Versifikacija
stih
(grč.
stikhos
– red, vrsta, lat.
versus
– okretanje, vraćanje pera na novi redak) vs.
proza
(lat.
prosa, prosus
– pisati naprijed, do kraja stranice, bez prekida)
versifikacija
:
o
tradicionalno vjerovanje – teorija stiha – nauka o tome kako se prave stihovi
o
metrika (grč.
metron
– mjera, metar) – antičko uvjerenje da se stihovi prave
prema nekoj stalnoj ,,mjeri’’
stih se od proze ne razlikuje samo po grafičkom obliku; razlikuje ih poseban ritam
stalna načela organizacije u najvećem broju stihova – prema kojima se ravnaju
pjesnici pojedinih epoha, naroda, pjesničkih škola
tri versifikacijska sistema:
o
kvantitativna (antička, klasična) versifikacija
o
silabička versifikacija
o
akcenatska (tonska) versifikacija
Kvantitativna versifikacija
razvila se u staroj Grčkoj, korištena i u latinskoj poeziji; stihovi se pjevali ili govorili
tako da su se tačno mogli razlikovati dugi i kratki slogovi
pravilna izmjena dugih i kratkih slogova – temelj ritmičke organizacije
mora
(lat.
mora
– zadržavanje, boravak, trajanje) – dužina trajanja izgovora kratkog
sloga; mjerna jedinica
arza
(grč.
arsis
– dizanje) – dugi slog (koji je trajao dvije more)
teza
(grč.
thesis
– postavljanje, spuštanje, polaganje noge na tlo) – kratki slog
stopa
– osnovna ritmičko-melodijska jedinica, koja se sastojala od dva ili više
slogova raspoređenih u nekim stalnim odnosima dugih i kratkih slogova (tridesetak
vrsta stopa) – pirihij, trohej, jamb, spondej, daktil…
iktus
(’) – ritmički udar koji je najčešće padao na prvi dugi slog u stopi
prema broju i vrsti stopa – određivane su vrste stihova (
trimetar
– stih od tri stope,
tetrametar
– stih od četiri stope,
pentametar
– stih od pet stopa,
heksametar
– stih
od šest stopa, najpoznatiji stih – njime napisani poznati epovi
Ilijada
,
Odiseja
,
Vergilijeva
Eneida
…)
o
elegijski distih
– antički heksametar vezan sa pentametrom u dvostih
strofa
(grč.
strophe
– okretanje u plesu, kasnije i riječi koje su se pri tom izgovarale)
– nastala povezivanjem stihova u veće cjeline – alkejska strofa, safička strofa
Silabička i akcenatska versifikacija
nova načela od srednjeg vijeka:
o
načelo istog broja slogova u svakom stihu
o
načelo pravilne izmjene naglašenih i nenaglašenih slogova
broj slogova u stihu presudan za stvaranje stihova (lat.
syllaba
– slog) –
silabički
sistem versifikacije
– vrste stihova razlikuje prema broju slogova – šesterac,
osmerac, deseterac, jedanaesterac, dvanaesterac
rima
– glasovno podudaranje na kraju stiha – potpomaze ritmičku organizaciju,
označava kraj stiha, istovremeno povezuje taj stih sa drugim stihovima, stvara zvučne
efekte povezujujci riječi sličnog zvuka, stvara melodioznost
vrste rima:
o
parna rima
– vezuje dva uzastopna stiha,
aa bb cc
o
ukrštena rima
– dolazi naizmjenično u stihovima,
abab
o
obgrljena rima
–
abba
o
nagomilana rima
– kada se jedna rima ponavlja u više stihova,
aaa aaaa
o
isprekidana rima
– kada nema čvrste sheme,
abcb abcdacd
prava/pravilna rima
– podudaraju se naglašeni glasovi i svi glasovi koji
slijede iza naglašenih (srama-jama, zvono-ono)
čista rima
– podudaraju se i vrste naglasaka (trava-glava)
nečista rima
– ne podudaraju se svi naglasci ili svi suglasnici (trava-krava)
neprava rima
– glasovno podudaranje počinje iza naglašenog sloga (igrahu-
lomljahu)
bogata rima
– podudaraju se i glasovi ispred naglašenog (bludnica-ludnica)
muška rima
– kada se u rimi podudara jedan slog (put-skut)
ženska rima
– ako se podudaraju po dva sloga (vrana-rana)
srednja/dječija/daktilska rima
– ako se podudaraju tri sloga (sudnica-
ludnica)
cezura
(lat.
caesura
– usjek) – stalna granica među riječima iza nekog sloga, dijeli
stih na dva ili više dijelova
za stih od bitne važnosti pravilnost u izmjeni naglašenih i nenaglašenih slogova –
akcenatski/tonski sistem versifikacije
– uzima u obzir broj i raspored naglasaka u
stihu – stihovi se ne dijele na stope nego na akcenatske mjere (akcenatske jedinice,
taktove)
akcenatska jedinica/mjera/takt
– raspon od početka jednog ritmičkog signala do
drugog
uzmah/predudar
– nenaglašeni slog koji se ponekada nađe ispred prvog naglašenog
sloga u stihu
akcenatska stopa
– skup slogova koje ritmički vežemo uz jedan naglasak
opkoračenje
(franc.
enjambment
) – nastaje kada se sintaktička cjelina razbija stihom,
tj. kada nekoliko riječi iste rečenice prelazi u drugi stih
prebacivanje
(franc.
rejet
) – kada se u drugi stih prenosi samo jedna riječ
pjesma je
stihična
kada se sastoji od stihova koji se ređaju jedan iza drugoga
pjesma je
strofična
ako su stihovi podijeljeni u neke veće grupe koje su međusobno
razdijeljene grafičkim oblikom
vrste strofa (prema broju stihova koje sadrze):
distih, tercet, katren, septima, oktava
