JU EKONOMSKA ŠKOLA

Obrazovni profil: Trgovački tehničar
Razred: IV 7

MATURSKI RAD

OBLAST: Poslovna ekonomija
TEMA:  Aranžiranje i dekoracija u prodavnici

Mentor:

Kandidat:

  

SADRŽAJ

UVOD

1.  ARANŽIRANJE IZLOGA

1.1.

O izlogu

1.2.

Pravila aranžiranje

2. UREĐENJE IZLOŽBENOG PROSTORA

2.1  

Podsticaj na kupovinu

2.2.  Izbor materijala za aranžiranje i dekoraciju

3. TRI ALATA ZA PRAVO DEKORISANJE I ARANŽIRANJE PRODAVNICE

4. STVARANJE PREPOZNATLJIVOSTI KOD DEKORISANA PRODAVNICE

5. 15 IDEJA KAKO DEKORISATI IZLOG

ZAKLJUČAK

LITERATURA

background image

1.  ARANŽIRANJE IZLOGA

1.1.

O izlogu

Izlog 

(engl. display window)

 je prvi (a često i jedini) medij putem kojeg se kupac upoznaje s 

ponudom nekog prodajnog objekta. On je ujedno i njen najvrijedniji dio u marketinškom 
smislu. Izlog predstavlja lice prodavnice. S tim u vezi, nužno je da se uredi na način da bude 
što atraktivniji za kupca kako bi odmah privukao pažnju prolaznika. U suprotnom, oni će 
samo proći pored prodavnice. Radi se dakle, u suštini, o reklamiranju robe.
Izlog je prvi medij putem kojeg se kupac upoznaje s ponudom nekog prodajnog prostora. 
Budući da djeluje kao jedan od elemenata kojim se privlači pažnja kupca, zahtijeva i posebne 
zakonitosti aranžiranja. Pravom preduzetniku mora biti važno razviti takvu filozofiju firme 
koja   ne   smije   umanjivati   ni   zaboravljati   važnost   aranžiranja   izloga, jer   brojnim 
pokazateljima je potvrđeno da se oko 30 posto ljudi odlučuje za kupnju upravo zbog izloga i 
privlačne dekoracije.
Izlog je često jedini medij komuniciranja s kupcima.
Možemo   ga   definisati   kao   marketinško   sredstvo   koje   nudi   neke   posebne   prednosti   – 
ekonomičnost, fleksibilnost, apsolutnu individualnost, kao i laku i brzu prilagodljivost ciljnoj 
grupi.   To   su   pozitivna   svojstva   koja   pri   aktiviranju   kod   drugih   sredstava   propagande 
zahtjevaju mnogo veća finansijska ulaganja.

Još u starom Egiptu, Grčkoj i Kini trgovci su uvidjeli važnost promocije i izlaganja robe. 
Izloženu robu nastojali su predstaviti optički privlačno. Čak i danas se takav način izlaganja 
može vidjeti na tradicionalnim tržnicama i sajmovima. Historija izloga seže još iz doba starih 
Rimljana, a prvi dokumentirani izlog kreiran je 1740. u Augsburgu u Njemačkoj. Kasnije se, iz 
potrebe da privuku pažnju kupaca, šire na sjever Europe na prostor gdje se intenzivno razvila 
trgovina.   Daljnjom   ekspanzijom   trgovačke   djelatnosti   u   19.   stoljeću   uređivanje   izloga   u 
velikim gradovima se dodatno razvija, pa se mala uokvirena stakla zamjenjuju staklima velike 
površine. Tom promjenom površine za uređenje izloga postaje neophodno specijalizirano 
znanje. Ujedno dolazi do sve veće svijesti o važnosti izloga i metodama izlaganja robe, a javlja 
se   i  potreba  za  novom  strukom   –  aranžerima  izloga  –  koji  izrađuju  scenografiju  izloga. 
Aranžiranje postaje ogranak dekorativne umjetnosti, a podizanjem vizualnih normi izlozi 
preuzimaju ulogu značajnih medija u trgovinskoj propagandi.

1.2.

Pravila aranžiranje

Pravi   preduzetnik   ne   smije   smanjivati   ni   zapostavljati   važnost   aranžiranja   izloga,   jer   je 
brojnim ispitivanjuima utvrđeno da se oko 30% ljudi odlučuje za kupovinu upravo zbog izloga 
i privlačne dekoracije istog. Zbog toga je veoma bitno da izlog bude usaglašen sa ciljnom 
populacijom. Izlozi mogu komunicirati stilom, sadržajem ili cijenom.

U posljednje vreme dolazi do sve veće svijesti o važnosti izloga i metodama izlaganja robe, te 
tako, za uređenje izloga postaje neophodno specijalizovano znanje. Javlja se potreba za 
novom strukom – aranžerima izloga. Aranžiranje postaje ogranak dekorativne umjetnosti, a 
podizanjem   vizualnih   normi   izlozi   preuzimaju   ulogu   značajnih   medija   u   trgovinskoj 
propagandi.

Budući da deluje kao jedan od elemenata kojim se privlači pažnja kupaca, zahteva i posebne 
zakonitosti aranžiranja. U uređenju prodajnog izloga ne postoje apsolutna pravila. Ipak, treba 
se pridržavati određenih principa:

1.

Izlog ne treba biti prenatrpan robom – ”manje može biti više”, ili u najmanju ruku 

prijatnije za oko. Izlog prenatrpan robom najčešće deluje neprivlačno. Na primer, uočava 
se razlika između prodavnica sa skupim cipelama, koje skoro uvjek naprave elegantan 
izlog s nekoliko pari cipela u njemu i onih prodavnica s jeftinijom robom čiji izlozi djeluju 
haotično jer se u njima nalazi gomila cipela.

2.

Slično gledaocima televizije, koji zapamte reklamu, ali ne i sam proizvod koji se 

reklamira, izlog treba biti uređen tako da kupci ne zapamte sam izlog, već proizvod koji 
se u njemu nudi.

3.

Treba naglasiti proizvod dobrim osvetljenjem kako bi se lakše uočio. Izlog mora biti 

osvetljen i danju (čime se izbegavaju sijenke) i noću (kako bi se pažnja privlačila i kada 
osoblje nije u radnji).

4.

Da bi izlog delovao uzbudljivije, pozicionirati proizvode na različitim visinama 

(više/niže) i dubinama (bliže/dalje).

5.

Ako se koriste lutke, postaviti ih u interesantne poze i postarati se da je svaka od njih 

dobro osvetljena i lako uočljiva za prolaznike.

6.

Treba biti kreativan kako bi se kupac privukao u radnju inovativnim i atraktivnim 

izlogom. Izlog mora biti u najmanju ruku privlačniji od izloga prodavnice koja je pored ili 
preko puta. Potrebno je svega nekoliko sekundi da prolaznik prođe pored radnje. 
Neprivlačenje pažnje ujedno znači i gubitak prodaje.

7.

Izlog treba imati temu. Definisanu temu uvek treba imati na umu i izlog treba 

dekorisati u skladu sa tom temom. Izlog može biti sezonski uređen u zavisnosti od 
godišnjeg doba (zima, proljeće, ljeto, jesen), u zavisnosti od aktuelnih praznika (Uskrs, 
Božić, nova godina) ili nekih drugih događaja u toku godine (npr. povratak đaka u škole).

8.

Ako potencijalni kupci češće prolaze pored radnje kolima nego pješaka, izlog treba 

biti veći i pritom treba koristiti više boja kako bi se privukla njihova pažnja.

9.

Korištenje pozadina je koristan alat u kreiranju efektnog izloga. Služi i za odvajanje 

izloga od prodavnice.

10.

Ne treba izlagati proizvode kojih nema u dovoljnoj količini na zalihama.

11.

Treba sarađivati sa dobavljačima. Dobavljači mogu obezbjediti reklamne panoe, 

opremu i sl. koja se koristi za uređenje izloga. Ovaj način je daleko jeftiniji i iziskuje 
manje truda. Negativna strana je ta što maloprodavac nema mnogo kreativne kontrole 
nad pomenutim materijalom.

12.

Izlog treba mijenjati periodično (npr. jednom mesečno). U zavisnosti od tipa 

proizvoda koji se nude, izlog treba mijenjati, dodavajući nove proizvode i uklanjajući 
stare. Korisno je uraditi plan koji će se primenjivati tokom godine. Tako će se u svaku 
promenu ući mnogo spremnije.

13.

Izlog mora uvek biti čist. Ništa neće brže oterati potencijalne kupce od prljavog ili 

nehigijenskog izloga.

Strategija spoljašnjeg i unutrašnjeg uređenja prodajnih objekata se mora voditi aktivno i u 
skladu sa glavnom strategijom pozicioniranja. Aktivno upravljanje dizajnom i uređenjem 
prodajnih objekata zahteva poznavanje načina na koji potrošač percipira ukupni prodajni 
ambijent.

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti