EKONOMSKI FAKULTET
Univerzitet u Nišu
S E M I N A R S K I R A D
Tema:
Obračun i uplata poreza na dobit preduzeća
Mentor: Student:
prof. dr Marina Đorđević
Žaklina Micaković
specijalista
Uvod
Poreski obveznici poreza na dobit preduzeća jesu svi oblici preduzeća (privrednih društava),
kao i zadruge koje ostvaruju prihode prodajom proizvoda na tržištu ili vršenjem usluga uz naknadu
(Zakon o porezu na dobit preduzeća, „Službeni glasnik RS“, br. 25/01, 80/02, 43/03, 84/04).
Poreski obveznik je, u skladu sa navedenim Zakonom, i drugo pravno lice ako ostvaruje prihode
prodajom proizvoda na tržištu ili vršenjem usluga uz naknadu.
Poreski obveznik dužan je da nadležnom poreskom organu podnese poresku prijavu u kojoj
je obračunat porez i poreski bilans za period za koji se utvrđuje porez. Uz poresku prijavu i poreski
bilans, obveznik je dužan da nadležnom poreskom organu dostavi i bilans uspeha, bilans stanja,
izveštaj o novčanim tokovima, izveštaj o promenama na kapitalu, kao i drugu dokumentaciju
propisanu zakonom. Poreska prijava podnosi se nadležnom poreskom organu u roku od 10 dana od
dana isteka roka propisanog za podnošenje finansijskih izveštaja. Obveznik poreza koji u toku
godine otpočne sa obavljanjem delatnosti dužan je da podnese poresku prijavu u roku od 15 dana od
dana upisa u registar nadležnog organa. U poreskoj prijavi obveznik daje procenu prihoda, rashoda i
dobiti za tu godinu. Osnovica poreza na dobit preduzeća je oporeziva dobit. Oporeziva dobit
utvrđuje se u poreskom bilansu usklađivanjem dobiti obveznika iskazane u bilansu uspeha, koji je
sačinjen u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima i propisima kojima se uređuje
računovodstvo, na način utvrđen Zakonom o porezu na dobit preduzeća. Stopa poreza na dobit
preduzeća iznosi 10 odsto.
Poreski period za koji se obračunava porez na dobit preduzeća je poslovna godina. Poslovna
godina je kalendarska godina, osim u slučaju prestanka ili otpočinjanja obavljanja delatnosti u toku
godine, uključujući i statusne promene.
Poreski obveznik tokom godine porez na dobit plaća u vidu mesečnih akontacija, čiju visinu
utvrđuje na osnovu poreske prijave za prethodnu godinu u kojoj iskazuje i podatke od značaja za
utvrđivanje visine akontacije u tekućoj godini. Mesečna akontacija poreza na dobit plaća se do 15. u
mesecu za prethodni mesec.
Ako je obveznik poreza u vidu akontacije platio manje poreza nego što je bio dužan da plati
po obavezi obračunatoj u poreskoj prijavi, dužan je da razliku uplati najkasnije do podnošenja
poreske prijave.
Ako je obveznik poreza u vidu akontacije platio više poreza nego što je bio dužan da plati
po obavezi obračunatoj u poreskoj prijavi, više plaćeni porez uračunava se kao akontacija za
naredni period ili se obvezniku vraća na njegov zahtev. Na iznos mesečnih akontacija koje nisu
plaćene u navedenom roku, poreski obveznik dužan je da obračuna i plati kamatu u skladu sa
zakonom kojim se uređuje poreski postupak i poreska administracija.
1
1. Porez na dobit preduzeća
Poreski obveznik
je rezident Republike Srbije koji podleže oporezivanju dobiti koju
ostvari na teritoriji Republike Srbije i izvan nje, ili nerezident Republike Srbije, za dobit koju
ostvari poslovanjem preko stalne poslovne jedinice koja se nalazi na teritoriji RS.
Poreska osnovica
je oporeziva dobit, koja se utvrđuje u poreskom bilansu usklađivanjem
dobiti obveznika iskazane u bilansu uspeha, koji je sačinjen u skladu sa MRS i propisima kojim
se uređuje računovodstvo.
Poreska stopa
na dobit je proporcionalna i jednoobrazna i iznosi 10%.
Stopa poreza po odbitku
je 20%, a plaća se na prihode koje ostvari nerezidentni od
rezidentnog obveznika po osnovu dividendi i udela u dobiti u pravnom licu, autorskih naknada,
kamata, kapitalnih dobitaka i naknada po osnovu zakupa nepokretnosti i pokretnih stvari, ako
međunarodnim ugovorom o izbegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije uređeno. Pri
tome, porez po odbitku se ne obračunava i ne plaća, ako se ovako ostvareni prihod isplaćuje
stalnoj poslovnoj jedinici nerezidentnog obveznika.
Obračunavanje i plaćanje poreza na dobit
vrši se po principu samooporezivanja.
Obveznik je dužan da sam obračuna obaveze po osnovu poreza na dobit u poreskoj prijavi, koju
podnosi nadležnom poreskom organu za poslovnu godinu. Tokom godine porez na dobit se plaća
u vidu mesečnih akontacija, čija se visina utvrđuje na osnovu poreske prijave za prethodnu
godinu.
Poreski podsticaji
– Strani investitori u poreskom zakonodavstvu Srbije imaju
nacionalni tretman i uživaju sve olakšice i podsticaje koji su zakonima predviđeni i za domaća
preduzeća. Radi stimulisanja investiranja, razvoja malih preduzeća, koncesionih ulaganja,
zapošljavanja radnika i poboljšanja ekološke situacije. Zakonom su propisani određeni konkretni
podsticaji, u vidu oslobođenja, podsticaja kod ulaganja, poreskih kredita i ubrzane amortizacije.
Poreska oslobođenja
– Oslobađa se plaćanja poreza na dobit nedobitna organizacija koja
u godini za koju se odobrava pravo na oslobođenje ostvari višak prihoda nad rashodima do 3,5
hiljada evra, pod uslovima propisanom Zakonom. U slučaju koncesionog ulaganja koncesiono
preduzeće, odnosno koncesionar koji ima registrovano preduzeće za obavljanje koncesione
delatnosti oslobođa se plaćanja poreza na dobit ostvarenu po osnovu prihoda od predmeta
koncesije na rok od 5 godina od dana ugovorenog završetka koncesionog ulaganja u celini.
Ukoliko koncesiono preduzeće, odnosno koncesionar ostvaruje dobit pre završetka koncesionog
ulaganja, oslobađa se plaćanja poreza na dobit. Oslobođena su obaveze plaćanja poreza na dobit
preduzeća za radno osposobljavanje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih lica,
srazmerno učešću tih lica u ukupnom broju zaposlenih.
Podsticaji kod ulaganja
– Pravo na oslobođanje od plaćanja poreza na dobit u periodu od
10 godina ima poreski obveznik u čija osnovna sredstva koja koristi za registrovanu delatnost, on
lično ili neko drugo lice, uloži više od 7 miliona evra i u periodu ulaganja dodatno zaposli na
neodređeno vreme najmanje 100 lica. Pravo na oslobađanje ostvaruje se srazmerno ulaganju.
Pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na dobit u periodu od 5 godina ima poreski obveznik,
koji obavlja delatnost na području od posebnog interesa za Republiku, pod uslovom:
da je u osnovna sredstva, obveznik ili neko drugo lice, uložio iznos veći od 70
hiljada evra; da u periodu ulaganja obveznik dodatno zaposli na neodređeno vreme
najmanje 5 lica; da koristi 80% vrednosti osnovnih sredstava u registrovanoj delatnosti na
području od posebnog interesa za Republiku; da najmanje 80% zaposlenih na
neodređeno vreme ima prebivalište i boravište na području od posebnog interesa za
Republiku. Ova poreska oslobođenja ostvaruju se srazmerno ulaganju.
2
Iskazivanje gubitka
Iskazivanje gubitka u poslovanju je povoljno sa poreskog aspekta: nema poreza na dobit,
a preduzetnikovi socijalni doprinosi se obračunavaju na najnižu osnovicu. Međutim, osim što je
to jasan signal da nešto nije u redu sa položajem firme na tržištu, iskazivanje gubitka u
poslovanju, preduzetniku najčešće zatvara vrata banaka u postupku dobijanja kredita.
Ako preduzetnik nema nameru da se obraća bankama za kredite, a smatra da mu je
gubitak nastao zbog prolazno loše situacije na tržištu, povećanih rashoda prilikom pokretanja
posla ili nekih drugih većih izdataka u tekućoj godini, odnosno zbog drugih opravdanih ali
prolaznih razloga, treba imati u vidu povoljnost da ostvareni gubitak umanjuje oporezivu dobit u
narednim godinama. Jedna od najčešćih grešaka preduzetnika prilikom pokretanja posla jeste da
u prvoj godini, ili u prvim godinama, ne prikažu u knjigama sve rashode kako bi izbegli
iskazivanje gubitka, a kada u idućim godinama ostvare dobit moraju na nju platiti porez.
Iskazivanje dobiti
Iskazivanje dobiti, naročito velike dobiti, prvenstveno znači i veliki porez na dobit. Kod
preduzeća (privredna društva, doo) dobit je oporezovana sa 15% poreza na dobit i sa još 15%
poreza kada se podiže sa tekućeg računa.
Ostvarena dobit osnivačima ne ulazi u prijavu godišnjeg dohotka građana.
Kod preduzetnika (radnje, STR, SZR, ...) porez na dobit se plaća po stopi od 10%. Ako
preduzetnik nije prijavio isplaćivanje lične zarade, onda će mu ostvarena dobit ujedno biti i
osnovica za obavezne socijalne doprinose po stopi od 36%, odnosno 24% ako je preduzetnik
zaposlen pa radnju vodi iz radnog odnosa, a ako je prijavio ličnu zaradu onda su mu mesečno
plaćeni doprinosi uz ličnu zaradu ujedno i konačna obaveza.
U situaciji kada preduzetnik ostvari veliku dobit čeka ga još i 10 % godišnjeg poreza na
dohodak građana na iznos dobiti iznad cca 2,5 miliona dinara, odnosno 15% na deo dobiti iznad
cca 3,5 miliona dinara. Za razliku od dobiti koju ostvare privredna društva (peduzeća, doo) i koja
njihovim osnivačima ne ulazi u osnovicu za godišnji porez na dohodak građana, ostvarena dobit
kod preduzetnika ulazi u tu osnovicu.
Iskazivanju poslovnog rezultata
Iskazivanju poslovnog rezultata treba posvetiti odgovarajuću pažnju. Tačno je da rezultat
koji je stvaran jedanaest meseci ne može se radikalno menjati u zadnjih mesec dana, ali se mogu
preduzeti značajni koraci. Tako, moguće je narednih mesec dana iskoristiti da se napravi 0,5%
troškova reprezentacije i do 10% troškova reklame.
Razni troškovi održavanja za koje preduzetnik određujete vreme kada će ih obaviti, mogu
se uraditi upravo sada, pred kraj godine, te tako povećati rashodi i smanjiti dobit. Preduzetnici
mogu, i trebaju, svu svoju imovinu koju koriste u poslovne svrhe da iskažu u poslovnim
knjigama i da po tom osnovu obračunaju amortizaciju koja takođe smanjuje dobit. Za sve
zaposlene koji su bili na službenim putovanjima u zemlji i inostranstvu treba proveriti da li su
podneli obračune dnevnica i drugih troškova takvih putovanja. Ako preduzetniku neko od
dobavljača nije dostavio fakturu za isporučenu robu ili izvršene usluge treba istu zatražiti kako bi
se iskazala u troškovima poslovanja. Takođe, ukoliko probni obračun pokaže da će preduzetnik
ostvariti neki sitan gubitak, a to ne želi, u poslednjem mesecu još uvek može odraditi neki posao,
prodati robu ili gotove proizvode, pružiti uslugu i slično i iskazati pozitivan rezultat.
Nedozvoljeno umanjivanje poreskih obaveza
Gore spominjani postupci smanjivanja/uvećavanja dobiti u skladu su sa propisima.
Umanjivanje dobiti, a time i poreza na dobit na nedozvoljen, nezakonit način, zakonski je
sankcionisano kaznama koje se mere stotinama hiljada dinara, a u nekim slučajevima to je i
krivično delo.
4
