dr.sc. Zlatko
Ć
esi
ć
, prof. visoke škole
RADNO PRAVO
(nastavni materijal)
I. POJAM I RAZVOJ RADNOG PRAVA
1. POJAM RADNOG PRAVA
Posebna grana prava
koja ure
đ
uje zasnivanje i prestanak radnog odnosa, zaštitu osoba u radnom odnosu,
prava i obveze iz radnog odnosa, sustav stegovne i materijalne odgovornosti i sl.
2. NASTANAK I RAZVOJ RADNOG PRAVA
Faze
Trajanje
Obilježja
1. Do
kraja
19.
stolje
ć
a
Ugovori o najmu radne snage u okviru gra
đ
anskog prava
Nastanak sindikata
(u Engleskoj 1825.; Francuskoj 1864.; Njema
č
koj 1900.;
Austriji 1910. itd.)
2.
Od kraja 19. st. Do
završetka I. svj. rata
Ja
č
a uloga i intervencija države
u radne odnose
Održane prve dvije
me
đ
unarodne konferencije
u Bernu 1905. i 1906. god.
3. Razdoblje
izme
đ
u I.
i II. svj. rata
Najzna
č
ajnije
stvaranje Me
đ
unarodne organizacije rada u Parizu
(1919.) i
revolucija u Rusiji.
4.
Od završetka II. svj.
rata
Stvaranje novog radnog i socijalnog zakonodavstva, uspostavljeni kolektivni i
individualni radni odnosi, ja
č
anje socijalnih partnera,
osamostaljivanje i
razvoj radnog prava
.
3. ULOGA DRŽAVE U RAZVOJU RADNOG PRAVA
1.
Donošenjem zakona
i drugih propisa.
2.
Osiguravanjem primjene konvencija Me
đ
unarodne organizacije rada
i drugih me
đ
unarodnih
ugovora, zakona i drugih propisa te autonomnih izvora radnog prava
3.
Propisivanjem najnižu razinu temeljnih prava zaposlenih
, uz mogu
ć
nost da se u drugim izvorima ta
prava urede povoljnije za zaposlene.
4.
Ure
đ
ivanjem institucionalnog okvira
– osnivanje i djelovanje sindikata i udruga poslodavaca,
sklapanje i pravni u
č
inci kolektivnih ugovora, sudjelovanje zaposlenih u odlu
č
ivanju, štrajk i lockout,
socijalno partnerstvo i sl.
5.
Ure
đ
ivanjem uvjeta rada u javnom sektoru
- pregovorima sa sindikatima u dobroj vjeri i
sklapanjem kolektivnih ugovora.
Poticanjem predstavnika koje je imenovala u nadzorne odbore društava u vlasništvu ili pretežitom
vlasništvudržave na pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora na razini društva ili djelatnosti.
6.
Osnivanjem i djelovanjem javnih ustanova
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u kojima zaposleni ostvaruju
prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te za slu
č
aj nezaposlenosti.
3. RADNI
Č
KO VIJE
Ć
E
3.1. Postojanje i uloga radni
č
kog vije
ć
a
Uloga radni
č
kog vije
ć
a
Radnici zaposleni kod poslodavca ostvaruju pravo
sudjelovanja u odlu
č
ivanju
o pitanjima u svezi s
njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima.
Uvjeti da bi postojalo radni
č
ko vije
ć
e
1.
Poslodavac zapošljava najmanje 20 radnika
(osim radnika zaposlenih u tijelima državne uprave)
2.
Pokretanje postupka
utemeljenja (prijedlog)
¾
sindikat ili
¾
najmanje 10% radnika
Glavno radni
č
ko vije
ć
e
Uvjet postojanja
Organizirano
više radni
č
kih vije
ć
a
u više organizacijskih jedinica
poslodavca.
Sastav (broj)
Č
ine ga
predstavnici radni
č
kih vije
ć
a organizacijskih jedinica
.
Tko ima ovlasti ako nije utemeljeno radni
č
ko vije
ć
e?
Sindikalni povjerenik
ima sva prava i obveze radni
č
kog vije
ć
a.
Poslodavac
je dužan sazivati skup radnika.
Predstavnika radnika u nadzornom odboru imenuju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem.
3.2. Broj, struktura i mandat
č
lanova radni
č
kog vije
ć
a
Broj
Utvr
đ
uje se
prema broju zaposlenih radnika
kod odre
đ
enog poslodavca:
¾
do 75 radnika 1 predstavnik,
¾
od 76 do 250 radnika 3 predstavnika,
¾
od 251 do 500 radnika 5 predstavnika,
¾
od 501 do 750 radnika 7 predstavnika,
¾
od 751 do 1000 radnika 9 predstavnika,
¾
za svakih sljede
ć
ih zapo
č
etih tisu
ć
u radnika, pove
ć
ava se broj
č
lanova radni
č
koga
vije
ć
a za dva,
¾
sporazumom s poslodavcem može se pove
ć
ati broj
č
lanova radni
č
kog vije
ć
a.
Struktura
Potrebno je voditi ra
č
una o ravnomjernoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina
zaposlenih (po spolu, dobi, stru
č
noj spremi, poslovima na kojima rade i sli
č
no).
Mandat 3
godine
3.3. Izbori za radni
č
ko vije
ć
e
Izborno razdoblje
Izbori se redovito održavaju u ožujku (svake 3 godine).
Bira
č
ko
pravo
Svi radnici zaposleni kod odre
đ
enoga poslodavca, osim
č
lanova upravnih i nadzornih tijela i
č
lanovi njihovih obitelji te radnici ovlašteni da zastupaju poslodavca.
Izborni
odbor
Uloga
Provodi i nadzire glasovanje
Broj
Najmanje 3
č
lana, a mora biti neparan broj
Sastav
Svaki sindikat i svaka skupina radnika koja je podnijela listu kandidata daje jednoga
svojeg predstavnika.
Č
lan ne može biti radnik koji je kandidat za
č
lana radni
č
kog vije
ć
a.
Predlaganje
liste kandidata
¾
sindikati koji imaju svoje
č
lanove zaposlene ili
¾
skupina radnika koju podržava najmanje 10% radnika
Na
č
in izbora
Neposredni izbori i tajno glasovanje radnika koji imaju bira
č
ko pravo.
Poništenje
izbora
Može tražiti
od nadležnog suda u slu
č
aju teškog kršenja odredaba ZR
:
¾
radni
č
ko vije
ć
e,
¾
izborni odbor,
¾
poslodavac,
¾
sindikati koji imaju svoje
č
lanove zaposlene kod odre
đ
enog poslodavca ili
¾
kandidat.
3.5. Posebne obveze (ovlaštenja) radni
č
kog vije
ć
a
¾
saziva najmanje dva puta godišnje skup radnika
(skupovi se mogu održati po odjelima ili drugim
organizacijskim jedinicama poslodavca),
¾
pazi na poštivanje ZR, pravilnika o radu, kolektivnih ugovora,
¾
redovito obavješ
ć
ivati radnike i sindikat
o svome radu te primati njihove poticaje i prijedloge,
¾
pazi da li poslodavac uredno i to
č
no ispunjava obveze glede obra
č
unavanja i upla
ć
ivanja
doprinosa
za socijalno osiguranje
,
¾
donosi poslovnik o svom radu
,
¾
imenuje i opoziva predstavnika radnika u nadzorni odbor
(u trgova
č
kom društvu u kojem je
zaposleno više od 200 radnika, kao i u trgova
č
kom društvu koje je preko 25% u vlasništvu RH ili
jedinice lokalne i podru
č
ne (regionalne) samouprave te u javnim ustanovama, neovisno o broju za-
poslenih radnika u tom društvu, odnosno ustanovi jedan
č
lan nadzornog odbora, odnosno drugog
odgovaraju
ć
eg tijela, mora biti predstavnik radnika),
¾
ne smije sudjelovati u pripremanju ili ostvarenju štrajka
, isklju
č
enja s rada ili druge industrijske
akcije, niti se smije na bilo koji na
č
in miješati u kolektivni radni spor koji može dovesti do takve
akcije,
¾
sporazumom s poslodavcem ili kolektivnim ugovorom
mogu se proširiti ovlaštenja
radni
č
kog
vije
ć
a.
3.6. Rad i naknada
č
lanovima radni
č
kog vije
ć
a
¾
zasjeda i na drugi na
č
in
obavlja svoje poslove u radno vrijeme
,
¾
svaki
č
lan ima
pravo na naknadu pla
ć
e
za šest radnih sati tjedno (sporazumom s poslodavcem
može se pove
ć
ati),
3.6. Raspuštanje radni
č
kog vije
ć
a i isklju
č
enje
č
lana radni
č
kog vije
ć
a
Mogu tražiti
od nadležnog suda zbog teškog kršenja obveza
:
¾
sindikati koji imaju svoje
č
lanove zaposlene kod odre
đ
enoga poslodavca,
¾
najmanje 25% zaposlenih ili
¾
poslodavac.
