1
UNIVERZITET U BIHAĆU
VISOKA ZDRAVSTVENA ŠKOLA
BIHAĆ
SESTRINSTVO
SEMINARSKI RAD:
NEUROLOGIJA SA NJEGOM
TEMA :
ZDRAVSTVENA NJEGA OBOLJELIH OD EPILEPSIJE
Bihać, 2013.
4
Epilepsija je poremećaj funkcije mozga, a predstavlja naglo pražnjenje velikog broja neurona u
mozgu što dovodi do epileptičnih napada. Spada među česta oboljenja neurologiji.
EPILEPSIA,grč. obuzetost,napad.
nasljeđuje se predispozicija u 5% slučajeva (niži prag podražljivosti neurona)
živi prijenos podražaja u moždanim nervnim ćelijama
obilježena povremenim i opetovanim izbijanjem snažnih impulsa u manjim ili većim
skupinama moždanih ćelija
iznenadni poremećaj djelovanja CNS-a
napad kratko traje,spontano nestaje
Često se pojavljuje u djetinjstvu, te ponekad ostaje kroz cijeli život. Manifestira se periodičnim,
prolaznim napadima koji naglo nastaju kratko traju i naglo prestaju.
Riječ epilepsija potječe od grčke riječi koja označava napadaj ili obuzetost, prvi put se spominje
još u drevnom Babilonu. Stari Grci su je smatrali «svetom bolešću» i nadprirodnim fenomenom.
U kasnijim civilizacijama uglavnom su je povezivali s demonima, smatralo se da su ljudi koji
boluju od epilepsije opsjednuti zlim duhovima. Godine 1875. neurolog John Hughlings Jackson
opisao je epilepsiju kao poremećaj živčanog sustava koji nastaje zbog pretjeranog izbijanja
moždanog živčanog tkiva prema mišićima. Ova se definicija koristi i danas.
Etiologija
Prema etiologiji možemo je podijeliti na:
simptomatsku
idiopatsku
Simptomatska epilepsija podrazumjeva onu vrstu epilepsije koja se javlja kao simptom poznatog
poremećaja u mozgu. Najčešći poznati uzroci epilepsije su: povrede glave, krvarenja u mozgu,
moždani udar, apscesi, bakterijski i virusni encefalitis, hirurške opercije na mozgu, komplikacije
prilikom poroda ili rođenja, alkohol, tumori.
Idiopatska epilepsija je epilepsija nepoznatog uzroka.
