Centralne banke
3. CENTRALNE BANKE POJEDNIH ZEMALJA
Za razliku od Sistema federalnih rezervi, koji je decentralizovan u 12
regionalnih centralnih banaka u privatnom, vlasništvu, centralne banke u drugim
razvijenim zemljama predstavljaju jednu centralizovanu jedinicu kojom rukovodi
vlada. Rasmotrićemo strukturu i stepen nezavisnosti četiri banke koje su
medu najvažnijim stranim centralnim bankama: centralna banka Kanade, centralna
banka Velike Britanije, centralna banka Japana i Evropsku centralna banka.
3.1. Centralna banka Kanade
Kanada je dosta kasno osnovala centralnu banku: The
Bank of Canada
-
centralnu banka Kanade, osnovana je 1934. godine. Direktore imenuje vlada,
njiHOV mandat traje tri godine, a oni imenuju guvernera čiji mandat traje sedam
godina. Upravni odbor čine. Četiri viceguvernera i guverner i on predstavlja t
elo nalik FOMC-u koje donosi odluke u oblasti monetarne politike.
Zakon o bankarstvu dopunjen je 1967. godine do bi se krajnja
odgovornost za monetarnu politiku prebacila na vladu. Dakle, centralna banka
Kanade nije nezavisna u pogledu instrumenata, kao što su to Federalne rezerve.
MeĎutim, u praksi ona ipak kontroliše monetarnu politiku. U slučaju nesuglasica
izmeĎu banke i vlade, ministar finansija izdaje direktivu koju banka mora
poštovati. MeĎutim, pošto ta direktiva mora biti u pisanoj formi i mora se odnositi
na odreĎeni, navedeni period u kojem mora biti primenljiva, mala je verovatnoća da
ona bude izdata. Do danas nije izdata nijedna takva direktiva. Ciljeve monetarne
politike, kao i planiranu inflaciju odreĎuju centralna banka Kanade i kanadska
vlada zajedno pa je centralna
banka Kanade manje nezavisna i u pogledu ciljeva nego FED.
30
29
Prikaz načina na koji FED ostvaruje kontakt s javnošću i političarima daje Bob Woodward,
Maestro:Greenspans FED and American Boom (
New York: Simon and Schuster, 2000.)
30
3.2. Centralna banka Velike Britanije
S obzirom na to da je osnovana 1694.godine, centralna banka Velike
Britanije predstavlja jednu od najstarijih centralnih banaka. Na osnovu Zakona o
bankarstvu iz 1946. godine, vlada je postavljena iznad centralne banke Velike
Britanije. Veće centralne banke Velike Britanije (ekvivalent upravnom odboru) čine
guverner i dva viceguvernera kojima mandat traje pet godina i 16 članova koji se
imenuju na mandat od tri godine.
Do 1997.godine, centralna banka Velike Britanije bila je najzavisnija
od svih centralnih banaka o kojima u ovom poglavlju govorimo jer nije imala pravo
da odlučuje o povećanju ili smanjenju kamatnih stopa. O tome je odlučivao ministar
finasija. Situacija se promenila kada je maja 1997. godine na vlast stupila nova
laburistička vlada. Novi ministar finansija Gordon Brown objavio je da će centralna
banka Velike Britanije od tog datuma odreĎivati kamatne stope. MeĎutim, banci
nije omogućena potpuna nezavisnost u pogledu instrumenata. Vlada ima
prednost u odnosu na banku i može da odreĎuje kamatne stope ,,u ekstremnim
ekonomskim situacijama" i ,,u odreĎenom, periodu". Pošto bi se, kao i u Kanadi,
odluka banke morala javno objaviti i pošto se takvo nešto očekuje samo u krajnje
neuobičajenim situacijama i samo za odreĎeni period, vlada rerko ispoljava svoju
dominaciju nad bankom.
Pravo određivanja kamatnih stopa ima Komisija za monetarnu politiku. Čine
je guverner, dva viceguvernera, dva člana koje imenuje guverner nakon
konsultacija s ministrom finansija (uglavnom su to zvaničnici centralne banke) i
četiri nezavisna ekonomska eksperta koje imenuje ministar. (Interesantan je podatak
da dva od četiri nezavisna eksperta prvobitno imenovana u tu komisiju nisu bili
Britanci - jedan je bio Holandanin, a drugi Amerikanac, ali su obojica bili
stanovnici Velike Britanije.) Planiranu inflaciju centralne banke Velike Britanije
određuje ministar finansija, pa je ona manje nezavisna i u pogledu ciljeva nego
što je to FED.
31
3.3. Centralna banka Japana

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti