1
Romi u medijima BiH
Monitoring i analiza tretmana Roma u medijima Bosne i Hercegovine
(septembar – decembar 2005. godine )
Analiti
č
ki i monitoring centar MPI
Autor analize: Dušan Babi
ć
Saradnik: Jasmina Korda
2
Uvodne napomene
Ovaj rad je sa
č
injen na bazi monitoringa štampanih medija u BiH, uklju
č
uju
ć
i i dnevne listove iz
susjednih zemalja – Hrvatske i Srbije – koji se u dijelu bh. populacije doživljavaju kao mati
č
na
glasila.
Vremenski raspon je bio
č
etiri mjeseca: septembar – decembar 2005. godine.
Monitorisano je 12 dnevnih listova:
Oslobo
đ
enje, Dnevni avaz, Nezavisne novine, Glas Srpske,
Jutarnje novine, Dnevni list, San, VIP
1
, Fokus, Euro Blic, Slobodna Dalmacija
i
Ve
č
ernji list.
Od periodi
č
nih izdanja, samo su
Ekstra
i
Express
sadržavali po jedan prilog o Romima, tokom
novembra.
Kao paradigmati
č
ni, uzeti su prilozi iz protekle godine tri javna emitera: BH Radio 1, Federalni
Radio i Radio Republike Srpske.
Monitoring je u sastavu projekta MEDIJSKA EDUKACIJA ROMA 2005, koji finansijski podržava
Helsinški komitet Švedske.
Metodologija
Poenta analize je da markira koji aspekt iz života romske zajednice je bio najviše zastupljen u
medijima: ekonomski položaj, socijalna integracija, obrazovanje, kultura i tradicija, Romi u politici,
stav države i politi
č
kih struktura prema romskoj zajednici, odnos ve
ć
inskih naroda prema Romima i
sli
č
an kontekst.
Težilo se uo
č
avanju novinarskog pristupa i rakursa, tzv. uklona, u smislu da li su novinari, reporteri
i urednici skloni ispoljavanju diskrimantorskog odnosa, da li su podložni širenju negativnih
stereotipa o romskoj zajednici.
Od relevantnih parametara, izdvojeno je pet novinarskih formi:
•
vijest
•
izvještaj
•
reportaža
•
intervju i
•
komentar.
Od priloga po sadržaju iskristalisali su se sljede
ć
i aspekti:
•
socijalna integracija
•
socijalno-ekonomska ravan
•
obrazovanje
•
kultura i tradicija i
•
isprepleteni indikatori.
1
VIP
je monitorisan samo jedan mjesec (septembar), jer je u me
đ
uvremenu prestao izlaziti.
4
Pregled štampanih medija
Oslobo
đ
enje
Oslobo
đ
enje
je ukupno objavilo 23 priloga. U septembru 5, u oktobru 6, u novembru 8, te u
decembru 4. Po novinarskoj formi, to su bile vijesti i izvještaji. U nekim slu
č
ajevima, tanka je ili
nevidljiva linija izme
đ
u ove dvije novinarske vrste, uz napomenu kako se to ne odnosi isklju
č
ivo na
Oslobo
đ
enje
, ve
ć
i na ostale medije.
Novinarski pristup, ili tzv. uklon je ukupno bio pozitivan, dakle profesionalan. Ipak, jedan tekst nosi
izvjesnu nedoumicu.
Rije
č
je o notici od tri pasusa, a odnosi se na projekat naslovljen «Kontracepcijom do emancipacije
Romkinja», u Tuzlanskom kantonu, kojeg realizuje nevladina organizacija «Nova romska nada»,
uz sponzorstvo Kanadskog fonda u BiH.
«Kroz implementaciju projekta o
č
ekuje se smanjenje broja djece u romskim bra
č
nim zajednicama i
emancipovanje Romkinja. Projekat je od velikog zna
č
aja za romsku nacionalnu manjinu, a njegov
cilje je smanjenje broja
č
lanova porodice i siromaštva, te stvaranje uvjeta života ve
ć
ro
đ
ene djece.»
Citat je dio izjave Enesa Mehi
ć
a, predsjednika asocijacije «Nova romska nada». Me
đ
utim, u
redakcijskoj opremi izba
č
en je naslov
: «Kontracepcijom protiv prosja
č
enja»
(
Oslobo
đ
enje
, 02.
10. '05.), koji je kontroverzan i pomalo grub. E. Mehi
ć
je doduše rekao kako su romska djeca lišena
najosnovnijih uslova za život prisiljena na prosja
č
enje, ali to nije osnovna poruka, ili crvena nit
projekta. Poenta je na emancipaciji Romkinja. Osim toga, ovako formulisan naslov je i na izvjestan
na
č
in antireligijski, u kontekstu
č
injenice kako se sve monoteisti
č
ke religije (abrahamske tradicije),
protive kontracepciji.
S druge strane, izvještaj iz Prijedora (
Oslobo
đ
enje
, 29. 10. '05.), s okruglog stola o temi socijalne
integracije Roma, redakcijskom opremom, odnosno jednostavnim, a inventivnim naslovom, poga
đ
a
u srž problema:
«San o radnom mjestu i komšijama bez predrasuda».
Naime, na okruglom stolu je zaklju
č
eno kako je razbijanje predrasuda i stereotipa o Romima,
zapravo najlakši i najbrži put njihovoj socijalizaciji i integraciji.
Efektan je i upozoravaju
ć
i naslov:
«Djeca ra
đ
aju djecu!»
(
Oslobo
đ
enje,
11. 11. '05.), kao nastavak
medijskog pra
ć
enja projekta «Nove romske nade», uz upe
č
atljiv i nedvosmislen podnaslov,
formulisan u pitanju:
«Kako zaustaviti sklapanje brakova
č
ak i dvanaestogdišnjih Roma?»
Promocija prevoda Kur'ana na romski jezik u Goraždu, ambiciozan projekat Muharema
Serbezovskog, na odgovaraju
ć
i je na
č
in predstavljena u listu (12. 11. '05.), dopisni
č
kim izvještajem,
gdje se na jednom mjestu spominje sadašnji tiraž (5.000 primjeraka), uz procjenu kako kako
ć
e
«tiraž u narednim izdanjima dose
ć
i i broj 100.000». Ta brojka se podudara sa procjenjenim
ukupnim brojem Roma u BiH, što se u tekstu ne spominje, ali posredno sugeriše, ili šalje poruku,
kako su svi Romi u BiH muslimani, odnosno vjernici.
Povodom 10. decembra, Me
đ
unarodnog dana ljudskih prava, Helsinški komitet za ljudska prava u
BiH (HKBiH) je izdao upozoravaju
ć
e saopštenje.
Oslobo
đ
enje
od 10. decembra '05. citira klju
č
no mjesto: «Oko 100.000 Roma, koliko ih, prema
procjenama, danas živi u BiH, nemaju svoje predstavnike ni u jednom nivou vlasti, tako da su im
5
ugrožena temeljna gra
đ
anska i politi
č
ka prava. Etni
č
ka diskriminacija najviše poga
đ
a tu kategoriju
naših sugra
đ
ana, što ilusutruje i podatak da samo 1,5 posto aktivnog romskog stanovništva ima
posao.»
List na kraju parafrazira tako
đ
e bitan aspekt iz saopštenja – upotreba romskog jezika, gdje se kaže
kako «sudske i administrativne vlasti i policija nisu stvorile pretpostavke da se Romi koriste svojim
jezikom u komunikaciji s njima».
To
ć
e biti jedan od uslova u procesu približavanja BiH evropskim integracijama, što se u
saopštenju, niti u izvještaju ne spominje, ali je taj aspekt nužno apostrofirati u zaklju
č
nim
napomenama, odnosno sugestijama medijima kako ubudu
ć
e pokrivati teme romske zajednice.
Dnevni avaz
Dnevni avaz
je u monitorisanom periodu objavio svega 13 tekstova. U septembru 5, u oktobru 1, u
novembru 2 i u decembru 5.
Ukupno uzevši, uklon je pozitivan.
Jedan tekst je imao elemente reportaže (08. 09. '05.), u kojem se eksplicitno ne varira atribut
«Rom», «Romi», «romsko» i sl., ali je kroz kontekst jasno da je rije
č
o romskoj porodici, a posebno
kroz antrfile naslovljen:
«Otac prehranjuje sedmo
č
lanu porodicu prodajom željeza».
Naslu
ć
uje se kako je ovim prilogom list pokušao popraviti dojam nakon ljetošnjeg objavljivanja
fotosa romske djevoj
č
ice, koju je udario tramvaj u Sarajevu,
č
ime je redakcija lista prekršila
č
lan
9/Privatnost i
č
lan 11/Zaštita djece i maloljetnika, Kodeska za štampu. Tada se oglasio Savjet za
štampu, kao samoregulaciono tijelo za štampane medije, te asocijacija BiH Novinar.
Ostali prilozi su miks vijesti i izvještaja
List je medijski marginalizovao saopštenje Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH, izdatog
povodom 10. decembra, Me
đ
unarodnog dana ljudskih prava. Notica naslovljena:
«Romi osu
đ
eni
na siromaštvo i bezobzirno marginalizirani»,
sublimiše suštinu poruke iz saopštenja HKBiH, ali
istovremeno potvr
đ
uje ignorantski stav novine prema problematici Roma. Možda ne po motivu, ali
izvjesno, po dejstvu kakvo je imala ovakva medijska prezentacija.
Nezavisne novine
U monitorisanom periodu
Nezavisne novine
su objavile 14 priloga o Romima. U septembru 5, u
oktobru 2, u novembru 2 i u decembru 4.
Po novinarskoj formi, rije
č
je o miksu vijesti i izvještaja, osim u dva primjera, koji su sadržavali
elemente reportažnog zapisa.
Generelno posmatrano, uklon je pozitivan. Jedan prilog ipak izaziva izvjesne nedoumice. Rije
č
je o
tekstu naslovljenom:
«Napravili deponije na zelenim površinama»
(04. 10. '05.). Sam naslov je
dat pod navodnicima, jer je dio izjave predsjednika Savjeta MZ Hrasno brdo u Sarajevu. Nadnaslov
je indikativan:
«Pritužbe stanovnika naselja Hrasno brdo na Rome, izbjeglice s Kosova»,
kao i
podnaslov o izbjeglici koji je «
bespravno zaposjeo tu
đ
u zemlju i
izgradio ku
ć
u».
7
Apostrofiran je detalj kako su romski mališani više izloženi verbalnom i fizi
č
kom nasilju od
vršnjaka drugih nacionalnosti, što je posljedica široko rasprostranjenih stereotipa o Romima.
Novinarsko-ure
đ
iva
č
ki uklon je pozitivan.
Jutarnje novine
Jutarnje novine
su ukupno imale 7 priloga o romskim temama. U septembru 2, u oktobru 4, u
novembru 1 i u decembru nijedan.
Prvi septembarski prilog (13.09.) je bio izvještaj iz Banjaluke, naslovljen:
«Na nastavu bez
udžbenika»
. Naslov je precizno indicirao problem. Romska djeca iz naselja Veseli brijeg su doista
ove jeseni krenuli u školu bez knjiga i školskog pribora. U tekstu se navodi i obe
ć
anje predstavnika
gradskih vlasti kako
ć
e romski
đ
aci za desetak dana dobiti potreban školski pribor.
Drugi prilog (26.09.) je tako
đ
e izvještaj, ali kompiliran iz pisanja zagreba
č
kog
Ve
č
ernjeg lista
, koji
se kao izvor u tekstu navodi. Tema je prikupljanje starog željeza, uklju
č
uju
ć
i i neeksplodirane
granate. Krajnji izvor informacije su zaposleni u Civilnoj zaštiti FBiH, koji se susre
ć
u «s
č
itavim
romanom
č
udnovatih zgoda koje svakodnevno doživljavaju», kako stoji doslovno na jednom mjestu
ovog priloga.
Redakcijski antrfile podsje
ć
a na nedavnu tragediju kod Visokog, gdje su prilikom pokušaja
izdvajanja bakarnog dijela iz jedne neeksplodirane granate, smrtno stradali otac i sin.
Prvi oktobarski prilog (05.10.) predstavlja miks vijesti i izvještaja, a govori o me
đ
unarodnom
projektu unaprije
đ
ivanja pristupa obrazovanju romske djece u BiH.
Druga notica (12.10.) govori o apelu nevladine organizacije «Sretni Rom» iz Tuzle,
č
ija je klju
č
na
poruka, kao moto, izba
č
ena u naslov priloga:
«Umjesto da prose, djecu šaljite u škole».
Tre
ć
a notica (28.10.) govori o stipendiranju romskih mališana posredstvom asocijacije
«Obrazovanje gradi BiH», a posljednja (29.10.), o nevoljama romskih porodica u snabdjevanju
pitkom vodom u Lukavcu kod Tuzle.
Jedini novembarski prilog (05.11.) je izvještaj iz Biha
ć
a s okruglog stola o obrazovnim potrebama
Roma. Skup su organizovali Ministarstvo obrazovanja i socijalne politike USK i Ured OSCE u
Biha
ć
u, u okviru dokumenta «Plan akcije o obrazovnim potrebama Roma i pripadnika ostalih
nacionalnih manjina u BiH», koji je donesen na nivou države.
Prilog je nepotpisan, bez inicijala, ili navo
đ
enja novinske agencije kao izvora, koji suvo i
faktografski iznosi obrazovne probleme romske populacije. Otuda je teško definisati novinarsko-
redakcijski uklon. Ipak, na osnovu pregledanih tekstova, ukupan uklon je pozitivan.
Dnevni list
Ovaj mostarski list u monitorisanom periodu imao je ukupno 22 priloga. U septembru 5, u oktobru
4, u novembru 4 i u decembru 9 priloga.
Prvi septembarski prilog (05.09.) je notica iz Prijedora, bez imena, inicijala ili navo
đ
enja izvora
informacije, a govori o pove
ć
anom interesu romske djece za školovanjem. Sro
č
eno suvo-
faktografski.
