SVEUČILIŠTE U ZADRU
ODJEL ZA INFORMATOLOGIJU I KOMUNIKOLOGIJU
Seminar iz kolegija Medijska pismenost
TELEVIZIJA
Profesorica: dr.sc. Nada Zgrabljić-Rotar
Studentica:
Zadar, siječanj 2007.
SADR
Ž
AJ
1. UVOD……………………………………………………………2
2. MEDIJI…………………………………………………………3
3. POVIJEST TELEVIZIJE……………………………………..4
4. TELEVIZIJSKI SADRŽAJI…………………………………5
5. TELEVIZIJA U HRVATSKOJ………………………………6
6. TELEVIZIJA- NAJUTJECAJNIJI MEDIJ
DANAŠNJICE……………...............................................7
6.1. UTJECAJ TELEVIZIJE NA DJECU………………….8
7. ZAKLJUČAK…………………………………………………10
1
2. MEDIJI
Da bi shvatili televiziju kao jedan od najutjecajnijih medija potrebno je prije definirati što su
zapravo mediji.
"Medij je poruka" - glasovita je tvrdnja kanadskog znanstvenika McLuhana.
Mediji su veoma složen pojam kojim se danas označava javno informiranje. Kad promatramo
medije, možemo reći da je prva pozitivna strana medija ta što nam događaje može približiti,
informirati nas te nam uz nju nije dosadno. Mediji najčešće imaju zabavni i informativni
karakter, a sve masovne medije dijelimo u dvije grupe: komercijalne i ozbiljne medije.
Komercijalni mediji su obično privatni i reklamama daju prednost. Ozbiljni mediji nisu
profitni, nego više poštuju osnove komunikacijskog prava te više obuhvaćaju nacionalne
javne ustanove. Mediji osim toga mogu u svom programu davati korisne i odgojne emisije.
Kad mediji potiču kod djece učenje, razvijaju nadarenost, ističu lijepo ponašanje, naglašavaju
kao pozitivne vrijednosti poslušnost, vjeru i rad, tada vrše svoju pravu zadaću
Prema Zakonu o medijima iz 2003. godine, mediji su: novine i drugi tisak, radijski i
televizijski programi, programi novinskih agencija, elektroničke publikacije, teletekst i ostali
oblici dnevnog ili periodičnog objavljivanja urednički oblikovanih programskih sadržaja
prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike. Mediji nisu knjige, udžbenici, katalozi ili drugi
nositelji objavljivanja informacija koji su namijenjeni isključivo obrazovnom, znanstvenom i
kulturnom procesu, oglašavanju, poslovnoj komunikaciji, unutarnjem radu trgovačkih druš-
tava, zavoda i ustanova, udruga, političkih stranaka, vjerskih i ostalih organizacija.
Novine, koje su se pojavile prvi puta 1605. godine preteča su svih današnjih medija. U
početku su one bile zamišljene kao glasilo koje će informirati određeni broj stanovnika nekog
mjesta o događajima, koji su po mišljenju izdavača, bili od šireg interesa za zajednicu kojoj su
se obraćale. Kroz povijest novine su se razvijale tako da su objavljivale razne vijesti iz
društvenog, političkog, kulturnog i sportskog života. Izvještavale su o dnevnim događajima,
donosile priče i druge zabavne sadržaje. Postupno su od periodičnog izlaženja, što su diktirali
sami događaji, prelazi se na redovno dnevno izlaženje. Novine su čak nekoliko stoljeća bile
jedini mediji preko kojega se neka vijest ili događaj mogao javiti većem broju ljudi. Tada se
podrazumijevalo se da je sve što se objavi u novinama zaista i dogodilo te da su svi objavljeni
događaji istiniti.
3
