno ima utjecaj na samostalnost

banke.



Banka koja prikuplja depozite na određenom području dužna je,

prema običajima, barem dio sredstava putem kredita ulagati na to područje.



Banka koja se kreditno zadužuje kod druge banke, pogotovo

dugoročno, treba najčešće prihvatiti uvjete utvrđene poslovnom politikom
banke vjerovnika.



Banka koja želi pribaviti dodatna sredstva emisijom dionica treba

ocijeniti da li će slobodna prodaja dionica na tržištu promijeniti njezinu
vlasničku strukturu, što može imati za posljedicu promjenu menedžmenta i
postojeće poslovne politike.



Ukoliko postoji takva opasnost banka može:

- izdati samo povlaštene dionice bez prava upravljanja;
- opredijeliti se za direktnu emisiju, što znači prodaju dionica zatvorenom

krugu kupaca - postojećim dioničarima;

- financirati se emisijom obveznica itd.

Zaključak

Prilikom utvrđivanja i provođenja politike prikupljanja i pribavljanja

sredstva banka treba voditi računa:



da se orijentira prema tržištu na kojem postoje sigurni izvori sredstava
koji se mogu angažirati u svakom trenutku;



da su to izvori sa što manjim oscilacijama kako bi bili podobni za
dugoročnije plasmane;



da su izvori što je više moguće nepovratni, odnosno povratni sa što dužim
rokovima otplate glavnice, kako bi banka imala što manje problema u
održavanju likvidnosti;



da su izvori što jeftiniji kako bi banka ostvarivala veću rentabilnost,
odnosno po odbitku svih troškova i oporezivanja što veći prinos na
vlastita sredstva, odnosno na dionički kapital, te



da prikupljajući i pribavljajući sredstva očuva vlasničku strukturu banke i
samostalnost u donošenju i provođenju poslovne politike.

POLITIKA FORMIRANJA OPTIMALNE STRUKTURE
PORTFELJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA BANAKA

OBILJEŽJA VP-a DANAS:

izdavatelj je u većini slučajeva država,

dugi rokovi dospijeća,

niski prihodi

Optimalizacija strukture portfelja VP-a

Prilikom ulaganja VP-a poduzeće, banka, građanin ili bilo koji drugi subjekt
treba voditi računa o sljedećim načelima:

1) SIGURNOST ulaganja,
2) PROFITABILNOST ulaganja i
3) LIKVIDNOST – unovčivost ulaganja.

Banka ima još dodatna dva kriterija:

4) MULTIPLIKACIJA kredita i depozita,
5) USPOSTAVA I ODRŽAVANJE poslovnog odnosa s klijentom.

što više zamijeniti kredite otkupom VP-a,

pomagati izdavateljima u cjelokupnom postupku emisije VP-a

garantirati otkup cjelokupnih emisija,

garantirati otplatu glavnice i isplatu kamate,

poduzimati druge mjere radi šire afirmacije vrijednosnih papira.

Dodatak predavanjima iz predmeta
«Ekonomika bankarstva»

Sadržaj:

1. Upravljanje rizicima

2. Upravljanje likvidnošću
3. Mjere za praćenje rizika i osiguranje adekvatnosti kapitala

4. Bankovna tajna

5. Poslovne knjige i poslovna izvješća
6. Izvješćivanje
7. Zaštita potrošača
8. Udruživanje banaka
9. Nadzor nad bankama

10. Unutarnja kontrola
11. Unutarnja revizija
12. Revizija financijskih izvješća i poslovnih funkcija banke
13.  Posebna uprava
14.  Oduzimanje odobrenja za rad
15.  Likvidacija banke
16.  Stečaj banke

1. UPRAVLJANJE RIZICIMA

• Banka mora:
- Osiguravati

razinu kapitala

adekvatnu opsegu i vrstama usluga koje pruža i

rizicima kojima je izložena u pružanju tih usluga

(adekvatnost kapitala);

- Poslovati tako da rizici kojima je izložena u pojedinačnim ili svim vrstama

poslova koje obavlja ne prijeđu granice određene propisima;

- Poslovati tako da je sposobna pravovremeno ispuniti dospjele obveze (načelo

likvidnosti), odnosno na način da je trajno sposobna ispunjavati sve svoje
obveze (načelo solventnosti).

Planiranje i provođenje mjera upravljanja

rizicima

• Banka je dužna kontinuirano obavljati mjerenje, procjenu i upravljanje

svim rizicima kojima je u svom poslovanju izložena.

• Kriterije, način i postupke mjerenja, procjene i upravljanja rizicima, banka je

dužna propisati svojim općim aktima, koji moraju biti usklađeni s propisima,
standardima i pravilima struke.

• Rizici

kojima je banka izložena u svom poslovanju za koje minimalno moraju

biti propisani postupci mjerenja, procjene i upravljanja rizicima jesu:
1. rizik likvidnosti,
2. kreditni rizik,

3.  kamatni, devizni i ostali tržišni rizici,
4.  rizici izloženosti prema jednoj osobi,
5.   rizici povezani s kapitalnim ulaganjima,  ulaganjima u nekretnine i drugu

trajnu imovinu,

6. rizici neispunjenja obveza druge ugovorne strane povezani s državom

podrijetla druge ugovorne strane,

7. operativni rizik, uključujući rizik koji proizlazi iz neadekvatnog upravljanja

informacijskim i pridruženim tehnologijama, te ostali rizici.

2. UPRAVLJANJE LIKVIDNOŠĆU

- Banka mora upravljati svojom imovinom i obvezama tako da je sposobna ispuniti
sve svoje dospjele obveze, a radi učinkovitog upravljanja rizikom likvidnosti banka
mora donijeti i provoditi politiku upravljanja likvidnošću, a koja obuhvaća:
1.

planiranje očekivanih poznatih i mogućih novčanih odljeva i dostatnih

novčanih priljeva za pokriće istih,
2.

kontinuirano praćenje likvidnosti i donošenje odgovarajućih mjera za

sprječavanje ili otklanjanje uzroka nelikvidnosti.

Usklađenost imovine i obveza

Banka mora na odgovarajući način uskladiti svoju imovinu i obveze na temelju
kojih je izložena rizicima gubitaka zbog promjene kamatnih stopa, tečajeva stranih
valuta, cijene vrijednosnih papira i ostalih financijskih instrumenata ili zbog ostalih
tržišnih rizika.

- ako su povjerljivi podaci potrebni poreznim tijelima u postupku koji oni provode

u okviru svojih ovlasti, a priopćavaju se na njihov zahtjev,

- ako se podaci priopćavaju za potrebe institucija za osiguranje uloga.

Obveza čuvanja bankovne tajne postoji za osobe i nakon prestanka rada u banci,

odnosno nakon prestanka svojstva dioničara ili članstva u tijelima banke.

HNB, sudovi ili druga nadležna tijela mogu koristiti povjerljive podatke isključivo u
svrhu za koju su dani te iste ne smiju priopćiti trećim osobama ili im omogućiti da
ih doznaju i iskoriste, osim u slučajevima propisanim zakonom. Obveza se odnosi
i na sve fizičke osobe koje u svojstvu zaposlenika ili drugom svojstvu rade ili su
radile u HNB-u i nadležnim tijelima.

5. POSLOVNE KNJIGE I POSLOVNA IZVJEŠĆA

Banka mora voditi poslovne knjige, sastavljati knjigovodstvene isprave, vrednovati

imovinu i obveze i sastavljati financijska izvješća u skladu s važećim
propisima i standardima struke.

Vođenje poslovnih knjiga, evidencije i dokumentacije

• Banka mora organizirati svoje poslovanje i voditi poslovne knjige, poslovnu

dokumentaciju te ostale evidencije na način koji omogućuje provjeru posluje li
banka u skladu s važećim propisima i standardima struke.

• Banka je dužna čuvati knjigovodstvene isprave i druge dokumente, na temelju

kojih su izvršena knjiženja u njezinim poslovnim knjigama, u rokovima i na
način propisan Zakonom o računovodstvu i/ili drugim zakonom.

• Iznimno:

- pet godina

čuvaju se nalozi za plaćanje i drugi dokumenti platnog prometa,

- deset godina

čuvaju se ugovori i ostali dokumenti na temelju kojih nastaju

promjene, na imovini, obvezama, uključujući i potencijalne obveze, te kapitalu
banke, kao i knjigovodstvene isprave na temelju kojih su podaci o tim
poslovnim promjenama unijeti u poslovne knjige banke.

Pod rokovima podrazumijeva se vremensko razdoblje nakon isteka godine u kojoj

je poslovna promjena nastala odnosno u kojoj su knjigovodstvene isprave i
drugi dokumenti sastavljeni.

Kontni plan i financijska izvješća

• Banka vodi poslovne knjige u skladu s kontnim planom za banke koji

propisuje HNB.

• Za potrebe nadzora nad poslovanjem banke, banka sastavlja financijska

izvješća na način, u obliku i rokovima koje propisuje HNB.

Godišnje izvješće
•

Banka sastavlja i objavljuje godišnje izvješće sukladno Zakonu o
računovodstvu i Međunarodnim računovodstvenim standardima.

6. IZVJEŠĆIVANJE

Redovno izvješćivanje
• Banka mora izvješćivati HNB o sljedećim činjenicama i okolnostima

odmah po njihovom nastanku:

1. o promjenama podataka koji se odnose na sjedište i adresu banke,
2. o sazivanju glavne skupštine dioničara i svim usvojenim odlukama,

o razrješenjima i imenovanjima članova uprave i nadzornog odbora,

o namjeravanom otvaranju, preseljenju, zatvaranju ili prestanku rada

podružnice ili promjenama u vrstama usluga koje banka pruža,

o svakoj planiranoj promjeni u temeljnom kapitalu banke za 10 posto ili više,

o prestanku pružanja određenih bankovnih ili ostalih financijskih usluga,

7. o ostalim činjenicama i okolnostima za koje postoji obveza izvješćivanja

Uprava banke mora odmah obavijestiti HNB:

1.   ako je ugrožena likvidnost ili solventnost banke,
2.   ako   se   pojave   razlozi   za   prestanak   ili   oduzimanje  odobrenja   za   pružanje
bankovnih usluga ili ostalih financijskih usluga,
3.  ako se promijeni financijsko stanje banke u takvom  omjeru da banka
više ne doseže minimalni kapital ili minimalnu stopu adekvatnosti kapitala.
4. o svim činjenicama koje se upisuju u sudski registar.

Izvješćivanje na zahtjev Hrvatske narodne banke

Banka mora

na zahtjev HNB-a dostaviti izvješća i informacije o

svim pitanjima

važnim za provođenje nadzora ili za

izvršavanje

zadataka iz nadležnosti HNB-a.

7. ZAŠTITA POTROŠAČA

• Pod pojmom

potrošač

podrazumijeva se svaka

fizička osoba -

građanin,

koja je korisnik bankovnih usluga.

Ugovaranje usluga

•

Banka je dužna s potrošačem zaključiti ugovor o pružanju pojedine

bankovne usluge.

•

Prije zaključivanja ugovora banka je dužna potrošaču predočiti sve bitne

uvjete ugovora iz kojih su jasno vidljiva prava i obveze ugovornih
strana.

•

Ugovor se zaključuje u pisanoj formi.

Objava općih uvjeta poslovanja

Banka je dužna na pogodnom mjestu u svojim poslovnim prostorijama učiniti
dostupnim informacije o uvjetima pružanja usluga potrošačima.

Pod informacijama koje se odnose na

odobravanje kredita,

podrazumijevaju se:

rnjere_za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti, nepravilnosti i poboljšanja stanja u
banci.

Način obavljanja nadzora

Nadzor poslovanja banaka obavlja se a)

analizom financijskih izvješća

izravnim nadzorom u banci

. Nadzor analizom financijskih izvješća obavljaju

zaposlenici   HNB-a   analiziranjem   izvješća   i   ostalih  podataka   koje   su   banke
obvezne   dostavljati   HNB-u.  Izravni   nadzor   obavlja   se   u   prostorijama   banke
uvidom   u   poslovne   knjige,   isprave   i   drugu   dokumentaciju   koja   se   odnosi   na
poslovanje banke te provjerom i pregledom tehničke, stručne i organizacijske
opremljenosti banke.

SADRŽAJ I OPSEG NADZORA

U postupku nadzora HNB:

ocjenjuje sposobnost upravljanja rizicima u poslovanju banke, njezinu stručnu,

organizacijsku i tehničku opremljenost,

obavlja nadzor ustroja i vođenja poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i

ostale evidencije osobito njihove pouzdanosti i ažurnosti, vjerodostojnosti
knjigovodstvenih isprava o poslovnim promjenama, usklađenosti sintetičkih i
analitičkih evidencija kao i da li je banka financijska ili druga izvješća sastavila u
skladu s važećim propisima i standardima struke,

utvrđuje ispunjava li banka uvjete za pružanje bankovnih i ostalih financijskih

usluga   kao   i   usklađenost   predmeta  poslovanja   banke   s   odobrenjem   za   rad
banke i ostalim  propisima, nalaže mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i
nepravilnosti,  mjere  u  slučaju  kršenja  propisa  i  pravila  o  upravljanju   rizicima   i
aktivnosti za poboljšanje stanja u banci,

ocjenjuje realnost i objektivnost financijskih izvješća, utvrđuje točnost izračuna

svih

propisanih   veličina,  pokazatelja   i   omjera   i   njihovu   usklađenost   s   propisanim
ograničenjima, utvrđuje točnost, sveobuhvatnost i pravodobnost izvješćivanja HNB-a,
provjerava   i   verificira   funkcioniranje   sustava   unutarnjih  kontrola   i   informacijskog
sustava,   ocjenjuje   provedbeni   postupak   i   izvješće   o   obavljenoj  reviziji   financijskih
izvješća koju je, za potrebe HNB-a,  obavila ovlaštena revizorska tvrtka,  surađuje s
ovlaštenim revizorima sukladno  međunarodnim standardima, provjerava djelovanje i
ocjenjuje  učinkovitost   unutarnje   revizije,  obavlja  kontrolu  informacijske  tehnologije,
utvrđuje   da   li   je   narušena   sloboda   tržišnog   natjecanja   odnosno   konkurencija   na
tržištu   bankovnih   usluga,  nalaže   mjere   za   osiguravanje   slobodnog   tržišnog
natjecanja u pružanju bankovnih usluga.

Nadzorne mjere

•

Nadzornim mjerama nalaže se otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i

nepravilnosti i poduzimanje aktivnosti za poboljšanje stanja u banci.

U slučajevima kršenja zakona i propisa, odnosno u situacijama kada je

financijsko stanje u banci takvo da je neizvjestan daljnji nastavak njezinog
poslovanja, HNB rješenjem:

zabranjuje pružanje određenih bankovnih usluga i ostalih financijskih usluga,

imenuje posebnu upravu,

oduzima odobrenje za rad,

pokreće prisilnu likvidaciju banke i

odlučuje o podnošenju prijedloga za pokretanje stečaja banke.

Rješenje za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti

•

Guverner HNB-a donosi rješenje kojim nalaže otklanjanje utvrđenih

nezakonitosti i nepravilnosti.

• U rješenju se određuje rok za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti.

Izvješće o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti

•

Banka mora u roku otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti i dostaviti

izvješće   HNB-u   u   kojemu   su   opisane   poduzete   mjere   radi   otklanjanja
nezakonitosti i  nepravilnosti. Izvješću moraju biti priloženi dokumenti i  ostali
dokazi   iz   kojih   proizlazi   da   su   utvrđene   nezakonitosti   i   nepravilnosti
otklonjene.

Mjere za provedbu politika o upravljanju rizicima

• Ako HNB u obavljanju nadzora nad poslovanjem banke utvrdi da banka krši

propise i pravila o upravljanju rizicima može:

- dati pisano upozorenje,
- tražiti sazivanje sjednice uprave i nadzornog odbora radi razmatranja i postizanja
dogovora o mjerama za otklanjanje nepravilnosti i poboljšanju stanja,
- tražiti od uprave i nadzornog odbora da sazovu glavnu skupštinu.

•

Ako HNB u obavljanju nadzora nad poslovanjem utvrdi da banka teže krši
propise i pravila o upravljanju rizicima može rješenjem za otklanjanje utvrđenih
nezakonitosti i nepravilnosti naložiti

1. mjere za osiguranje minimalnog kapitalaili stope adekvatnosti kapitala,
2. mjere za poštivanje odredbi propisa koje imaju za cilj poboljšanje stanja,
3. mjere kojima se određuju uvjeti poslovanja, npr. najniže, odnosno najviše

kamatne stope, rokove dospijeća tražbina i obveza te druge uvjete,

4. mjere kojima se zahtijeva potpuna ili djelomična obustava isplata dividende ili

bilo kojega drugog oblika isplate dobiti,

5. mjere za smanjenje troškova poslovanja, uključujući ograničenje plaća i

drugih primanja odgovornim osobama i zaposlenicima,

6. mjere kojima se ograničava rast imovine, uključujući izvanbilančne stavke,
7. mjere kojima se od banke ili njezinih ovisnih društava zahtijeva promjena,

smanjenje ili prestanak obavljanja određene aktivnosti za koju HNB utvrdi da
je prouzročila značajan gubitak ili predstavlja veliki rizik za banku,

ako bi se jamstveni kapital banke zbog isplate dobiti smanjio tako da banka

više nije u mogućnosti održavati minimalnu stopu adekvatnosti kapitala,

ako banka ne osigurava likvidnost,

ako zbog isplate dobiti banka ne bi bila u mogućnosti osigurati likvidnost,

ako je HNB naložila banci da otkloni slabosti i propuste vezane uz netočno

iskazivanje aktivnih i pasivnih stavki, a čije bi točno iskazivanje utjecalo na
račun dobiti i gubitka banke,

ako HNB tako odredi svojim rješenjem zbog načina na koji banka upravlja

rizicima u poslovanju.

Uprava je dužna poduzeti mjere s kojima će osigurati minimalan kapital i

propisanu stopu adekvatnosti kapitala.

10. UNUTARNJA KONTROLA

Unutarnja kontrola:

izravno je podređena upravi;

funkcionalno i organizacijski odvojena je od drugih organizacijskih dijelova;

obavlja stalan i cjelovit nadzor nad (1) pravilnosti, (2) ažurnosti i (3) zakonitosti

poslovanja;

utvrđuje ima li banka opće akte i jesu li njima propisani postupci te postupa li u

skladu s njima;

nadzire provođenje općih akata i njima propisanih postupaka

Sastav unutarnje kontrole

najmanje dvije osobe s VSS ekonomskog ili pravnog usmjerenja,

petogodišnje radno iskustvo na bankovnim poslovima, te

poznavanje svih vrsta bankovnih poslova

Značaj sustava unutarnje kontrole:

Ciljevi banke:
    - uspješno poslovanje,
    - kontinuirani rast i razvoj,
    - učinkovito upravljanje rizicima,
    - zaštita interesa dioničara
Sustav unutarnje kontrole obuhvaća sve metode i postupke što ih je usvojila uprava a
koje   joj   pomažu   u  ostvarenja   ciljeva   banke,   npr.   zaštita   imovine,   sprječavanje   i
otkrivanja prijevara i pogrešaka, provjera ispravnosti i cjelovitosti  računovodstvenih
evidencija, pravodobnosti pripreme pouzdanih izvješća, itd.

emeljni cilj unutarnje kontrole

Raznim metodama i postupcima ugrađenim u organizaciju banke želi se, prije

svega, preventivno djelovati u sprječavanju prijevara i pogrešaka u njezinu
poslovanju.

11. UNUTARNJA REVIZIJA

Banka mora organizirati unutarnju reviziju koja će neovisno i objektivno obavljati
svoje poslove te koja će svojim savjetima i preporukama pridonositi unapređenju
poslovanja banke.
Zadaci unutarnje revizije:
(1) Unutarnja revizija obavija stalni nadzor nad cjelokupnim poslovanjem banke u

cilju provjeravanja da li banka:

•

obavlja bankovne i ostale financijske usluge pravilno i u skladu s propisima i

unutarnjim pravilima kojima se uređuje poslovanje banke,

•

vodi poslovne knjige, evidentira poslovne događaje na temelju vjerodostojnih

knjigovodstvenih isprava, vrednuje knjigovodstvene stavke i sastavlja
financijska i ostala izvješća u skladu s propisima te unutarnjim pravilima,

•

sustavno upravlja rizicima koji proizlaze iz poslovnih aktivnosti banke

sukladno načelima stabilnog poslovanja uključujući upravljanje resursima
informacijske tehnologije i drugih pridruženih tehnologija.

(2) Unutarnja revizija obavlja unutarnje revidiranje poslovanja u skladu sa

strukovnim načelima i standardima unutarnjeg revidiranja, kodeksom
strukovne etike unutarnjih revizora te pravilima djelovanja unutarnje revizije
koja usvaja nadzorni odbor.

(3) Unutarnja revizija mora uskladiti metode svojeg rada s radom vanjskih

revizora banke koji revidiraju godišnja financijska izvješća ili obavljaju
posebnu reviziju na zahtjev HNB-a.

Obilježja unutarnje revizije:

1. Neovisnost
2. Stručnost
3. Djelokrug rada - ispitivanje i procjena uspješnosti organiziranog

sustava

internih kontrola te kvalitete poslovanja i

obavljanja

dodijeljenih obveza.

Obavljanje revizije - uključuje odgovarajuće planiranje, ispitivanje i

ocjenu

informacija, izvješćivanje i ispitivanje

poduzetih mjera za otklanjanje

uočenih

slabosti.

Upravljanje unutarnjom revizijom

- planiranje, razvoj kadrova, utvrđivanje postupaka revizije, koordiniranje

unutarnje i vanjske revizije itd.

Pristupi u revizijskim postupcima
-Verifikacijski pristup

- utvrđuje se usuglašenost

prezentiranog stanja

stvarnim, činjeničnim stanjem (aktiva,

pasiva,

prihodi, rashodi, kapital, itd.)

- Testiranje

- izabere se neka procedura i onda ispituje detaljno od početka do

kraja, npr. odobrenje, korištenje, otplata kredita, itd.
-

Sustavni pristup

- revizija se usredotočuje na poslovni sustav i njegove elemente te

njihove međusobne veze
Revizija treba odgovoriti na tri bitna pitanja:
Kakav je formalni, propisani sustav?
Da li sustav funkcionira ispravno, sukladno propisima?

-   Provjeravanje pravilnosti, točnosti i potpunosti posebnih  financijskih izvješća
koje   banka sastavlja sukladno podzakonskim aktima HNB-a.
-   Ocjenjivanje organizacije i učinkovitosti poslovnih funkcija, te kvalitete općih
akata   banke   i   njihovu   primjenu   i   to   u   prvom   redu   pridržavanje   pravila   o
upravljanju   rizicima,   funkcioniranje   unutarnje   revizije   i   informacijskog   sustava
banke.

Banka je dužna najkasnije do 31. srpnja svake godine pismeno obavijestiti HNB o
izboru revizorske tvrtke kojoj je povjerila obavljanje revizije za tekuću godinu.
Banka je dužna HNB-u dostaviti revidirana godišnja financijska izvješća

petnaest dana nakon datuma izdavanja izvješća

revizora o obavljenoj reviziji, a

najkasnije u roku

četiri mjeseca

nakon isteka poslovne godine za koju se

izvješća sastavljaju.

Ista revizorska tvrtka ne može preuzeti niti joj banka može povjeriti
obavljanje revizije financijskih izvješća banke ukoliko je dotična revizorska
tvrtka u prethodnoj godini više od polovine svojih ukupnih prihoda ostvarila na
temelju

obavljene revizije financijskih izvješća

te banke.

Ista revizorska tvrtka može u istoj banci uzastopno obaviti, odnosno banka
može istoj revizorskoj tvrtki uzastopno povjeriti, najviše

četiri

revizije

financijskih izvješća.

Ista revizorska tvrtka ne može istovremeno odnosno u

istoj godini obavljati

reviziju financijskih izvješća banke i pružati konzultantske usluge istoj
banci.

HNB može odbiti izvješće i zahtijevati da reviziju obave ovlašteni revizori iz druge
revizorske tvrtke na trošak banke. U slučaju da HNB odbije izvješće o obavljenoj
reviziji, HNB u narednih pet godina

neće prihvaćati izvješća o reviziji banaka

koje je izradila ta revizorska tvrtka

čemu će istu unaprijed obavijestiti.

SADRŽAJ REVIZIJE

Revizori ispituju i daju mišljenje odnosno ocjenu o:
- temeljnim financijskim izvješćima,
- posebnim financijskim izvješćima, te
- ostale informacije.

A) TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA:

- Račun dobiti i gubitka,
- Bilanca,
- Izvješće o promjenama glavnice,
- Izvješće o novčanom tijeku,
- Bilješke uz financijska izvješća.

Revizija obuhvaća ispitivanje podataka i metoda koje su primijenjene pri njihovom

sastavljanju, na temelju čega revizor daje stručno mišljenje o realnosti i
objektivnosti stanja imovine, obveza, kapitala, novčanog tijeka i rezultata
poslovanja, što su iskazani u temeljnim financijskim izvješćima banke.

Revizor samostalno sukladno pravilima struke odlučuje o opsegu obuhvata

pregleda pojedinačnih dokumenata i ispitivanja pojedinačnih poslovnih
događaja, kako bi na temelju istih mogao dati pouzdano revizorsko mišljenje o
realnosti i objektivnosti izvješća koji su predmet revizije.

Revizor sastavlja izvješće o obavljenoj reviziji te ga preko uprave banke dostavlja

dioničarima, odnosno glavnoj skupštini banke.

POSEBNA

FINANCIJSKA

IZVJEŠĆA

- statistički izvještaj (račun dobiti i gubitka, bilanca i izvanbilančne stavke),
- izvješće o adekvatnosti kapitala,
- izvješće o izloženosti po djelatnostima,
- izvješće o kreditnoj izloženosti po rizičnim skupinama,
- izvješće o velikoj izloženosti,
- izvješće o izloženosti prema osobama u posebnom odnosu sa bankom,
- izvješće o ulaganjima u kapital nefinancijskih institucija,
- izvješće o ulaganjima u nekretnine,
- izvješće o promjenama ispravka vrijednosti plasmana i rezervi za potencijalne
obveze.
• Revizor je obvezan provjeriti pravilnost, točnost i potpunost posebnih
financijskih izvješća, te usklađenost s temeljnim financijskim izvješćima.

C) OSTALE INFORMACIJE

Ostale informacije odnose se na procjenu organizacijskog aspekta poslovnih
funkcija banke, u kojima ovlašteni revizor procjenjuje:

Način identificiranja i upravljanja svih značajnih rizika kojima je banka u svom
poslovanju izložena (npr. kreditni rizik, tržišni rizik, operativni rizik i drugi).

Adekvatnost organizacije, način i kvalitetu funkcioniranja unutarnje revizije.

Da li unutarnja revizija funkcionira na način propisan zakonom i općim
aktima.

Da li je unutarnji revizor neovisan i da li poslove obavlja po pravilima struke.

Da li unutarnja revizija procjenjuje zakonitost poslovanja banke i primjerenost
i učinkovitost sustava internih kontrola na način da osigurava sigurno i
razborito upravljanje bankom.

Organizaciju   i   upravljanje   informacijskim   sustavom   i   pridruženim
tehnologijama, njegovu adekvatnost,  pouzdanost i usklađenost s poslovnim
ciljevima   banke,  fizičku   zaštitu   sustava   i   zaštitu   podataka,   te   sustav
uspostavljenih internih i eksternih kontrola.

Revizor procjenjuje i opće akte koji reguliraju poslovne funkcije banke, kvalitetu

općih akata banke, njihovu usklađenost sa zakonskim i podzakonskim aktima
te računovodstvenim i drugim standardima, te također ocjenjuje da li ih se
banka u svom poslovanju pridržava.

Revizor u pismenom obliku daje mišljenje o kvaliteti općih akata i njihovoj primjeni
kao i o adekvatnosti organizacije poslovnih funkcija banke.

• Tijekom razdoblja

pod posebnom upravom nadležnosti nadzornog odbora

obavlja posebno tijelo koje imenuje HNB.

HNB ima pravo

dati posebnoj upravi obvezujuće upute za vođenje

poslovanja banke.

Danom dostave odluke o imenovanju posebne uprave banci prestaju

sve

nadležnosti i ovlasti dosadašnjih članova uprave, nadzornog odbora i
nadležnosti glavne skupštine dioničara banke.

Odluke iz nadležnosti glavne skupštine dioničara donosi HNB.

Ovlasti tijekom razdoblja posebne uprave

•

Dosadašnji članovi uprave i ostali zaposlenici moraju posebnoj upravi odmah

omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj dokumentaciji banke te sastaviti
izvješće o primopredaji poslovanja.

•

Dosadašnji članovi uprave moraju posebnoj upravi dati sva obrazloženja ili

dodatna izvješća o poslovanju.

Izvješća posebne uprave

Posebna uprava mora

najmanje jedanput u tri mjeseca

dostaviti HNB-u

izvješće   o   financijskom   stanju   i   uvjetima  poslovanja   banke   pod   posebnom
upravom.
Posebna uprava mora najkasnije šest mjeseci nakon imenovanja dostaviti HNB-u
izvješće   o   financijskom   stanju   i   uvjetima   poslovanja,   zajedno   s   procjenom
ekonomske   stabilnosti   banke   i   mogućnostima

za njezino daljnje poslovanje,

koje obuhvaća:

-procjenu spremnosti dioničara da dodatnim sredstvima osiguraju pokriće
gubitaka banke,
- mogućnosti pokrića preostalih gubitaka (nakon iskorištenja mogućnosti
ulaganja dioničara),
- nepredviđene rashode koji mogu utjecati na obveze banke,
-

procjenu mogućih mjera za otklanjanje financijskih poteškoća banke zajedno s

procjenom troškova provođenja ovih mjera,
- procjenu uvjeta za pokretanje prisilne likvidacije ili stečaja banke.

Procjena rezultata posebne uprave

•

Ako Savjet HNB-a procijeni da se tijekom razdoblja pod posebnom upravom

financijsko stanje poboljšalo tako da je banka dosegla

minimalni kapital

minimalnu stopu adekvatnosti kapitala i da redovno ispunjava svoje dospjele
obveze, Savjet HNB-a

mora uputiti posebnu upravu na sazivanje glavne

skupštine dioničara.

•

Ako Savjet HNB-a procijeni da se tijekom razdoblja pod posebnom upravom

financijsko stanje nije poboljšalo tako da je banka dosegla minimalni
kapital i minimalnu stopu adekvatnosti kapitala

ili

tako da je sposobna

redovito ispunjavati svoje dospjele obveze, donosi odluku o pokretanju
prisilne likvidacije ili odluku o utvrđivanju razloga za podnošenje

100

prijedloga za pokretanje stečaja banke.

Savjet HNB-a može također donijeti odluku o produženju mandata posebne
uprave na razdoblje od

najviše šest mjeseci

ako ne postoje uvjeti za pokretanje

stečaja banke ili ako HNB procijeni da će u sljedećih šest mjeseci banka biti
sposobna dosegnuti minimalni kapital i minimalnu stopu adekvatnosti kapitala i
redovito ispunjavati dospjele obveze.

14. ODUZIMANJE ODOBRENJA ZA RAD

Razlozi za oduzimanje odobrenja za pružanje bankovnih i

financijskih usluga

HNB može oduzeti banci odobrenje za pružanje bankovnih i ostalih financijskih

usluga: ako banka ne ispunjava uvjete vezane uz adekvatnost kapitala i
ostale uvjete za poslovanje u skladu s propisima o upravljanju rizicima,

ako na bilo koji način onemogućuje obavljanje nadzora nad svojim
poslovanjem,

ako banka ne izvršava naloge zadane rješenjem za otklanjanje
nezakonitosti i nepravilnosti i mjere za poboljšanje stanja,

ako je oduzeta suglasnost HNB-a članovima uprave, a nadzorni odbor nije u
roku dređenom za provedbu mjere imenovao nove članove uprave,

ako banka ne ispunjava obveze koje se odnose na osiguranje uloga, ako
banka ne ispunjava tehničke, organizacijske, kadrovske ili ostale uvjete za
pružanje bankovnih usluga.

Oduzimanje odobrenja za pružanje pojedinih financijskih usluga

Ako banka ne ispunjava tehničke, kadrovske, organizacijske ili ostale uvjete za
pružanje pojedinih vrsta financijskih usluga HNB može oduzeti banci odobrenje
za pružanje usluga za koje banka ne ispunjava uvjete.

Odgovornost za štetu

Zaposlenici HNB-a,  članovi Savjeta  HNB-a ili bilo koje osobe  koje   je   ovlastila
HNB, ne odgovaraju za štetu koja nastane prilikom obavljanja dužnosti u okviru
Zakona   o   HNB-u   i   propisa   donesenih   na  temelju   tog   zakona,   te   bankarskih
propisa, osim ako se dokaže da su određenu radnju  učinili ili propustili učiniti
namjerno ili grubom nepažnjom.

15. LIKVIDACIJA BANKE

1. REDOVNA LIKVIDACIJA BANKE

Pokretanje postupka redovne likvidacije

•

Glavna skupština dioničara može donijeti odluku o prestanku banke,

ali se prije donošenja takve odluke moraju obaviti prethodne
konzultacije s HNB-om.

101

dovoljna   za   isplatu   svih   potraživanja  vjerovnika   banke   u   likvidaciji,   bez
odgađanja podnijeti  prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome odmah
obavijestiti   HNB.  Na   zahtjev   HNB-a   institucija   nadležna   za   osiguranje   uloga
dužna je dostaviti izvješće o tijeku postupka likvidacije.

16. STEČAJ BANKE

Primjena odredaba o stečajnom postupku

Ako nije drukčije određeno bankarski propisima, odredbe Stečajnog zakona
primjenjuju se na stečaj banke.

Razlozi za stečaj

HNB donosi odluku o utvrđivanju razloga za podnošenje prijedloga za pokretanje
stečajnog postupka ako je:
1. prilikom obavljanja nadzora utvrdila da je banka nesolventna,
2. na temelju izvješća posebne uprave procijenila da je banka nesolventna,
3. u postupku likvidacije utvrdila da imovina banke u likvidaciji nije dovoljna za
isplatu svih tražbina vjerovnika banke.

Pokretanje stečajnog postupka

• HNB mora nadležnom sudu predati prijedlog za pokretanje stečajnog

postupka u roku od tri radna dana nakon donošenja odluke o utvrđivanju
razloga za pokretanje stečajnog postupka u pisanom obliku.

Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad bankom mogu podnijeti i
vjerovnici banke i sama banka.

Sud donosi odluku o prijedlogu za pokretanje stečajnog postupka u roku od 15
dana od primitka prijedloga i o tome obavještava HNB.

Odredbe Stečajnog zakona primjenjuju se na odgovarajući način tijekom cijeloga
stečajnog postupka.

Ako nakon okončanja stečajnog postupka i namire svih dugova ostanu sredstva u
stečajnoj masi, ta se sredstva dijele dioničarima banke u skladu sa statutom
banke.

103

Prilog – odabrani statistički podaci iz Godišnjih izvješća HNB-a

Tablica 1. Visina i struktura aktive hrvatskih banaka u razdoblju od 2009. do 2012. godine

Na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima

------------------------------------------------------------------------------------------------------
O p i s 2009. 2010. 2011. 2012.
Iznos Udio Iznos Udio Iznos Udio Iznos Udio
------------------------------------------------------------------------------------------------------
1.Pričuve kod HNB 45.902 12,4 45.759 11,7 51.239 12,5 49.412 12,3
-Kunske 40.860 11,0 40.986 10,5 45.701 11,2 44.317 11,0
-Devizne 5.042 1,4 4.773 1,2 5.538 1,3 5.095 1,3
2.Inozemna aktiva 49.577 13,3 47.245 12,1 39.450 9,6 38.486 9,6
3.Potraživanja od
središnje države 44.249 11,9 50.308 12,9 57.870 14,1 70.041 17,4
4.Potraživanja od
domaćih sektora 229.866 61,9 244.035 62,4 257.617 62,9 240.988 59,9
-Lokalna država 2.074 0,6 2.413 0,6 2.712 0,7 2.701 0,7
-Poduzeća 104.898 28,2 114.089 29,2 126.196 30,8 111.669 27,7
-Stanovništvo 122.894 33,1 127.533 32,6 128.709 31,4 126.618 31,5
5.Potraživanja od
fin. institucija 1.922 0,5 3.482 0,9 3.429 0,9 3.523 0,9
--------------------------------------------------------------------------------------------------------
UKUPNO 371.366 100,0 390.829 100,0 409.604 100,0 402.450 100,0

--------------------------------------------------------------------------------------

Tablica 2. Visina i struktura pasive hrvatskih banaka u razdoblju od 2009. do 2012. godine

Na kraju razdoblja, u milijunima kuna i u postocima
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
O p i s 2009. 2010. 2011. 2012.
Iznos Udio Iznos Udio Iznos Udio Iznos Udio
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1.Depozitni novac 31.900 8,6 33.889 8,7 36.161 8,8 36.496 9,1
2.Štedni i oročeni depoziti 39.139 10,5 34.823 8,9 40.927 10,0 39.811 9,9
3.Devizni depoziti 135.411 36,5 147.557 37,8 145.166 35,4 153.091 38,0
4.Obveznice i instrumenti
tržišta novca 1.363 0,4 1.337 0,3 2.113 0,5 2.597 0,6
5.Inozemna pasiva 80.365 21,6 81.940 20,9 90.277 22,0 73.493 18,3
6.Depoziti središnje
države 18.219 4,9 19.870 5,1 18.245 4,5 18.857 4,7

104

2012. 20,55%

Zaključak: Bankovni sustav Hrvatske je:

visoko kapitaliziran,

sa stajališta kapitaliziranosti vrlo stabilan i siguran,

može podnijeti još mnogo rizika, a da ne bude ugrožen

106

Želiš da pročitaš svih 1 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Prijavi se Napravi nalog

Ekonomika bankarstva

Prijava dokumenta

Problemi sa sadržajem

Problemi sa kupovinom i pristupom

Tehnički problemi

Kršenje pravila

Ostalo

Želiš da pročitaš svih 1 strana?

Slični dokumenti

Seminarski rad stednja versus potrosnja

Analiza faktora koji utiču na rezultate rada

SIMULACIJA

Uloga inovacija u razvoju preduzetništva u turizmu

Brend: analiza i značaj brendiranja na tržištu

Istraživanje kao instrument odlučivanja

Roba, pojam i knjiženje

Konkurentske strategije u oblasti elektronskog poslovanja

Cena kao instrument marketing miksa

Monetarizam

Makroekonomska ravnoteža

Poreska konkurencija i strane direktne investicije u globalnom okruženju

Osnovne odlike menadžera i njegova uloga pri donošenju poslovnih odluka: primer kompanije „apple“

Timski rad u projektnim aktivnostima na primeru kompanije Nordeus

Pojam, uloga, karakteristike i značaj tradicionalnih organizacionih struktura: primer kompanije “Siemens”

Procesi komercijalnog poslovanja 1 skripta

KOMUNIKOLOGIJA

Preduzetnicka ekonomija

Gospodarstvo BiH

Nuklerana medicina

Skripta sociologija za pravni fakultet

Sociologija skripta

Aspekti savremenog elektronskog bankarstva

uvod u pravo

seminarski

Biznis plan – Prodavnica autodijelova

Finansijko izvjestavanje i poslovno odlucivanje

Erp sistemi

Seminarski rad

Komunikacija sa agresivnim pacijentima

Analiza propisa u oblasti bezbednosti saobraćaja

Zaštita biodiverziteta: značaj, uzroci smanjenja i propisi

Uloga razvoja snage mišića kod dece

Kvadar prezentacija iz Matematike

Linearna i diferencijalna kriptoanaliza – osnovne razlike i primene

Jednoseansna terapija dubokog karijesa

Razvoj virtuelne komunikacije i kulture

Forenzički značaj analize morfijuma

Prva faza uvođenja AMI/MDM sistema u JP EPS

Procena rizika Hemijskih akcidenata u Srbiji “Galenika fitofarmacija” i hemijska fabrika HIP-“Azotara”

Električni precipitatori (filteri) u termoelektranama

uvod u pravo

Vrste barova

Rešenje i zaključak u upravnom postupku

Rešeni zadaci iz mehanike: zakon o promeni kinetičke energije i količine kretanja

Zeoliti: struktura, osobine i primena

Seminarski rad Krivica

Pravilna upotreba skraćenica u srpskom jeziku: seminarski rad

seminarski rad

Seminarski rad na temu: MORALNA I DUHOVNA INTELIGENCIJA U FILMU BEKSTVO IZ ŠOŠENKA ,,The Shawshank Redemption” (1994)

Tomas Hobs: levijatan

Staklo i staklena roba

Didaktika i njena uloga u savremenom obrazovanju

Digitalna obrada signala

Struktura podataka i algoritmi: pojam, strukture, kodiranje i programske strukture

Uticaj antropogenih turističkih vrednosti na razvoj turizma u istočnoj hercegovini

Primena ISO 45001 u savremenom poslovanju

Digitalna transformacija i novi poslovni modeli

Sistem bezbednosti republike srbije – pojam, cilj i zadaci

seminarski rad

Tip dokumenta

Oblasti

Popularni predmeti

Institucije