1

Pasivne relejne stanice

Usmerene radio veze

Doc. dr Nataša Neškovi

ć

2

Uvod

Korektan rad usmerenih radio veza podrazumeva da one 

funkcionišu u uslovima direktne opti

č

ke vidljivosti izme

đ

u dve 

susedne stanice

Ako podrazumevamo da su sve relejne stanice aktivne, to zna

č

i: u 

svakoj relejnoj stanici, za svaki smer prenosa, postoji prijemnik u 

kome se primi signal, prosledi do predajnika za dati smer veze uz 

odgovaraju

ć

e poja

č

anje, frekvencijsku transpoziciju, itd

Postojanje aktivne relejne stanice pored tih ure

đ

aja podrazumeva

još

č

itav niz infrastrukturnih elemenata koji su znatno skuplji od 

samih ure

đ

aja

Da bi se postavila aktivna stanica mora se:

napraviti zidani obekat, eventualno postaviti kontejner (problem

dopremanja na lokaciju)

obezbediti napajanje

izgraditi pristupni put. 

background image

4

Naj

č

ć

e primenjivano rešenje je 

ravni reflektor

Ideja je preuzeta iz optike, zamišljeno je da se ta površina koristi kao 

ogledalo

Talasni front nai

đ

e na tu reflektuju

ć

u površinu, delom se reflektuje i 

usmerava prema prijemnoj anteni

Ako izme

đ

u lakocija A i B ne postoji opti

č

ka vidljivost, ali sa obe 

lokacije postoji opti

č

ka vidljivost prema lokaciji C, mogu

ć

e je 

postaviti reflektuju

ć

u površ i na taj na

č

in ostvariti vezu 

Mnogo re

đ

e se kao rešenje koriste dve paraboloidne standardne 

antene 

č

iji su primarni radijatori vezani komadom talasovoda –

“antene le

đ

a u le

đ

a”

Ovo rešenje ima konstrukcijski nedostatak u odnosu na ravni 

reflektor

Ravni reflektor se može napraviti da bude mnogo ve

ć

ih dimenzija od 

standardnih antena, a samim tim se njime može ostvariti mnogo ve

ć

dobitak

Uvod

5

Postoje  rešenja koja koriste tzv. 

difrakcione rešetke

Na grebenu se postavi rešetka koja je normalna na pravac 

prostiranja talasa

Za preusmeravanje EM talasa koristi se efekat sli

č

an difrakciji na 

ivici noža 

č

ime se unosi relativno najmanji priraštaj slabljenja zbog 

postojanja pasivne relejne stanice na trasi u odnosu na prethodna 

dva rešenja

Difrakcione rešetke u praksi su koriš

ć

ene na u

č

estanostima ispod 

1GHz

Primenom pasivnih relejnih stanica može se premostiti teška trasa, 

a da se pri tome izbegnu velika ulaganja koja bi bila neophodna za 

aktivnu stanicu

Postavljanje pasivne stanice ima i veliki nedostatak 

Ö

pove

ć

ano 

slabljenje na trasi

Uvod

Želiš da pročitaš svih 18 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti