Mjere zaštite od vibracija rada mašina na površinskim kopovima
UNIVERZITET U TUZLI
RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET
ODSIJEK: SIGURNOST I POMOĆ
SIGURNOST I TEHNIČKA ZAŠTITA PRI POVRŠINSKOJ
EKSPLOATACIJI
Mjere zaštite od vibracija rada mašina na površinskim kopovima
/TEST/
STUDENTI:
NASTAVNIK:
Nakičević Armin Dr.sc.Tihomir Knežiček, vanr.prof
Osmanović Elma
Tuzla, Maj 2014 god.
2
Sadržaj
UVOD..............................................................................................................................................3
1.VIBRACIJE..................................................................................................................................4

4
1.VIBRACIJE
Vibracije se mogu definisati jednostavno kao oscilatorno kretanje mašine ili mašinskih
komponenti od njihovog ravnotežnog položaja.
Vibracija može biti harmonijska, sa određenom frekvencijom, ili složena koju čini složeni
oscilatorni proces sa veoma širokim frekvencijskim spektrom i različitim amplitudama pojedinih
frekvencija.
Najjednostavnija vrsta oscilacije je harmonijska i neprigušena, tj. periodična i neprekidna.
Kod ove vibracije, periodična promena pri kretanju tijela ili dijelova tijela oko svog ravnotežnog
položaja može se predstaviti sinusoidnim talasom.
Dvije najvažnije pojave kojima numerički možemo opisati vibraciju su amplituda i
frekvencija. Amplitudom opisujemo ozbiljnost vibracije, a sa frekvencijom opisujemo brzinu
kojom osciluje vibracija. Zajedno amplituda i frekvencija vibracije govore nam osnove za
identifikaciju glavnog problema vibracije.
Amplituda vibracije nam govori jačinu vibracije. Mašina sa velikom amplitudom vibracija je
ona koja osjeća velika brza i jaka vibraciona kretanja. Što je veća amplituda veća su opterećenja i
kretanja mašine, i mašina je podložnija oštećenju. Amplituda vibracije nam govori o ozbiljnosti
vibracije, uopšte ozbiljnost ili amplituda vibracije veže se za:
a) Veličinu vibracionog kretanja
b) Brzinu kretanja
c) Silu povezanu sa kretanjem
U većini slučajeva brzina odnosno ubrzanje amplitude vibracije mašine koja daje većinu
korisnih informacija o stanju mašine.
Brzina amplitude može se izraziti pomoću maksimalne vrijednosti vibracije. Maksimalna
brzina amplitude vibracije mašine je jednostavno maksimalna brzina vibracije koju postigne
mašina u datom vremenskom periodu. Kao što je prikazano na slici.1.
Slika.1. Maksimalna brzina amplitude
1
5
_____________________________________________________________________________________
1. Commtest instruments Ltd, (1999) BEGINNER'S GUIDE TO MACHINE VIBRATION, New Zeland
Suprotno maksimalnoj brzini amplitude, kvadratni korijen od kvadrata srednje vrijednosti
amplitude vibracije (rms odnosno root-mean-square ) govori nam o energiji vibracije mašine.
Što je veća vibraciona energija veća je rms brzina amplitude.
Količina informacija koju stvara talas vibracije zavisi od trajanja i veličine talasa. Trajanje
talasa je ukupno vrijeme iz kojeg se mogu izvući informacije o talasu iz njegovog oblika.
Drugi način koji prikazivanja talasa koja se koristi je spektralna analiza talasa. Spektar je
grafički prikaz frekvencije na kojoj komponenta mašine vibrira zajedno sa amplitudom vibracije.
Slika.2. Prikaz spektra brzine vibracije
2
Spektar nam pokazuje frekvencije na kojima se pojavljuju vibracije ša ga to čini korisnim
analitičkim alatom. Proučavajući pojedine frekvencije na kojima komponenta mašine vibrira,
zajedno sa amplitudom koja odgovara toj frekvenciji možemo dosta toga zaključiti o uzroku
vibracija i o stanju mašine.

7
veličina koja se meri je efektivna vrednost izabranog parametra, stim što se ovde mora izračunati
i statistička srednja vrednost. Ukoliko su statističke srednje vrednosti određene u različitim
vremenskim intervalima približno iste slučajne vibracije se nazivaju stacionarnim, u suprotnom
imamo nestacionarne slučajne vibracije koje su najteže za ispitivanje.
2.Neperiodične vibracije
Ovdje se promjene karakterističnih parametara (pomjeraj, brzina, ubrzanje) u toku vremena
dešavaju slučajno, nema ponavljanja. Zato kod njihovog ispitivanja nema smisla govoriti o
pojedinačnim frekfentnim konponentama već o užim ili širim intervalima frekvencija koji se
mogu izdvojiti iz ukupnog frekfentnog spektra (spektralna tj. frekventna analiza).
3.Opšte vibracije
Javljaju se kada se čovek nalazi u vibrirajućem medijumu i deluju na celo telo npr. kada sedi,
leži ili stoji na nekoj vibrirajućoj potpornoj površini. Pravci delovanja opštih vibracija određeni
su prema trima anatomskim osama čoveka (X, Y i Z) koje se seču u predelu srca
4.Lokalne vibracije
Djeluju na pojedine dijelove čovječijeg tijela npr. lokalne ručne vibracije, gde je pravac
djelovanja određen pravouglim koordinatnim sistemom koga čine tri ose (Xh. Yh i Zh) koje se
sijeku u predjelu treće metakarpalne kosti šake.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti