Tržište efekata i investiranje u obveznice
VISOKA EKONOMSKA
ŠKOLA PEĆ, LEPOSAVIĆ
SEMINARSKI RAD
Tržište efekata i investiranje u obveznice
Smer
: Finansijski menadzment
Predmet:
Berzansko poslovanje i hartije od vrednosti
Mentor:
Učenik:
prof. Dr. Mihailo Dedović Nemanja Jovanović
Leposavić, Decembar 2014. god.
Sadržaj:
1. Uvod
...........................................................................................................
3
2.Tržište efekata
............................................................................................
4
2.1. Vrste efekata
............
..............................................................................
4
3.Obveznice
...............................................
…………………….....
7
3.1. MUNICIPALNE OBVEZNICE
......................................
............................7
3.2. HIPOTEKARNE OBVEZNICE
.........................................................................
.
8
3.3. Prednosti korišćenje obveznica kao instrumenata duga
........................................
8
3.4. Nedostaci korišćenja dugoročnih obveznica kao instrumenata duga
...................
9
4. Primarna emisija obveznica preduzeća
.....................................................................
.
9
4.1. Načini izvršavanja primarne emisije
.........................................................
10
5. Inovacije na tržištu obveznica
...................................................................................
11
5.1. Prinos obveznice
.....................................................................................................
12
6. Rizici ulaganja u obveznice
...................................................................
13
7. Rejting obveznica
........................................................................................................
15
8. Zaključak
....................................................................................................................
17
9. Literatura
....................................................................................................................
18

2. TRŽIŠTE EFEKATA
Pojam i vrste efekata
Efekti su hartije od vrednosti koje kao predmet investicionog ulaganja pismeno
potvrdjuju pravo potraživanja ili učešća, sadrže bezuslovno, odnosno uslovno pravo na
stalni prihod i unutar jedne vrste odlikuju se medjusobnim pravom zastupanja.
Pojmovi hartije od vrednosti i efekti se u teoriji i praksi često poistovećuju što je
pogrešno, jer je pojam hartija od vrednosti mnogo širi i sadržajniji od pojma efekata.
Efekti predstavljaju samo onaj deo hartija od vrednosti sa kojima se posluje na tržištu
kapitala bez obzira na formu njegovog organizovanja. Osim toga, za razliku od ostalih
hartija od vrednosti, efekti su jedina vrsta dugoročnih hartija od vrednosti.
Efekti se sastoje od
:
•
Omota
- pismeno potvrdjuje pravo potraživanja ili učešća
•
Uloška
- kod efekata sa fiksnom kamatom uložak sadrži i kamatne kupone koji glase na fiksni
novčani iznos i koji se mogu smatrati kao samostalne hartije od vrednosti
- kod efekata sa dividendom uložak sadrži kupone za dividende (na kojima se obično
ispisuje nominalni iznos na koji dotična HOV i glasi) koji ne glase na jedan odredjeni
novčani iznos već samo obezbedjuju pravo na nastalu dobit koja je odlukom skupštine
akcionara odobrena za isplatu.
2.1. Vrste efekata
Efekti se prema vrsti prihoda mogu podeliti u tri velike grupe:
1.Efekti sa fiksnim prihodom u formi kamate
2.Efekti sa varijabilnim prihodom u formi dividende
3.Efekti sa mešovitim prihodom u formi kamate i dividende
4.
Efekti sa fiksnim prihodom pismeno potvrdjuju jednu obligaciono-pravnu obavezu i daju
vlasniku pravo potraživanja u odnosu na izdavaoca. Za razliku od prava potraživanja iz
efekata sa varijabilnim prihodom, pravo efekata sa fiksnim prihodom može se ostvariti i u
slučaju stečaja izdavaoca.
Efekti sa fiksnom kamatom imaju karakter dugoročnih zajmova – kredita, što znači da
dužnik, izdavaoc efekta mora svoje obaveze izvšiti uredno i na vreme.
Pomoću fiksno ukamaćenih efekata sve vrste privrednih subjekata pribavljaju sebi
dugoročan tudji kapital koji se:
- ukamaćuje sa unapred utvrdjenom kamatnom stopom
- u odredjenim momentima isplaćuje uz podnošenje kupona za kamatu
- vraća na dan dospeća najmanje po nominalnoj vrednosti
Kod većine fiksno ukamaćenih efekata kamata se isplaćuje polugodišnje, a redje
godišnje.
Rok trajanja dugoročnih zajmova – kredita uzetih emisijom efekata sa fiksnom kamatom
je različit. Kod takozvanih javnih zajmova sa državnim obveznicama on iznosi od 1 do
25 godina (uobičajeno od 3 do 8 godina), dok kod hipotekarnih založnica – obveznica taj
rok može biti od 5 do 99 godina (uobičajeno od 8 do 30 godina).
Efekte sa fiksnom kamatnom stopom prema izdavaocu-emitentu možemo podeliti na tri
grupe:
I Efekti sa fiksnim prihodom koje izdaje javni sektor
II Efekti sa fiksnim prihodom koje izdaje privatni sektor
III Efekti sa fiksnim prihodom javnog i privatnog sektora
Efekti sa fiksnim prihodom koje izdaje javni sektor
Osnovni oblik mobilizacije kapitala u zemljama sa razvijenim tržištem kapitala i osnovni
oblik zaduživanja na svim nivoima vlasti je emisija efekata sa fiksnom kamatnom
stopom.
Svrha ovih državnih zajmova je obezbedjenje državnog kapitala iz realnih izvora
potrebnog svakoj državi za ostvarivanje ciljeva ekonomske i razvojne politike.
5.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti