AKADEMIJA ZA POSLOVNU EKONOMIJU 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE 

 

BEOGRADSKA BERZA 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Mentor,  

 

 

 

 

 

 

 

Student,  

Doc. Eldin Dobardžić  

 

 

 

 

 

Jovana Kalušević 2013/138 

 
 
 

BEOGRAD 2014. 

Beogradska berza 

Jovana Kalušević                                                                                                                  Page 2 

 

 
 
 

S  A  D  R  Ž  A  J 

 
 
 

 

Uvod 

1.  Nastanak i razvoj Beogradske berze 

2.  Delatnost Beogradske berze 

3.  Indeksi na Beogradskoj berzi 

 

3.1.  BELEXline – opšti indeks Beogradske berze 

 

3.2.  BELEX15 

4.  Trgovanje na Beogradskoj berzi 

 

4.1.  Listing i kotacija na Beogradskoj berzi 

 

4.2.  Tehnologija trgovanja hartijama od vrednosti na finansijskoj berzi 

 

4.3.  Primer trgovanja metodom preovlađujuće cene na Beogradskoj berzi 

10 

 

4.4.  Primer trgovanja metodom kontinuiranog trgovanja na Beogradskoj berzi 

12 

5.  Procedura prilikom prodaje akcija klijentima 

16 

 

5.1.  Prodaja akcija 

18 

 

5.2.  Kupovina akcija 

19 

 

 

 

 

 

Zaključak 

20 

 

Literatura 

21 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

background image

Beogradska berza 

Jovana Kalušević                                                                                                                  Page 4 

 

 

1.   NASTANAK I RAZVOJ BEOGRADSKE BERZE 

Prve  ideje  o  osnivanju  Berze  u  Srbiji  javile  su  se  tokom  tridesetih  godina  XIX.  Srpsko 

trgovačko  udruženje,  koje  je  imalo  presudan  uticaj  na  celokupan  razvoj  trgovine  u  Srbiji 

pokrenulo  je  inicijativu  za  donošenje  Zakona  o  javnim  berzama,  tako  da  je  Narodna  skupština 

1886. godine usvojila navedeni Zakon. Ubrzo potom, početkom XX veka na berzi su počele da 

se kotiraju razne hartije od vrednosti, gde su najtraženije bile državne hartije od vrednosti, što je 

i  razumljivo,  obzirom  da  je  u  tom  periodu  poverenje  u  akcionarska  društva  bilo  na  izuzetno 

niskom  nivou.  Datum,  koji  se  uzima  kao  zvaničan  datum  početka  rada  Beogradske  berze  jeste 

02.  Januar  1895  godine.  Trgovina  akcijama  se  obavljala  u  zgradi  hotela  Bosna,  u  Beogradu. 

Berza je nesmetano funkcionisala sve do početka drugog svetskog rata. Nakon rata, nastavila je 

svoj  rad,  da  bi  zatim,  1953-e  godine  bila  zatvorena  od  strane  državnih  vlasti,  budući  da  se 

postojanje Berze nije uklapalo u Socijalističko shvatanje ekonomije. 

Berza je otvorena opet 1989 godine, kao Jugoslovensko tržište kapitala, da bi sa raspadom 

Jugoslavije promenila svoje ime u Beogradska Berza. Tokom 2001. godine, nakon otpočinjanja 

procesa privatizacije u Srbiji, na Berzi su počele da se kotiraju akcije privatizovanih preduzeća, 

da  bi  godinu  dana  kasnije  počela  i  trgovina  sa  obveznicama  Republike  Srbije.    Tokom  2003.  i 

2004.  godine  urađena  su  značajna  unapređenja  na  polju  razvoja  BELEX  sistema  za  trgovanje, 

uvedeno je kontinuirano i daljinsko trgovanje i intenzivirana je međunarodna saradnja sa drugim 

razvijenim berzama i berzama u okruženju.  

Prvi indeks Beogradske berze BELEXfm objavljen je krajem 2004. godine, a do danas se 

nastavlja sa razvojem drugih berzanskih pokazatelja. U toku 2005. godine akcenat je stavljen na 

unapređenje procesa informisanja i izveštavanja sa Berze, a u rad su pušteni i prvi informacioni 

servisi za distribuciju podataka iz trgovanja u realnom vremenu. U toku 2006. godine otpočeo je 

i  proces  edukacije  najšire  javnosti,  kao  i  unapređenje  saradnje  sa  izdavaocima  hartija  od 

vrednosti, što je u aprilu 2007. godine dovelo i do prvog listiranja akcija

1

2. 

DELATNOST BEOGRADSKE BERZE 

Akcionarsko  društvo  Beogradska  berza  je  pravno  lice  sa  pravima,  obavezama  i 

odgovornostima  utvrđenim  Zakonom  o  tržištu  hartija  od  vrednosti  i  drugih  finansijskih 

instrumenata. Beogradska berza obavlja delatnost organizovanja trgovine hartijama od vrednosti  

                                                 

1

 Dugalić, V., Štimac, Š., (2006). 

Osnove berzanskog poslovanja

. str. 300-307. 

Beogradska berza 

Jovana Kalušević                                                                                                                  Page 5 

 

 

i  finansijskim  derivatima  na  berzanskom  i  vanberzanskom  tržištu,  koja  obuhvata  sledeće 

poslove

2

1.

 

organizovanje javne ponude hartija od vrednosti i povezivanja ponude i tražnje hartija 

od vrednosti; 

2.

 

objavljivanje informacija o ponudi,  tražnji  i  tržišnoj ceni hartija od vrednosti  i  drugih 

podataka značajnih za trgovinu hartijama od vrednosti; 

3.

 

utvrđivanje i objavljivanje kursnih lista hartija od vrednosti; 

4.

 

obavljanje drugih poslova u skladu sa Zakonom. 

Odredbe o delatnosti Berze odnose se i na poslovanje finansijskim derivatima. Berza može 

da  obavlja  i  druge  delatnosti  koje  služe  delatnosti  Berze,  koje  se  uobičajeno  obavljaju  uz 

osnovnu  delatnost  Berze  (edukacija,  izdavanje  publikacija,  časopisa  i  knjiga),  kao  i  da  vrši 

plasman informacija i publikacija u zemlji i inostranstvu. 

Berza organizuje trgovanje javnom ponudom, a predmet javne ponude mogu biti hartije od 

vrednosti, standardizovani finansijski derivati i drugi finansijski instrumenti kojima se u skladu 

sa  Zakonom  i  aktom  Komisije  za  hartije  od  vrednosti  može  trgovati  na  berzanskom  i 

vanberzanskom tržištu.  

Berza  ne  može  trgovati  hartijama  od  vrednosti,  niti  davati  savete  koji  se  odnose  na 

kupovinu i prodaju hartija od vrednosti, kao ni savete o izboru brokersko - dilerskog društva ili 

ovlašcene banke, ne može obavljati poslove koji su određeni kao delatnosti brokersko-dilerskog 

društva, niti druge poslove, osim gore navedenih poslova. O promeni pretežne delatnosti Društva 

odluku  donosi  Skupština  Društva,  a  o  promeni  ostalih  delatnosti  odluku  donosi  Upravni  odbor 

Društva. 

3.   INDEKSI NA BEOGRADSKOJ BERZI 

Indeksi  Beogradske  berze  formirani  su  u  cilju  unapređanja  procesa  informisanja 

investicione javnosti, kao i želje da se poboljša transparentnost i uporedivost podataka na tržištu. 

Indeksi imaju svoje pozitivne i negativne strane. Sa jedne strane oni predstavljaju jedino sredstvo 

koje  se  može  koristiti  za  uopšteno  posmatranje  kretanja  na  tržištu  u  predhodnom  periodu,  a  sa 

druge strane indeksi mogu biti i pogrešno protumačeni ukoliko korisnici nisu svesni šta indeksi 

tačno predstavljaju. 

                                                 

2

 Jeremić, Z., (2008). 

Praktikum za finansijska tržišta

. str. 5 

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti