MATRICE I DETERMINANTE

Pojam matrice

U matematici  matrica je pravougaona tabela brojeva ili tabela koja se sastoji od apstraknih 
objekata koji se mogu sabrati i množiti.Matrice se koriste da opišu linearne jednačine, da se 
prate koeficijenti linearnih transformacija, kao i za čuvanje podataka koji  zavise od dva 
parametra.

(slika 1) Osnovni elementi matrice 

Horizentalne linije u matrici se nazivaju vrstama, a vertikalne kolonama matrice.Matrice 

m

 vrsta 

i   

n

 kolona , naziva se 

m i n

 matricom ( kaže se i zapisuje se da je formata

m

 x 

n

) a

m

 i  

n

 su 

dimenzije matrice.

Pod matricom tipa (formata) 

m

 x 

n

 nad skupom ( brojeva) P podrazumevamo funkciju koja 

preslikava Dekartov proizvod A: 

{

1,2

, … m

}

x

{

 1,2,… n 

}

 u P.

Matrice obeležavamo velikim slovima latinice sa ili bez indeksa.Prema tome

                                                          A: 

{

1,2

, … m

}

x

{

1,2

, … n

}

→P

Pri čemu se uređeni par (

i , j

)

 preslikava u element matrice 

a

ij

A(

i , j

)

=

a

ij

   ( (

i , j

{

1,2

, … m

}

x

{

1,2

, … n

}

)

Elementi matrice A formata  

m i n

 se razvrstavaju u 

m

 vrsta i

n

 kolona tako što element  

a

ij

 

pripada 

i

-toj vrsti i  

j

-toj koloni.Vrste i kolone elemenata matrice A zapisuju se između uglastih 

zagrada:

2

A = 

[

a

11

a

12

a

1

n

a

21

a

22

a

2

n

¿

¿

a

m

1

¿

¿

a

mn

¿

]

Matrica A formata 

m

 x  

n

 može se zapisati i kraće kao

                                                             A= 

[

a

ij

]

mxn

Matrica čiji su svi elementi jednaki nuli naziva se nulta matrica.Obeležava se sa 

0

m x n

 ili samo 0.

Matrica sa istim brojem vrsta i kolona , dokle matrica u kojoj je 

m

=

n

, odnosno matrica 

n × n

 

naziva se kavadratnom jednačinom reda 

n

 .

Dve matrice A i B nad skupom P su jednake ako su istog tipa i ako su im odgovarajući elementi 
jednaki.Naime, ako su date matrice A= 

[

a

ij

]

mxn

 i B=

[

b

ij

]

mxn

 onda je

A=B 

A(

i , j

)(

a

ij

=

b

ij

,

i

=

1,2

, … , m ; j

=

1,2

, … , n

)

Ako je matrica A=

[

a

ij

]

 kvadratna onda je pod njenom glavnom (padajućom) dijagonalom 

podrazumevamo uređenu 

n

-torku (

a

11

,

a

22

, … a

nn

) ,a pod sporednom uređenu 

n

-torku (

a

n

1

,

a

n

12

,

, … a

1

n

).

Za kvadratnu matricu kažemo da je dijagonalna ako su svi njeni elementi van glavne dijagonale 
jednaki 0.

D = 

[

d

1

¿

0

d

2

¿ ¿¿

0

¿¿¿

d

n

¿

]

Ako su elementi dijagonalne matrice jednaki onda se takva dijagonalna matrica naziva se 
skalarnom matricom.

3

background image

A+B = 

[

a

ij

]

mxn

[

b

ij

]

mxn

=

[

a

ij

+

b

ij

]

mxn

Sabiranje matrica je komutativno i asocijativno

A+B=B+A

(A+B)+C= A + (B + C)

Neutralni element za sabiranje matrica tipa 

m x n

 je nula matrica tipa 

m x n

.

Primer  1 :

Ako su date matrice A i B , dimenzija 

m

- sa –

n

 , njihov zbir A+B je 

m

-sa –

n

matrica izračunata 

sabiranjem odgovarajućih elemenata (t.j. (A+B)

[

i , j

]

=A

[

i , j

]

+B

[

i , j

]

 ).

[

1 3 2
1 0 0
1 2 2

]

+

[

0 0 5
7 5 0
2 1 1

]

=

[

1

+

0 3

+

0 2

+

5

1

+

7 0

+

5 0

+

0

1

+

2 2

+

1 2

+

1

]

=

[

1 3 7
8 5 0
3 2 3

]

Primer 2:

Trgovac prodaje dva proizvoda S i G i imamo dve prodavnice A i B .Broj proizvoda koji su 
prodani u zadnje dve nedelje su prikazani matricama A i B  ispod ,gde kolane predstavljaju 
sedmice a redovi odgovaraju proizvodima S i G respektivno

A=

[

5

4

12

7

10 12

9

14

]

,   B = 

[

8

9

3

4

8 18 21 5

]

Prodaju proizvoda  po nedeljama u obe prodavnice  prikazaćemo sabiranjem matrica.

T= A +  B = 

[

5

4

12

7

10 12

9

14

]

+

[

8

9

3

4

8 18 21 5

]

 =

[

5

+

8

4

+

9

12

+

3

7

+

4

10

+

8 12

+

18 9

+

21 14

+

5

]

 =

[

13 13 15 11
18 30 30 19

]

5

ODUZIMANJE MATRICE

Oduzimanje matrice vrši se tako što se oduzima odgovarajući elementi matrica.Tom prilikom se 
vodi računa isto kao i kod sabiranja da matrice budu istih dimenzija.Ista pravila važe i kod 
vektora.

Kao i kod sabiranja i oduzimanje je izvodljivo i u slučaju kad je jedan činilac skalar. Takav izraz se 
izračunava tako što svakom elementu matrice dodaje ili od njega oduzima naznačeni skalar.

Primer 1: 

Od date matrice A oduzeti skalar 1 .

D = A – 1

   A=

[

1

2

3

2

3

1

4

5

6

]

           D=

[

0

1

2

1

4

0

5

6

7

]

Napomena :

 Skalar 1 automatski se shvata kao matrica istih dimenzija kao što je matrica A, čiji 

su svi elementi jednaki 1.

 Primer 2 :

Oduzeti matrice A i B 

A =

[

5

4

12

7

10 12

9

14

]

,   B = 

[

8

9

3

4

8 18 21 5

]

                                              A – B =

[

5

4

12

7

10 12

9

14

]

[

8

9

3

4

8 18 21 5

]

=

[

5

8

4

9

12

3

7

4

10

8 12

18 9

21 14

5

]

=

[

3

5

9

3

2

6

12 9

]

Primer 3: 

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti