Katalog JUS standarda
Savezni zavod za standardizaciju
Savezni zavod za standardizaciju
Savezni zavod za standardizaciju
Savezni zavod za standardizaciju
Federal institution for standardization
katalog
jugoslovenskih standarda i propisa
za 1999. godinu
catalogue
Yugoslav standards and regulations
for the year 1999.
Beograd, 2000....
2
SADR@AJ
O katalogu jugoslovenskih standarda i propisa ...................................................... V
Struktura standarda zasnovana na Me|unarodnoj klasifikaciji standarda
(ICS) na srpskom jeziku za standarde objavljene u 1999. godini .....................XVI
Struktura standarda zasnovana na klasifikaciji jugoslovenskih standarda .... XXX
II Pregled jugoslovenskih standarda za 199
9
. godinu.................................................1
III Pregled standarda stavljenih van snage i standarda zamenjenih u periodu
od 1998-12-31 do 1999-12-31....................................................................................519
IV Zbirni pregled povu~enih i zamenjenih standarda zaklju~no sa 1999-12-31....521
V Veza jugoslovenskih standarda sa me|unarodnim, nacionalnim ili
regionalnim standardima ...........................................................................................536
VI Veza me|unarodnih, nacionalnih ili regionalnih standarda sa
jugoslovenskim standardima ....................................................................................577
VII Zbirke standarda, pripu~nici i druge publikacije...................................................620
VIII Va`e}i propisi koje su doneli nadle`ni savezni organi do 1977. godine,
a preuzeo Savezni zavod za standardizaciju.........................................................622
IX Va`e}i propisi koje je doneo direktor SZS-a do 1996-06-28...............................623
X Va`e}i tehni~ki propisi koje su donela nadle`na savezna ministarstva
od 1997. godine ..........................................................................................................633
XI Uporedni pregled oznaka (JUS – ICS) jugoslovenskih standarda .....................634
XII Katalo{ke grupe JUS EN, JUS IEC i JUS ISO standarda ...................................697
Predmetni registar ICS...............................................................................................707

4
JUS Biltena Saveznog zavoda za standardizaciju.
Standardi koji su stavljeni van snage i oni koji su zamenjeni
u periodu od 1998-12-31 do 1999-12-31 nalaze se u
posebnom poglavlju Kataloga, sa naznakom standarda koji ih
zamenjuju, odnosno sa naznakom brojeva "Slu`benog lista
SRJ" u kojima su objavljeni pravilnici kojima su navedeni
standardi stavljeni van snage. Tako|e je dat i zbirni pregled
povu~enih i zamenjenih standarda, kao i standarda koji ih
zamenjuju.
Poglavlje Kataloga pod nazivom Struktura standarda zasno-
vana na Me|unarodnoj klasifikaciji standarda (ICS), na
srpskom i engleskom jeziku, osnovni je instrument prilikom
upotrebe Kataloga. Naime, pristup kori{}enju Kataloga je
slede}i: u Strukturi standarda treba prona}i `eljenu oblast i
odgovaraju}i ICS broj koji se nalazi uz nju. Na osnovu tog
ICS broja, u Pregledu jugoslovenskih standarda na srpskom i
engleskom jeziku lako se mo`e na}i odgovaraju}i
jugoslovenski standard iz tra`ene oblasti. U zavisnosti od
podataka kojima korisnik raspola`e, pretra`ivanje Kataloga
mogu}e je i preko Uporednog pregleda oznaka jugosloven-
skih standarda i oznaka ICS, Veze jugoslovenskih standarda
sa me|unarodnim i stranim standardima, Veze me|unarodnih
standarda sa jugoslovenskim standardima i Predmetnog reg-
istra.
V
a`na napomena o ozna~avanju jugosloven-
skih standarda
Od 1997-01-01 u svim novim izdanjima standarda, kataloga i
drugih publikacija Me|unarodne elektrotehni~ke komisije (IEC)
stara izdanja navode se pomo}u njihovih novih brojeva, pri
~emu se novi broj dobija sabiranjem starog broja i 60000.
Na primer, raniji standard IEC 34-1 u svim izdanjima posle
1997-01-01 navodi se kao IEC 60034-1. Me|utim,
Me|unarodna elektrotehni~ka komisija se nije odrekla svojih
starih zaliha i oni koji budu naru~ivali IEC 60034-1, dok
postoje zalihe, dobija}e standard ~ija je alfanumeri~ka
oznaka IEC 34-1. Pri tome }e tekst standarda biti potpuno
a`uran (identi~an tekstu standarda IEC 60034-1).
U tom smislu, na osnovu ~l. 15. Uredbe o na~inu izrade,
utvr|ivanja i dono{enja jugoslovenskih standarda ("Slu`beni
list SRJ", br. 4/97), direktor Saveznog zavoda za standardi-
zaciju je 1998-03-23 doneo odgovaraju}e uputstvo kojim se
na~in ozna~avanja jugoslovenskih standarda sa slovnom
oznakom JUS IEC (koji se donose kao identi~ni sa odgo-
varaju}im standardima IEC) u potpunosti usagla{ava sa ak-
tuelnim na~inom ozna~avanja standarda Me|unarodne elek-
trotehni~ke komisije.
Prema ovom uputstvu, od 1998-03-31 za broj~ani deo
oznake novih jugoslovenskih standarda sa slovnom oznakom
JUS IEC koristi}e se brojevi u rasponu od 60000 do 79999.
Preuzimanjem standarda IEC objavljenog posle 1997-01-01
automatski }e se preuzimati i broj~ani deo oznake novog
jugoslovenskog standarda JUS IEC, a prilikom preuzimanja
standarda IEC objavljenog pre 1997-01-01 novom
jugoslovenskom standardu JUS IEC dodeljiva}e se broj koji
se dobija tako {to se broj 60000 sabere sa (starim) brojem
standarda IEC.
Standardima sa oznakom JUS IEC koji su bili preuzeti pre
1998-03-31 novi broj, nastao sabiranjem broja 60000 i starog
broja, dodeljiva}e se prilikom pre{tampavanja, prilikom re-
vizije, prilikom pozivanja u standardima i drugim publikaci-
jama objavljenim posle 1998-03-31, osim u JUS Katalogu za
1997. godinu, gde se to ~inilo putem ove informacije.
Prilikom prodaje svakom takvom standardu prilaga}e se
posebno {tampano obave{tenje sa slede}im tekstom:
"Oznaka ovog standarda je JUS IEC XXXXX. Od 1997-01-01
svi IEC standardi imaju novi broj nastao sabiranjem 60000 i
starog broja. Odgovaraju}i broj~ani deo oznake XXXXX
upisiva}e se rukom za svaki prodati standard."
Primer katalo{kog zapisa
01.080.30
JUS M.E4.024
1998
[eme procesnih postrojenja – Oznake
Flowsheets of process plants – Assign-
ment
5
01.100.20
JUS ISO 2553
1998
Zavareni i lemljeni spojevi – Prikazivanje na
crte`ima pomo}u simbola – (Identi~an sa
ISO 2553:1992)
Welded, brazed and soldered joints –
Symbolic representation on drawings
54
ICS oznaka
JUS prefiks
Industrijska
grana
M.E. Glavna grupa
Godina izdanja
Naslov na srpskom jeziku
Naslov na engleskom jeziku
Broj strana
JUS ISO prefiks
Numeri~ki deo
deo
5
S
truktura ICS oznake koja se koristi u Kata-
logu
Oznaka Me|unarodne klasifikacije standarda ISC zasnovana
je na hijerarhijskoj strukturi koja se sastoji od tri nivoa. Prvi
nivo je definisan sa dve cifre koje ozna~avaju {iroko polje
odre|ene oblasti standardizacije. Drugi nivo se sastoji od tri
cifre i predstavlja su`eni deo navedene oblasti standardi-
zacije. Tre}i nivo se sastoji od dve cifre i ozna~ava pod-
grupu su`enog dela navedene oblasti standardizacije. Npr.:
01 OP[TE. TERMINOLOGIJA. STANDARDIZACIJA.
DOKUMENTACIJA
01.100 Tehni~ki crte`i
01.100.20 Ma{inski crte`i
S
truktura JUS oznake
Struktura JUS oznake sastoji se od prefiksa JUS, oznake
grane kojoj standard pripada i oznake glavne grupe. Oznaka
je definisana standardom JUS A.A0.004.
Grana M: MA[INOGRADNJA I METALSKA
INDUSTRIJA
Glavna grupa M.E: Termoenergetski ure|aji i sudovi
pod pritiskom
JUS M.E4.024 Kompletna oznaka standarda sa nume-
ri~kim delom
G
odina izdanja
Za jugoslovenske, me|unarodne, evropske i strane standarde
to je podatak o godini izdanja standarda.
N
aslov na srpskom
Navedeno polje sadr`i naslov standarda na srpskom jeziku.
N
aslov na engleskom jeziku
Navedeno polje sadr`i naslov na engleskom jeziku.
B
roj strana
Navedeno polje sadr`i ukupan broj strana standarda.
S
kra}enice koje se koriste u katalogu
CEN
Europien Committee for Standardization
CIE
International Commission on lllumination
ICS
International Classification for Standards
IEC
International Electrotechnical Commission
ISO
International Organization for Standardization
ISBN
International Standard Book Number
ISONET
ISO Information Network
ISSN
International Standard Serial Number
JTC
ISO/IEC Tehcnical Committee
TC
Technical Committee
EN
Europien Norm
EEC
Europien Economic Commission
ECE
Economic Commission for Europe
S
TANDARDIZACIJA
Na podru~ju me|unarodnih ekonomskih odnosa standar-
dizacija je osnova za uklanjanje tehni~kih i drugih prepreka u
prometu roba i usluga, a isto tako, ona je osnovni element
za stvaranje me|unarodnih sistema kvaliteta i mo}no sred-
stvo za{tite nacionalnih interesa u robnoj razmeni. Svetska
trgovinska organizacija (WTO) i Svetska banka, izme|u
mnogih drugih organizacija, priznaju zna~aj me|unarodnih
standarda za olak{avanje trgovine. U stvari, sve ~lanice
Svetske trgovinske organizacije, nekih 130 zemalja, koriste
me|unarodne standarde kao svoje nacionalne tehni~ke pro-
pise da bi postepeno otklonile tehni~ke prepreke trgovini.
ISO, Me|unarodna organizacija za standardizaciju, najve}a je
od zajednica organizacija za standardizaciju; ima 131 ~lanicu
koje poma`u u dono{enju oko hiljadu, na konsenzusu zasno-
vanih, me|unarodnih standarda svake godine.
IEC, Me|unarodna elektrotehni~ka komisija, tako|e, na
me|unarodnom nivou objedinjuje rad na dono{enju standarda
u oblasti elektrotehnike. CEN/CENELEC, Organizacije za
standardizaciju Evropske unije donose standarde koji se pri-
menjuju u zemljama ~lanicama Unije.
Misija me|unarodnog sistema standardizacije (ISO/IEC) jeste
da unapre|uje me|unarodnu saradnju po svim pitanjima
standardizacije i odgovaraju}ih aktivnosti kao {to su ispiti-
vanje i sertifikacija i da tako doprinosi boljem razumevanju i
saradnji me|u ljudima, {to zna~i da:
– standardizacija predstavlja integralni deo svih industrijskih
i ekonomskih aktivnosti;
– me|unarodna standardizacija i sertifikacija usagla{enosti
sa standardima doprinose trgovinskoj razmeni i transferu
tehnologije;
– sertifikacija usagla{enosti sa standardima omogu}ava da
se proizvodi i usluge, koji su sertifikovani, ponude svim
korisnicima.

7
– uspostavljanje sistema brzog i ta~nog informisanja u
oblasti standardizacije kako u zemlji tako i u inostranstvu;
– nadle`nim saveznim inspekcijama, kao dr`avnoj kontroli,
propisan je nadzor nad sprovo|enjem (izvr{avanjem) za-
kona.
Sprovo|enje nacionalne standardizacije proizvoda je reguli-
sano i drugim zakonima: Zakonom o sistemima veza, Zako-
nom o trgovini, Zakonom o kontroli poljoprivrednih proizvoda
namenjenih izvozu, odnosno uvozu, Zakonom o zdravstvenoj
ispravnosti `ivotnih namirnica i predmeta op{te upotrebe, Za-
konom o oru`ju, Zakonom o proizvodnji i prometu naoru`anja
i vojne opreme, Zakonom o spoljnotrgovinskom prometu i dr.
S
tandardi
"Pod standardom u smislu ovog zakona podrazumeva se do-
kument u kojem se za op{tu upotrebu utvr|uju pravila,
smernice ili karakteristike za odre|ene aktivnosti ili njihove
rezultate radi ostvarivanja optimalnog reda u odre|enoj
oblasti.
Standardi u smislu ovog zakona mogu biti jugoslovenski,
standardi odbrane, granski i interni."
Jugoslovenskim standardima se utvr|uju naro~ito:
1)
namena i svojstva procesa, proizvoda i usluga;
2)
zahtevi u pogledu tipizacije i unifikacije delova tehni~ki
slo`enih proizvoda;
3)
tehni~ko-tehnolo{ki uslovi, zahtevi i postupci za izradu
proizvoda, izvo|enje radova i vr{enje usluga;
4)
metode i postupci obezbe|enja kvaliteta procesa, proiz-
voda i usluga i `ivotne sredine;
5)
uslovi, metode i postupci za kontrolu i ispitivanje
procesa, proizvoda ili usluga;
6)
metode i postupci osposobljavanja kadra za ocenu sis-
tema kvaliteta i sistema za{tite `ivotne sredine i uslovi
koje taj kadar treba da ispunjava;
7)
jednoobrazni termini, definicije, simboli, znaci, kodovi,
oznake, boje, veli~ine i jedinice koje se koriste u pro-
izvodnji proizvoda i vr{enju usluga;
8)
zahtevi koji se odnose na rukovanje, transport, skladi{-
tenje, ~uvanje, upotrebu, ambala`u, pakovanje, obele`a-
vanje, deklasiranje, obradu, doradu i preradu proizvoda.
Jugoslovenske standarde donosi funkcioner koji rukovodi
saveznim organom, odnosno saveznom organizacijom
nadle`nom za poslove standardizacije.
Granske i interne standarde, za svoje potrebe, mogu donositi
preduze}a i druga pravna lica, pod uslovom da se u njima
ne mogu utvrditi zahtevi bla`i od zahteva koji su utvr|eni
jugoslovenskim standardima.
T
ehni~ki propisi
Pod tehni~kim propisima podrazumevaju se propisi koji
sadr`e tehni~ke i druge zahteve za procese, proizvode i us-
luge neposredno ili pozivanjem na standard. Bitna novina u
Zakonu je da tehni~ke propise donosi savezni ministar koji
rukovodi ministarstvom u ~iji delokrug spada oblast na koju
se ti propisi odnose, a po prethodno pribavljenom mi{ljenju
saveznog organa, odnosno savezne organizacije nadle`ne za
poslove standardizacije.
Tehni~kim propisom utvr|uju se zahtevi ~ijom se primenom
obezbe|uju naro~ito:
1.
za{tita `ivota i zdravlja ljudi, `ivotne sredine i drugih
prirodnih i radom stvorenih vrednosti;
2.
nesmetan promet robe i usluga na doma}em tr`i{tu i
sa inostranstvom, kao i otklanjanje tehni~kih prepreka u
prometu robe i usluga;
3.
tehni~ka i konstrukciona sigurnost objekata, postrojenja,
ure|aja i drugih sredstava, kao i sigurnost pri izvo|enju
radova;
4.
za{tita korisnika proizvoda i usluga, odnosno za{tita
potro{a~a;
5.
brz, ta~an i razumljiv prenos i saop{tavanje informacija.
Usagla{enost procesa proizvoda i usluga sa tehni~kim propi-
som je obavezna. Proizvo|a~ ili davalac usluga du`an je da
pre stavljanja proizvoda ili usluga u promet proveri da li pro-
izvod ili usluga odgovaraju odre|enom tehni~kom propisu;
ova se obaveza odnosi i na uvoznike.
Savezni organ za standardizaciju vodi registar tehni~kih pro-
pisa.
U
tvr|ivanje usagla{enosti
Da bi se utvrdila usagla{enost procesa proizvoda i usluga sa
tehni~kim propisom odnosno standardom, vr{i se akredito-
vanje preduze}a i drugih pravnih lica za:
1. sertifikaciju procesa proizvoda i usluga, sistema kvaliteta,
sistema za{tite `ivotne sredine, ocenjiva~a sistema kvali-
teta, ocenjiva~a sistema za{tite `ivotne sredine;
2. ispitivanje proizvoda;
3. kontrolu usagla{enosti.
A
kreditaciono telo
Ovo telo se formira na nivou dr`ave kao nadle`an organ,
odnosno organizacija koja ima sastav i nadle`nosti i funkcije
koje su usagla{ene sa najnovijim dokumentima me|unarodnih
organizacija, da bi se obezbedili:
– neutralnost, objektivnost, nepristrasnost u postupku ak-
reditovanja, sertifikacije i ispitivanja, {to treba da se
postigne u~e{}em svih zainteresovanih, uvo|enjem `albe-
nog postupka korisnika akreditacije, sertifikacije i ispiti-
vanja, kao i javno{}u rada;
– utvr|ivanje kredibiliteta i statusa sertifikacionih tela i stva-
ranje uslova za njihova me|unarodna priznavanja, kao i
dokumenata koja ona izdaje;
– osposobljavanje na{ih institucija i priprema privrede da se
umanji i svede na minimim tehnolo{ka zavisnost u ovoj
oblasti, koja bi se ogledala u prisustvu stranih sertifi-
kacionih tela na na{em tr`i{tu i spre~io utro{ak deviznih
sredstava;
– omogu}avanje i sprovo|enje jedinstvenog akreditacionog i
sertifikacionog postupka, ~ime }e biti ostvarena ~vr{}a
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti