VISOKA  ŠKOLA MODERNOG BIZNISA

Seminarski rad

Finansijska tržišta i institucije

          Obveznice kao finansijski instrument

Mentor

Student

Prof. Dr Dragan Đ. Vučinić

Jožef Katona

background image

4

1. Pojam i vrste obveznica

Obveznice kao hartije od vrednosti nastale su zahvaljujući, u prvom redu, nedostatku 
trajnih izvora sredstava kod privrednih subjekata i nemogućnosti da se isti pozajme iz 
jednog izvora sredstava. U literaturi se često ne prave velike razlike između obveznice i 
menice. Navodi se da je obveznica u osnovi menica jer ona predstavlja pisanu obavezu 
plaćanja određene sume novca na unapred utvrđeni datum.

Između obveznice i akcije postoji razlika u činjenici da se emisijom obveznica precizno 
utvrđuje vremenski rok dospeća plaćanja. Takođe vlasnik obveznice ima prioritetno 
pravo da učestvuje u poslovnom dobitku preduzeća i to u visini ugovorene kamate. kao i 
prioritetno pravo da učestvuje u likvidacionoj masi (stečaju) preduzeća i to u visini 
svojih potraživanja. Za vlasnike obveznica je karakteristično, da nemaju direktno pravo 
učešća u odlučivanju, u slučajevima kada su u pitanju temeljne odluke u vezi poslovanja 
preduzeća.

U vremenskom roku trajanja kredita, držalac obveznice ima pravo na uvećanu sumu 
kredita   za   iznos   kamate   koja   najčešće   predstavlja   procenat   od   nominalne   vrednosti 
obveznice. Obveznice kao hartije od vrednosti se mogu klasifikovati po više osnova.

Prema osiguranju potraživanja, obveznice se klasifikuju na: 

1. neosigurane, 
2. osigurane obveznice.

Prema načinu učestvovanja u dobitka preduzeća, one se klasifikuju na:

1. obveznice s finansijskom kamatom, 
2. dohodovne obveznice (visina kamate zavisi od dobitka preduzeća), 
3. participirajuće obveznice (predstavljaju kombinaciju prethodna dva oblika).

Prema vremenu otkupa (povlačenja.) one se klasifikuju na: 

1. obveznice po isteku roka, 
2. obveznice pre isteka roka.

Prema načinu njihove amortizacije, one se klasifikuju na:

1. obveznice sa jednokratnim dospećem 
2. obveznice sa višekratnim (serijskim) dospećem.

Prema vremenu trajanja kreditnog odnosa, one se klasifikuju na: 

1. kratkoročne obveznice, 
2. srednjoročne obveznice 
3. dugoročne obveznice.

Osigurane   obveznice   garantuju   svome   vlasniku   da   će   u   slučaju   stečaja   emitenta 
obveznica,   namiriti   svoja   potraživanja   i   to   pre   nego   što   će   to   uraditi   vlasnici 
neosiguranih   obveznica.   Isplata   po   obveznicama   koje   su   osigurane   vrši   se   putem 
nepokretne i pokretne imovine. 

Vrste osiguranih obveznica su: 

1. hipotekarne obveznice, 
2. obveznice po osnovu zaloga opreme, 

5

3. obveznice po osnovu garancije.

Za hipotekarne obveznice se kaže da imaju visok stepen sigurnosti povrata uloženih 
sredstava i isplatu kamata, jer u slučaju insolventnostiemitenta obveznice, potraživanja 
se   izmiruju   prodajom   imovine   koja   se   nalazi   pod   hipotekom.   S   aspekta   redosleda 
emisije, pri izdavanju obveznica, one se dele na: 

1. prve hipotekarne obveznice, 
2. druge hipotekarne obveznice.

Ukoliko se sprovede stečajni postupak nad emitentom obveznica, tada prioritet u isplati 
obveznice iz likvidacione mase imaju obveznice iz emisije koja je osigurana prvom 
hipotekom.   Razlika   između   stepena   obezbeđenja   naplate   potraživanja,   između 
obveznica iz emisije osigurane prvom i drugom hipotekom, ima uticaja i na visinu 
kamatne stope. S obzirom da je rizik naplate potraživanja (uloženih sredstava) daleko 
veći kod izdatih obveznica iz emisije osigurane drugom hipotekom, veće su i kamatne 
stope za te vlasnike (držaoca) obveznica. Ukoliko se hipoteka odnosi na celokupnu 
imovinu njenog emitenta, tada se radi o opštim hipotekarnim obveznicama. Ukoliko 
izdavalac obveznice vrši njihovu novu emisiju sa hipotekom na istu imovinu, tada se 
može govoriti o:

1. obveznicama sa zatvorenom hipotekom, 
2. obveznicama sa otvorenom hipotekom, 
3. obveznicama sa ograničenom otvorenom hipotekom.

Obveznice   po   osnovu   zaloga   opreme   odnose   se   na   nabavku   opreme.   Njihova 
primenljivost je posebno izražajna kada kupac ne raspolaže sa novčanim sredstvima za 
nabavku opreme, a kada prodavac nije u mogućnosti da po istom poslu kreditira kupca 
opreme. U takvim uslovima pojavljuju se povereničke kompanije koje u ime kupca 
isplaćuju   prodavcu   opremu   u   celosti,   pri   čemu   se   oprema   imovinski   prenosi   na 
kompaniju,   a   tek   sa   potpunim   izmirenjem   obaveza   kupca   prema   povereničkoj 
kompaniji, oprema prelazi u vlasništvo kupca opreme. Ovakve obveznice imaju veliku 
primenu kod željezničkih preduzeća i njihove nabavke opreme.

Sličnost između akcije i obveznice jeste u činjenici, da svaka njihova emisija mora biti 
autorizovana   (odobrena)   od   većine   akcionara.   S   obzirom   da   je   prisutna   dispozicija 
držaoca obveznica i nemogućnosti komuniciranja sa njima, u tok emisije obveznica 
uvodi   se   i   stvaralac   obveznica   i   to   najčešće   u   obliku   velike   komercijalne   banke. 
Stvaralac   obveznica   je   legalni   predstavnik   vlasnika   obveznica   i   obavlja   poslove 
kontrole izvršenja obveznica preduzeća (izdavaoca obveznica) prema imaocu (držaocu) 
obveznica.   Ukoliko   stvaralac   utvrdi,   da   preduzeće   emitent   obveznica   ne   izvršava 
redovno   svoje   obaveze   prema   držaocu   obveznica,   tada   stvaralac   preduzima   zaštitne 
mere utuživanja ili prodaje založne imovine.

Obveznice   sa   garancijom     imaju   sigurnost   u   garancijama   banaka,   odnosno   drugih 
finansijskih organizacija. Njihova primena je prisutna u slučajevima kada preduzeće 
vrši   finansijsku   reorganizaciju   izazvanu   stečajnim   postupkom.   Emisijom   ovakvih 
obveznica zadržava se i dalje kontrola nad dužnikom od strane poverioca.

Neosigurane   obveznice   ne   poseduju   niti   materijalnu   niti   ličnu   garanciju   za   isplatu 
potraživanja.   Stoga   je   za   kupce   takvih   obveznica   od   izuzetnog   značaja   finansijska 
stabilnost emitenta obveznica. U praksi privredno razvijenih zemalja, emisiju ovakvih 

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti