Porodica i brak
ALFA UNIVERZITET
Fakultet za trgovinu i bankarstvo ,,Janićije i Dušica Karić“
SEMINARSKI RAD – Socijologija
Tema: Porodica i brak
Mentor:
Student:
Prof.dr Aleksandar Prnjat
Todor Toljagić
Broj indeksa: 0082/2014
Beograd, januar 2015. Godina.
SEMINARSKI RAD – PORODICA I BRAK
2
Sadržaj
Broj strane
1.Uvod
……………………………………………………………………………………... 3
2.Porodica i brak
…………………………………………………………………………..4
2.1.Priprema za brak……………………………………………………………….. 6
2.2.Sticanje znanja…………………………………………………………………. 7
2.3.Život u braku……………………………………………………………………8
3.Zaključak
………………………………………………………………………………... 12
Literatura
…………………………………………………………………………………..13

SEMINARSKI RAD – PORODICA I BRAK
4
2.Porodica i brak
Potrebno je, pre svega, da definešemo osnovne pojmove, naročito pojmove porodice,
srodstva i braka.
Porodica
je grupa lica koja su direktno povezana srodničkim vezama, pri
čemu odrasli članovi preuzimaju odgovornost za brigu o deci.
Srodničke veze ili srodstvo
su
takve veze među pojedincima koje se se uspostavljaju ili putem braka ili kroz redove
potomaka koji povezuju krvne srodnike (majka, otac, potomci istih rodtitelja – brat ili sestra,
itd).
Brak
se može definisati kao društveno priznata i dozvoljena veza između dvoje odraslih
pojedinaca suprotnog pola. Kad dvoje ljudi stupid u brak, oni postaju srodnici jedno drugom;
bračne veze, međutim, povezuju i jedan širi krug srodnika. Roditelji, braća, sestre, i ostali
krvni srodnici, postaju srodnici i jednog i drugog partnera kroz vezu braka.
Porodični odnosi uvek se uočavaju u okviru širih srodničkih grupa. U gotovo svim
društvima prepoznajemo ono što sociolozi i antropolozi nazivaju nuklearnom porodicom,
odnosno, dvoje odraslih koji žive zajedno u jednom domaćinstvu sa svojom ili usvojenom
decom. U većini tradicionalnih društava, nuklearna porodica bila je deo neke vrste šire mreže
srodnika. Kada bliski rođaci, ne samo bračni par i njihova deca, žive ili u istom domaćinstvu
ili u bliskom i neprekinutom uzajamnom odnosu, onda govorimo o proširenoj porodici.
Proširena porodica može da uključi babe i dede, braću i njihove žene, sestre i njihove muževe,
tetke i nećake.
Ulaženjem u bračnu zajednicu osoba postaje Božji saradnik u stvaranju dobrih ljudi.
Sve što je u početku stvoreno u ovom svetu, stvoreno je sa ciljem stvaranja dobrih ljudi i zato
brak predstavlja zajednicu tri osobe - mladića, devojke i Boga. Mladić i devojka, u prisustvu
Boga, obećavaju jedno drugom, a takođe i Bogu, da žele svoj život da oplemene na jedan
poseban način - način koji je Bog predvideo za čoveka. Učestvovanjem u stvaranju dobrih
ljudi, osobe koje ulaze u brak ostvaruju sebe kao bića, dostižu najviši mogući stepen napretka,
sreće i blagostanja, stvaraju najjaču moguću materijalnu sigurnost za sebe i članove porodice,
a kvalitet njihovog života i sreća ne zavise od dešavanja u spoljnom okruženju.
Drugim rečima, prava bračna zajednica sjajno funkcioniše u svim okolnostima - i u
vreme mira, ali i u vreme rata, bolesti, kao i u vreme raznih drugih nesreća i nepogoda.
Svakome od nas je poznato da kada smo sa nekim koga volimo, nije nam toliko bitno
okruženje. Biti u zatvoru, ratu ili biti bolestan je nešto što se lako nadvladava i pobeđuje kada
pored sebe imamo dobrog čoveka. Živeti za nekoga, i zbog nekoga, je najveća misija koju
čovek može da dosegne, i jedina aktivnost koja čovekovom životu može dati pravi smisao i
sreću. Zato ne treba da čudi što su, u ne tako davnoj prošlosti, ljudi često puta bili spremni da
daju svoj život za spas onih koje vole.
Gidnes E., ,,
Sociologija“
, Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu, str-155
Gidnes E., ,,
Sociologija“
, Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu, str-155-156.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti