Finansijsko računovodstvo
1
1. Šta je trgovina i kako se obavlja?
Trgovcem se smatraju pravne i fizičke osobe koje se bave trgovinom na temelju registracije, odnosno
odobrenje nadležnoga tijela.Trgovina se obavlja kao trgovina na veliko i trgovina na malo.
Pod obavljanjem trgovine na veliko podrazumijeva se kupnja robe i prodaja proizvoda u
nepromjenjenom stanju sa stovarišta (skladišta i sl.) ili tranzitno, osim prodaje za gotovinska sredstva
plaćanja drugoj osobi, na temelju njezine pisane narudžbenice i uz obavezno izdavanje fakture.Poseban
način obavljanja trgovine na veliko i malo je dražba (javno nadmetanje).
Trgovina na veliko i na malo obavlja se u prodajnom objektu ili na drugom mjestu koje ispunjava
propisane uvjete. Trgovinu na veliko i malo može obavljati trgovac sa svojstvom pravne osobe koji se
bavi trgovinom na temelju registracije i koji ispunjava propisane uvjete. Trgovac je dužan utvrditi i na
pogodan način učiniti kupcu dostupnim uvjete prodaje (cijene, način plaćanja i isporuke, bonifikacije i
sl.) i pridržavati se tih uvjeta.
2. Šta je trgovačka knjiga i sta obuhvata?
Gospodarska društva koja se bave trgovinom moraju voditi trgovačku knjigu. Trgovačka knjiga je
knjiga u kojoj se vodi evidencija nabavke i prodaje robe i proizvoda, a čine je:
-
Trgovačka knjiga za trgovinu na veliko – obrazac TKV
-
Trgovačka knjiga za trgovinu na malo – obrazac TKM
Trgovačka knjiga sadrži podatke o nabavci i prodaji robe, odnosno podatke o zaduženju za vlastite
proizvode i njihovoj prodaji. Ako trgovac za trgovinu na veliko osigurava podatke koje sadrži
trgovačka knjiga za trgovinu na veliko u knjigovodstvu nije obavezan voditi trgovačku knjigu.
3. Šta uključuje evidencija zaliha po trošku nabavke?
Evidencija zaliha po trošku nabavke uključuje:
-
kupovnu cijenu
-
uvozne carine i druge pristojbe, osim onih koje pravna osoba može vratiti od poreznih vlasti kao
što je porez na dodatnu vrijednost
-
troškove prijevoza
-
manipulativne troškove
-
tečajne razlike nastaju direktno kod posljednje nabavke zaliha fakturirane u stranoj valuti u
rijetko dopuštenim okolnostima u dozvoljenom alternativnom postupku.
2
4. Kako se utvrđuje udio trgovine u prodajnoj cijeni?
Udio trgovine u prodajnoj cijeni utvrđuje se putem kalkulacije:
-
kalkulacija u sustavu marže (udio trgovine u prodajnoj cijeni, tzv. marža izračunava se u
postotku od nabavne cijene i dodaje nabavnoj cijeni robe te se tako dobija prodajna cijena robe)
-
kalkulacija uz poznatu prodajnu cijenu (udio trgovine u prodajnoj cijeni, tzv.razlika ucijeni
utvrđuje se kao razlika između poznate prodajne cijene i nabavne cijene robe)
-
kalkulacija u sustavu rabata (udio trgovine u prodajnoj cijeni, tzv.rabat utvđuje dobavljačakao
popust u trgovini na veliko u apsolutnom ili relativnom iznosu od zadane prodajne cijene robe).
5. Nabavka i uskladištenje robe?
Trgovina na veliko robu nabavlja od proizvođača, drugog veleprodavca ili je uvozi. Nabavka i
uskladištenje trgovačke robe prati se po kalkulacijama na osnovu kojih se utvrđuje nabavna vrijednost
robe. Nabavljena roba evidentira se u robnom knjigovodstvu na osnovu ulaza robe ili otpremnice
dobavljača po količini i vrijednosti za pojedinu vrstu robe, a zatim se vrijednosni podaci zbirno prenose
u glavnu knjigu.
6. Oblici evidentiranja robe u trgovini na veliko
U trgovini na veliko promet robe može se ostvarivati preko skladišta ili prodajom robe u tranzitu, bez
zadržavanja robe u skladištu. Roba u skladištu može se evidentirati po nabavnim ili po prodajnim
cijenama.
7. Šta podrazumijevamo pod uvozom?
„Uvoz“ dobara je svaki unos dobara u carinsko područje Bosne i Hercegovine. Pod uvozom se smatra
svaki unos dobara u carinsko područje Bosne i Hercegovine izvršen u putničkom prometu, cestovnom,
željezničkom, zračnom, riječnom i poštanskom prometu, kao i transportom putem dalekovoda i
cjevovoda.
8. Šta se dodaje na vrijednost dobara utvrđena u skladu sa carinskim propisima?
Na vrijednost dobara koja je utvrđena u skladu sa carinskim propisima, dodaju se:
-
akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a
-
svi ovisni troškovi nastali nakon uvoza dobara do prvog oredišta u BiH.

4
-
plaće, itd.
13.
Deklaracija vrijednosti
Kada je potrebno utvrditi carinsku vrijednost u smislu članaka 25. do 33. Zakona o carinskoj politici
BiH, sačinjava se deklaracija vrijednosti, koja prati carinsku prijavu sačinjenu u vezi s dotičnom
robom. Deklarant i njegov zastupnik odgovorni su za:
-
tačnost i potpunosti podataka navedenih u deklaraciji
-
vjerodostojnosti dokumenata podnesenih u prilog tim podacima
-
dostavljanje svih dodatnih podataka ili dokumenata koji su potrebni za utvrđivanje carinske
vrijednosti robe
14. Prema čemu se obračunavaju zavisni troškovi?
Zavisni troškovi se obračunavaju:
-
prema računu dobavljača za obavljenu uslugu
-
prema obračunu vlastitih troškova nastalih u vezi s dovođenjem robe na prodajnu lokaciji.
15. Koje metode koristimo da odredimo trošak zaliha?
Trošak zaliha treba se odrediti korištenjem metode:
-
Prva ulazna – prva izlazna – FIFO metoda
-
Prosječna ponderisana cijena.
16. Na osnovu kojih metoda se određuje trošak zaliha?
Trošak zaliha treba se odrediti korištenjem metoda:
prva ulazna - prva izlazna – FIFO metoda
prosječna ponderirana cijena
17. Način prodaje robe iz trgovine na veliko uz fiksno utvrđenu cijenu
U slučaju prodaje robe za koju je unaprijed utvrđena cijena na tržištu trgovcima se odobrava rabat.
Prodaja uz rabat najčešća je kod duhanskih prerađevina, novina, poštanskih markica, telefonskih
kartica i sl. Na ovaj način trgovac učestvuje s rabatom u ukupnoj prodajnoj cijeni koja je unaprijed
određena, a rabat za trgovca predstavlja maržu.
Kod prodaje robe za koju je unaprijed utvrđena cijena na tržištu, za odobreni rabat umanjuje se
osnovica za PDV samo onda sko se isporuka vrši kupcu koji registrirani PDV obveznik. Isporuka
kupcu koji nije PDV obveznik smatra se prodajom krajnjem potrošaču, te se osnovica za PDV ne može
umanjiti za odobreni rabat.
5
18. Šta se podrazumijeva pod izvozom robe?
Pod izvozom dobara podrazumijeva se neposredan promet dobara kupcu u inozemstvo, odnosno izvan
carinskog područja BiH.
19. Šta je slobodna zona?
Slobodne zone su prostorno uža područja, odvojena od ostalog državnog i carinskog teritorija u kojima
su, više ili manje, suspendirani nacionalni, carinski, devizni, vanjsko-trgovinski i porezni propisi
zemlje.
20. Ko su korisnici u slobodnoj zoni?
Korisnici slobodne zone mogu biti osnivač slobodne zone i druge domaće i strane, pravne i fizičke
osobe. Korisnik slobodne zone je svaka osoba koja obavlja djelatnost uključujući skladištenje, rad na
robi, obradu, prodaju ili kupovinu robe koja se nalazi u slobodnoj zoni.
21. Roba koja napušta slobodnu zonu ili slobodno skladište može biti?
Roba koja napušta slobodnu zonu ili slobodno skladište može biti?
Izvezena ili ponovo izvezena iz carinskog područja BiH
Unesena u drugi dio carinskog područja u BiH
22. Šta je trgovina na malo i ko može obavljati trgovinu na malo?
Trgovina na malo je kupnja robe radi daljnje prodaje krajnjim potrošacima. Prodaja robe izvan
prodavaonice je prodaja robe na tržnicama na malo, prodaja na daljinu (putem tiskanog materijala,
pošte, telefona, elektronskih medija i sl.), prodaja izvan stalnih prodajnih prostora trgovca (od vrata do
vrata, na pomoćnim stolovima, putem automata, pokretnih prodavaonica i sl.)Trgovinu na malo može
obavljati trgovac sa svojstvom pravne osobe koji se bavi trgovinom na temelju registracije i koji
ispunjava propisane uvjete. Trgovinu na malo može obavljati i trgovac sa svojstvom fizičke osobe, ali
samo u jednom prodajnom objektu (trgovačka radnja). Trgovac je dužan utvrditi i na pogodan način
učiniti kupcu dostupnim uvjete prodaje(cijene, način plaćanja i isporuke, bonifikacije i sl.) i pridržavati
se tih uvjeta..
23. Šta treba tražiti porezni obveznik za odbitak zaračunatog ulaznog poreza?
Za iznos računa preko 100 KM kupac porezni obveznik treba tražiti i poreznu fakturu, kako bi imao
pravo odbitka zaračunatog ulaznog poreza. Trgovina na malo, ako je porezni obveznik, za iznos
blagajničkog računa preko 2.000 KM pored blagajničkog računa mora izdati i poreznu fakturu. Za
prodanu robu potrebno je razdužiti prodavnicu za vrijednost prodane robe. Prodana roba se razdužuje

7
sadrži sve propisane elemente porezne fakture, osim što se umjesto podataka o kupcu navode podaci o
svrsi korištenja dobara i usluga.
28. Povrat robe iz maloprodaje u veleprodaju
Povrat robe iz maloprodaje u veleprodaju prati povratnica. U ovom slučaju troškovi prijevoza te robe
ne uračunavaju se u nabavnu vrijednost robe, nego terete troškove razdoblja. Zaračunati PDV i marža u
maloprodaji se storniraju i roba se zadužuje u veleprodaji po nabavnoj vrijednosti, odnosno ako se roba
zadužuje po prodajnoj cijeni na nabavnu vrijednost treba dodati razliku u cijeni u veleprodaji.
29. Razlozi povećanja i smanjenja cijena robe u maloprodaji?
Razlozi povećanja maloprodajnih cijena mogu biti:
* povećanje nabavnih cijena
* povećanje cijena na temelju odluke trgovca
Razlozi smanjenja maloprodajnih cijena mogu biti:
* smanjenje nabavnih cijena
* sezonsko sniženje cijena
* prigodno sniženje cijena
* smanjenje cijena na temelju odluke trgovca
30. Roba u tranzitu, koja dva prometa postoje?
Roba u tranzitu u pravilu nema karakter zaliha, jer se izravno upućuje kupcu, a isporučitelj robu
fakturira posredniku. Posrednik sačinjava kalkulaciju i zajedno sa svojom provizijom ispostavlja
fakturu kupcu. Pošto se roba u tranzitu ne skladišti te i nije moguće vršiti zaduženje skladišta za ovako
nabavljenu robu.
Sa stanovišta Zakona o porezu na dodanu vrijednost, u slučaju tranzitne trgovine postoje dva prometa:
prvi, od isporučitelja dobara prema trgovcu/posredniku i, drugi od trgovca/posrednika ka primatelju
dobara. To dalje znači da svaki isporučitelj obračunava i plaća PDV, odnosno prvi isporučitelj izdaje
račun i zaračunava PDV trgovcu/posredniku koji se bavi tranzitnim prometom (iako je dobro
isporučeno primatelju dobara, neposredno), a trgovac/posrednik izdaje račun i zaračunava PDVosobi
koja je primila dobro.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti