www.sajt.com.hr

PERIODIZACIJA 19. I 20. ST.

ROMANTIZAM



trajanje: 1830

- 1865

- unutar romantiz

javlja se Ilirizam odn. HNP (1830-1843

)

- značajke: sloboda, mašta, originalnost, iskrenost, pobuna

- naglašen je kolektivizam i jedinstvo nacije

- cilj je jačanje nacionalne svijesti i prikupljanje narodnoga blaga

- 1835. počinju izlaziti Novine horvatske s knjiž. prilogom Danica

- 1842. počinje izlaziti časopis Kolo

Najznačajniji autori: Gaj, Vukotinović, Vraz, Preradović, Mažuranić, Demeter i dr.

PROTOREALIZAM



trajanje: 1865 - 1881

- još se naziva i Šenoino doba

- autori se prezentiraju kroz časopise Neven, Kolo i Naše gore list

- pisale su se rodoljubne pjesme, pov. romani, novele, a počinju se tražiti i nove

teme

Najznačajniji autori: Šenoa, Jorgovanić, Perkovac, Vodopić, Freudenreich i dr.

REALIZAM



trajanje: 1881 – 1895

/ 1892

- javlja se kao opreka romantizmu

- autori teže prikazivanju temi iz svih slojeva ljudi

- od pisaca se zahtijeva da stvarnost prikazuju na vjerodostojan način

- temeljni je postupak fabula, a jezik postaje sredstvo karakterizacije likova

- pišu se nacionalna i socijalna tematika, govori se o propadanju plemstva

- kao pravac javlja se naturalizam oko kojeg dolazi do velikih sukoba

- Kumičić brani Zolu i naturalizam, a Pasarić ga napada

- javlja se i verizam – talijanska inačica naturalizma

- poezija je slabije zastupljena – od pjesnika su najznačajniji Harambašić i

Kranjčević

Najznačajniji pisci: Kovačić, J. Kozarac, Kumičić, Gjalski, V. Novak i dr.

MODERNA



trajanje: 1892 / 1895 - 1914

Početak ilirskog pokreta

Šenoa u Glasonoši objavio članak „Naša književnost“

Zabrana ilirskog imena

godina Šenoine smrti

spaljivanje mađarske zastave

Matoš „Moć savjesti“

Matoševa smrt

www.sajt.com.hr

- vodile su se velike polemike oko toga kako shvatiti modernu: Marjanović je

shvaća kao knj. pokret, Bogner kao knj. i umj. pokret, Prohaska kao

generacijski pokret, dok ostali istraživači modernu u širem značenju shvaćaju

kao razdoblje, a u užem kao modernistički pokret

- javlja se kao opreka realizmu

- značajke: originalnost, kršenje konvencija, osporavanje tradicije

- autori teže stvoriti novu književnost koja će odgovarati potrebama

suvremenog čovjeka

- u središti interesa su slabi i neprilagodljivi intelektualci

- fabula gubi primarnu važnost, dok je u prvom planu duševno stanje like

- te teze zastupaju mladi (praška i bečka grupa) i vode oštre sukobe sa starima

- od pravaca se javljaju simbolizam, impresionizam (Vidrić), ekspresionizam,

egzistencijalizam

Najznačajniji pisci: Matoš, Vidrić, Nazor, I. Kozarac, Kamov, Nehajev, Kosor, Tucić,

Vojnović i dr.

MEĐURATNA KNJIŽEVNOST



trajanje: 1914 - 1952

- u ovom razdoblju počinje izlaziti HML

- u punom je jeku ekspresionističko pjesništvo (Šimić, Cesarec, Krleža, Andrić,

Donadini, Krklec)

- pisci počinju javno iskazivati nezadovoljstvo stvarnim stanjem u HK,

njezinom neplodnošću i nemoći poslije Matoševe smrti

- Donadini 1916. izdaje časopis Kokot za kojeg je karakterističan bunt

borbenosti i težnja za aktualnošću

- u HK 30-ih i 40-ih prevladava smirivanje avangardističkih stilova te povratak

realističkom konceptu književnosti

- u prvi plan dolazi socijalna problematika, javlja se utilitarni realizam

- jedan od najznačajnijih događaja u ovome razdoblju nesumnjivo je i sukob na

književnoj ljevici u kojemu i ljevica i desnica napadaju Krležu

- sukob je trajao od 1918. do 1952. kada Krleža drži govor na III. kongresu

književnika Jugoslavije

Najznačajniji pisci: Ujević, Cesarić, Tadijanović, Šop, Begović, Kolar, Budak i dr.

DRUGA MODERNA



trajanje: 1952 - 1969

- nakon raskida veza sa Staljinovim socijalizmom nastupa vrijeme oslobađanja

umjetnosti od utilitarizacije i pragmatizma te započinje borba za slobodu

izraza i za nesputan razvoj estetskih procesa

- 1952. na hrv. literarnu scenu nastupa nov naraštaj pisaca – KRUGOVAŠI



dovode HK do preporoda



s njima nastupa vrijeme estetske obnove

- Krugovi prestaju izlaziti 1958., nasljeđuje ga Književnik, a još uvijek izlazi i

Republika

- od 1957. počinje izlaziti Umjetnost riječi, a 60-ih Forum

početak izlaženja „Krugova“

prestanak izlaženja „Razloga“

www.sajt.com.hr



Gajeva pjesma

Horvatov sloga i zjedinjenje

, poznatija po prvom stihu «Još

Horvatska ni propala», napisana kajkavskim dijalektom, a postala je i ilirskom
himnom



Demetrijeva pjesma

Prosto zrakom ptica leti

, to je «Pjesma Hrvata» iz

Grobničkog polja, napisana štokavštinom



Štoosove pjesme

Poziv u ilirsko kolo

Kip domovine leta 1831.

primjer davorije je Vukotinovićeva

Pjesma Horvatov

poznatija po prvom stihu «Nek se hrušti

šaka mala», pisana kajkavskim dijalektom

nakon 1840. dolazi do širenja tematike

Vraz, Preradović i Vukotinović pišu ljubavnu liriku, a pišu se i religiozna te refleksivna poezija

Epika

Povijesni epovi:

Mažuranić:

Smrt Smail-age Čengića

(1846)

Demeter:

Grobničko polje

(1842)

Naracija u stihu (romantični spjevovi):

Luka Botić:

Bijedna Mara, Pobratimstvo

Mato Vodopić:

Robinjica

Antun Pasko Kazali:

Zlatka

Medo Pucić:

Cvijeta

Drama



na kajkavskom:

Dragutin Rakovac:

Duh

Ljudevit Vukotinović:

Golub, Pervi i zadnji kip



povijesne tragedije:

Ivan Kukuljević Sakcinski:

Juran i Sofija ili Turci kod Siska

1. hrv. povijesna tragedija

Dimitrija Demeter:

Teuta



komedija:

Antun Nemčić:

Kvas bez kruha ili tko će biti veliki sudac

1. hrv. društvena komedija



pučki igrokaz:

Ante Starčević:

Selski prorok

Freudenreich:

Graničari

1. hrv. pučki igrokaz



salonska drama:

Julije Rorauer:

Maja, Olynta, Sirena

Ivo Vojnović:

Psyche

Stjepan Miletić:

Grof Paližna

Proza

- dolazi do procvata putopisa:

Matija Mažuranić:

Pogled u Bosnu

(1843)

Stanko Vraz:

Put u gornje strane

(1844)

Antun Nemčić:

Putositnice

(1845)

- javlja se i nova vrsta – feljton: Ljudevit Vukotinović:

Zimske misli

(1841)

- romane pišu:

Antun Nemčić:

Udes ljudski

– nedovršen

Miroslav Kraljević:

Požeški đak

–

1. roman NHK

(1863)

- novele:

Ljudevit Vukotinović:

Štitonoša, Serdar-paša, Bela IV. u Iliriji

Sakcinski:

Bugarin, Braća, Dva Slavena

Dragojla Jarnević
Demeter:povijesne -

Ivo i Neda, Otac i sin;

suvremene –

Vijavica, Jedna noć

- književna kritika: Stanko Vraz

STANKO VRAZ

pravim imenom Jakob Frass

www.sajt.com.hr

rodom je Slovenac iz Štajerske

oduševio se ilirskom idejom i duhom sveslavenske uzajamnosti pa napušta slovenski jezik i
počinje pisati na štokavskom

to mu posebno zamjera France Prešern i proglašava ga izdajicom

1840. izdaje zbirku pjesama

Đulabije

– 1. ljub. kanconijer NHK

posvećen je samoborskoj ljepotici Ljubici Cantily

naslov označava slatke mirisne jabuke crvene kao ruže

pisane su krakovjakom – to je oblik poljske šesteračke pučke pjesme od 2 katrena s rimom
abcb

sastoje se od 4 dijela: u prvom prevladavaju vedre slike krajolika koje izražavaju pjesnikova
raspoloženja i Ljubičinu ljepotu; u drugom se isprepleće ljubav prema ženi i ljubav prema
domovini; treći nastaje nakon Ljubičine udaje, prevladavaju tužni tonovi i snažan osjećaj boli;
četvrti dio nastaje nakon Ljubičine smrti, a pjesnik svoju ljubav prema njoj uzdiže na razinu
ljubavi prema čovječanstvu i svom narodu

napisao je i zbirke pjesama:



Glasi iz dubrave žeravinske

- zbirka je ispunjena baladama i romancama u kojima je

opjevao motive preuzete iz narodnog pjesništva i europ. romantizma



Gusle i tambure

- zbirka je izvorne i prijevodne lirike, a sadrže i 15 satiričnih pjesama pod

nazivom

Istina i šala



Sanak i istina

je ciklus od 47 soneta sastavljenih po uzoru na Petrarku i Mickiewicza,

njegovi soneti pisani su narodnim epskim 10-ercem

pisao je i gazele – to je oblik pjesme istočnjačkog porijekla od 8 do 13 stihova; napisao je ciklus
od 7 gazela (npr.

Ždral putuje k toplom jugu

)

osim toga pisao je i satiričke pjesme (npr.

Nadriknjištvo

) u kojima ismijava umjetničku

ispraznost preporodnih pjesnika

začetnik je hrvatske kritike – 1846. napisao je prvu kritiku – opširan prikaz opere «Ljubav i
zloba» Vatroslava Lisinskog

1842. s Rakovcem i Vukotinovićem pokreće časopis Kolo (do 1853.)

smatrao je da treba stvoriti književnost po vrijednosti umjetničku, a po duhu narodnu, slavensku

SUKOB GAJ-VRAZ

Vraz, da ne našteti književnosti, nije se htio miješati u politiku, a Gaju zamjera upravo
podređivanje književnosti politici

do njihova raskida dolazi 1842. kada Vraz pokreće časopis Kolo

PETAR PRERADOVIĆ

1844. u Zori dalmatinskoj objavljuje svoju prvu pjesmu na hj (prije je pisao njemačke stihove
pod utjecajem Byrona), budnicu

Zora puca, bit će dana

napisao je 2 pjesn. zbirke:

Prvenci

(1846) i

Nove pjesme

(1851)

djelo

Prvi ljudi

je religiozno-filozofski spjev u kojem su dana temeljna pitanja vjere, odn. odnos

Bog-čovjek; nije ga dovršio

napisao je i dramsku poemu

Kraljević Marko

te operu u 4 čina

Vladimir i Kosara

poeziju možemo podijeliti u 3 tematska kruga – rodoljubnu, ljubavnu i refleksivnu

rodoljubne pjesme

sadrže standardne preporodne ideje o potrebi sloge, nacionalnog

buđenja i uzdizanju Slavena. S vremenom skreće prema mesijanizmu, odn. viziji

www.sajt.com.hr

sastoji se od 5 pjevanja: Agovanje, Noćnik, Četa, Harač i Kob

opisuje suvremeni događaj – pogibiju Ismail-age od ruku ogorčenih Crnogoraca koja se zbila
1840. g.

u dinamičnim prikazima akcije koristi 8-erac, u smirenijem pripovijedanju 10-erac

uzore nalazi u antičkoj tradiciji (Homeru i Vergiliju), u SHK (Gunduliću), u narodnoj pjesmi i u
modernoj europskoj poeziji (Byronu)

pripovjedač je u 3. licu, na strani je dobra, dok je perspektiva pripovijedanja subjektivna

elementi romantizma su: fragmentarnost (spjev je sastavljen od niza slika), naglašena liričnost,
sudjelovanje prirode u radnji

elementi klasicizma su: mnoštvo figura i tropa (anafora, epifora, anadiploza), unutrašnja
ravnoteža, dakle simetrija i harmonija

elementi dubrovačke barokne tradicije su: motiv oholosti i prolaznosti, stih (osmerac), sukob
dobra i zla i temeljne kršćanske vrijednosti

elementi narodne pjesme su: stih (narodni deseterac), epiteti poput žarko sunce, brzi konji,
bijele ptice, gusle (kada Bauk svirajući gusle pjeva pjesmu o Rizvan-agi)

snaga i veličina spjeva je u tome što neznatni događaj na Balkanu prerasta i ideju nacionalnog
oslobođenja i pretvara je u sukob kršćanstva i islama, svjetla i tame, s vjerom u mogućnost
uništenja zla uopće

NARACIJA U STIHU 19. STOLJEĆA



Luka Botić:

Bijedna Mara, Pobratimstvo



Mato Vodopić:

Robinjica



Antun Pasko Kazali:

Zlatka



Medo Pucić:

Cvijeta

još se nazivaju romantičnim spjevovima

nastaju između 60-ih i 70-ih god 19.st.

u njima se pripovijeda o privatnim sudbinama junaka i junakinja, najčešće o ljub. događajima i
preprekama koje stoje na putu sreći dvoje mladih

zapreke mladima najčešće su razlike u vjeri i nacionalnosti

ti spjevovi prosvjeduju protiv vjerske netolerancije i nacionalne nejednakosti

nastaju u vrijeme represivne politike bečkog dvora neposredno nakon Bachova apsolutizma

pisani su desetercem, fabula je pregledna, kompozicija linearna, koriste pučke motive, stil i
formu

Bijedna Mara

sastoji se od 6 pjevanja, pisan desetercem

priča o nesretnoj ljubavi kršćanke Mare i muslimana Adela (otac je šalje u samostan gdje ona
boluje i umire, Adel žaluje godinu dana i na nagovor majke ženi se Melkom)

novo u HK je zalaganje za individualno

djelo afirmira prava pojedinca da se usprotivi vrijednostima zajednice ako to njegova
individualnost traži

DRAMA 19. STOLJEĆA

Povijesna tragedija

* Ivan Kukuljević Sakcinski:

Juran i Sofija ili Turci kod Siska

* Dimitrija Demeter:

Teuta