Sistem marketing planiranja u Hotelu Grand
1
SISTEM MARKETING PLANIRANJA
U HOTELU “GRAND”-Cetinje
Seminarski rad
(marketing)
Prof.dr Radovan Kneževi
ć
Asistent. Mr Sandra
Đ
urovi
ć
KANDIDAT
,
Damir Papić
Br. Indexa
34
2
Sadržaj
:
U ovom radu istaknut je zna
č
aj primjene marketing filozofije u turizmu i izrade
marketing plana kao osnove za njenu primjenu. Primjena marketing filozofije, kao
savremenog koncepta menadžmenta, prikazana je na primjeru marketing plana hotela
“Grand “ sa Cetinja. Primjenjena je jedna od metodologija izrade I dobijena su riješenja
za dostizanje postavljenih ciljeva menadžmenta.
UVOD
Sve više se govori o savremenom pristupu marketingu koji se zasniva na interakcijskoj
mreži, gdje se aktivnosti marketinga rasprostiru kroz
č
itavu organizaciju, odnosno i izvan
dijela za marketing. Ciljevi marketinga, s obzirom na njegov zna
č
aj, postaju sve više
ciljevi preduze
ć
a i organizacije kao cjeline. Ovo doprinosi razvijanju totalne svijesti, svih
zaposlenih u preduze
ć
u o zna
č
aju orijentacije na potroša
č
a I konkurenciju.
Dosadašnja praksa turisti
č
kog poslovanja u našoj zemlji pokazala se neefikasnom prije
svega zbog nemogu
ć
nosti odgovora na tržišne zahtjeve. Takvu praksu je karakterisao:
relativno mali broj posjetilaca, relativno mali prihod koji se ostvaruje, dominantna
proizvodna orijentacija, skromno znanje upravlja
č
ke strukture o metodama i tehnikama
marketinga, mali budžet za promotivne aktivnosti i dr. Posloju
ć
i u takvom okruženju naši
turisti
č
ki subjekti su se našli u nezavidnoj poslovnoj situaciji.
S tim u vezi bili su izraženi zna
č
ajni nedostaci u vezi sa koriš
ć
enjem instrumenata
marketing miksa i stvaranjem njihove kombinacije:
• Zastarelost, odnosno neizdiferenciranost turisti
č
kog proizvoda u odnosu na potrebe
potencijalnih turista.
• Primjena neodgovaraju
ć
ih metoda formiranja cijena, kao i njihovo nedovoljno
diferenciranje.
• Neodgovaraju
ć
e koriš
ć
enje kanala prodaje.
• Nedovoljno i neprodubljeno istraživanje tržišta, kao i mala primjena IT.
• Neadekvatna organizovanost vo
đ
enja promotivnih aktivnosti.
Uo
č
ava se neophodna primjena marketing filozofije u turizmu i turisti
č
kim
organizacijama jer kao grana sa visokom tržišnom orijentacijom turizam name
ć
e potrebu
kontinualnog pracenja i identifikovanja potreba I ugradjivanje istih u konkretne usluge.
Marketing planiranje kao sistem
pruža jaku osnovu za identifikovanje tržišnih
zahtjeva,sagledavanje naše pozicije u realnom okruženju i pronalaženje na
č
ina za
dostizanje postavljenih ciljeva.Izra
đ
uju
ć
i marketing plan organizacija se tržišno postavlja
I njega (tržište) implementira u svaki segment marketing plana.

4
2.MJESTO I ULOGA MARKETING PLANIRANJA U SISTEMU
BIZNIS PLANIRANJA KOMPANIJE
Planiranje marketinga je faza procesa upravljanja marektingom u kojoj se donose odluke
o ciljevima, politikama, strategijama, programima i planovima marketing aktivnosti
preduze
ć
a kao organizacije koja se bavi privrednom djelatnoš
ć
u. Planiranje je dinami
č
an
proces kojim se marketing prilagodjava unutrašnjim i spoljnim promjenama i svijesno
kreira tržište u budu
ć
nost. Planiranje marketinga je proces donošenja planskih odluka o
odvijanju marketing aktivnosti koje obavezuju preduze
ć
e ( zaklju
č
eni dogovori i
sporazumi) da prihvataju
ć
i jednu izabranu alternativu odri
č
e se svjesno ostalih i mora da
snosi konsekvence donijete odluke.
Predpostavka racionalnosti planiranja marketing aktivnosti je uo
č
avanje pozicija
potroša
č
a na tržištu i
č
injenica da od uspješnog zadovoljenja njihovih potreba zavisi ne
samo uspjeh ve
ć
i opstanak preduze
ć
a. Marketing planiranje mora biti integrisano u
plansku aktivnost
č
itavog preduze
ć
a da se zadovolje potrebe kupca. Nije mogu
ć
e
sprovoditi inovaciju bez planskog pristupa a da akcija ima šanse da uspije. Planiranjem se
omogu
ć
ava uvodjenje uspješnih novih proizvoda i usluga na tržište.
Planiranje marketinga mora da se zasniva na poznavanju osnovnih karakteristika razvoja
privrede i društva. Preduze
ć
e mora da poboljšava svoje proizvode i usluge ako ho
ć
e da
obezbijedi rast. Zato su potrebne informacije o o
č
ekivanim promjenama. Preduze
ć
e mora
da uvodi inovacije u svojim aktivnostima. Pod inovacijama se podrazumijeva, najopštije
govore
ć
i, bolje riješenje problema. Nosilac inovacija u preduze
ć
u treba da bude upravo
marketing sektor uprave što jedini ima neposredan kontakt sa potoroša
č
ima. Preduze
ć
e
mora imati jasnu koncepciju svog budu
ć
eg razvoja a to je proizvod planskog procesa.
Planiranje marketinga je na
č
in pripremanja preduze
ć
a za budu
ć
nost.
Ve
ć
a pažnja planiranju marketinga obra
ć
a se, prije svega, zbog pove
ć
anja savremenog
preduze
ć
a i tendencija diversifikacije proizvodnog programa, kao i zna
č
aj koji dobija
medjunarodno tržište. Razvoj i osvajanje novih proizvoda i novih tržišta je proes koji
zahtijeva da bude planiran.
Marketing plan treba da bude realna predpostavka i za upravljanje proizvodnom,
finansijskom i nabavnom funkcijom, uz naravno, povratni uticaj ovih na kona
č
an plan
marketinga. Medjutim, marketing ciljevi i marketing strategija treba da budu uskladjeni
sa bazi
č
nom razvojnom politikom i strategijom rasta preduze
ć
a. Zbog toga, osnovne
pretpostavke za izradu plana marketinga treba da budu razvojna politika i strategija rasta
preduze
ć
a, stanje konkurencije i politika i mjere društveno-politi
č
kih zajednica na
podru
č
ju uredjivanja uslova privredjivanja. Pored ovih, u planiranju marketinga, nužno je
polaziti i od stadijuma u razvoju grane i inteziteta tehnoloških inovacija u njoj, postoje
ć
e
strukture proizvodnog asortimana i tendencija u razvoju kanala distribucije.
Analizom tražnje nastoji sse da se otkriju i izmijene faktori koji uti
č
u na tražnju za
pojedinim proizvodima, dok se kroz plan marketinga vrši programiranje marketing
napora da bi se iskoristila struktura tražnjeu planskom periodu. Plan marketinga mora biti
prožet elementima koncepcije tržišne srategije koju
ć
e preduze
ć
e koristiti u svom nastupu
na tržište. Naime, da bi organizovalo svoje napore na stranu ponude, preduze
ć
e se nalazi
u situacciji da reaguje i da bira u smislu izbora varijabila na strani ponude i odredjenog
segmenta na strani tražnje. Stanje njegove tražišne poziije odraz je sklad izmedju
5
izabranih sopstvenih varijabila i porfila segmenta tržišnih potreba na koje je orijentisalo
svoju djelatnost. Koliko
č
esto
ć
e ono biti u situaciji da reaguje, a koliko da bira novi
proizvod i novi segment tržišnih potreba zavisi od njegove postoje
ć
e proizvodne i tržišne
snage i proporcije onog dijela tražnje koji se formira izvan djelovanja prodajnih napora
preduze
ć
a.
Segment marketing planiranja mora da na adekvatan na
č
in poveže marketing ciljeve,
marketing strategiju i marketing miks.Tržište je heterogeno, kako sa stanovišta tražnje,
tako i sa stanovišta ponude. Otuda marketing strategija predominantno mora da se
zasniva na segmentacije tržišta i diferenciranju proizvoda.
Segmentacija tržišta jeste, u stvari napor preduze
ć
a da grupiše potencijalne kupce na
takav na
č
in da njihove reakije na instrumente marketing miksa budu sli
č
no ili, drugim
rije
č
ima, da reakcije više variraju medju segmentima nego u okviru segmenta. Ova faza
predstavlja jedan od najna
č
ajnihih elemenata u razvijanju tržišnog plana, budu
ć
i da sve
ostale komponente baziraju na karakteristikama identifikovanih tržišnih
segmenata.Diferenciranje proizvoda je jedan od na
č
ina marketing strategije koja se
sastoji u tome da mijenjaju
ć
i karakteristike proizvoda i na
č
in njegove prodaje, taj
proizvod u
č
ini razli
č
itim u odnosu na proizvode konkurencije.
Integralnost procesa planiranja
Marketing plan je sastavni dio ukupnog plana preduze
ć
a. Uloga marketing plana je da
integriše sve pojedina
č
ne planove u jedinstvenu cjelinu. Takodje jedna od uloga
marketinga je da identifikuje sve mogu
ć
nosti da se doprinese zadovoljavanju potreba
potroša
č
a, privrede i društva. Da bi se mogao planirati rad i razvoj na kratki kao i na dugi
rok potrebno je da se poznaje zna
č
aj, obim, na
č
in ispoljavanja potreba i vremena u kome
potrebe traba da se zadovolje.
Jedna od karakteristika sistema planiranja je kontinuelnost. Kontinuelnost izmedju
ostalog zna
č
i da se u odredjenim vremenskim intervalima vrši preispitivanje poslovne
orjentacije i eventualno njeno modifikovanje u ve
ć
em ili manjem stepenu.
Kod ssrednjoro
č
nih i dugoro
č
nih planova od velikog je zna
č
aja saradnja i povezanost
marketinga i istraživanja i razvoja. Marketing bez ispražnjavanja i razvoja, nije tako
efikasan i pouzdan kao sa njima. Danas i zna
č
ajne tehnološke inovacije koje nijesu
usaglašene sa istraživanjem i razvojem tržišta doživljavaju neuspjeh. Odluke o
inovacijama su odluke sa velikim rizikom.Da bi se taj rizik minimizarao potrebno je
pribaviti potrebne podatke o eventualnoj reakciji onih
č
ije potrebe treba da zadovolje
odnosno onih u
č
iji sistem potrošnje treba da se uklju
č
e.
Planske odluke se donose na osnovu analize svih prikupljenih informacijal Medju ovim
informacijama od posebnog zna
č
aja su one koju daje marketing informacioni sistem.
Vremenski faktor je veoma bitan u donošenju planskih odluka pošto tržište na kome
preduze
ć
e realizuje svoje proizvode i usluge ima vremensku dimenziju.
Planiranje je najefikasniji na
č
in pripremanja preduze
ć
a za budu
ć
nost.
Marketing politika daje neophodan okvir za konstituisanje marketing plana. Marketing
plan pored toga što je sredstvo za svakodnevnu akciju marketing sektora je i standard za
identifikovanje devijacija od plana.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti